{"id":47008,"date":"2024-05-29T11:01:54","date_gmt":"2024-05-29T10:01:54","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=47008"},"modified":"2024-05-31T10:25:20","modified_gmt":"2024-05-31T09:25:20","slug":"hitne-pjesme-palestine","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=47008","title":{"rendered":"Hitne pjesme Palestine"},"content":{"rendered":"\n<p>\u201cU mra\u010dnim vremenima \/ Ho\u0107e li se i pjevati? \/ Da, bit \u0107e i pjevanja \/ O mra\u010dnim vremenima&#8221;, pisao je Bertolt Brecht 1939. godine. Dok bombe padaju na Gazu osmi mjesec zaredom, a palestinski narod biva okupiran osmo desetlje\u0107e zaredom, donosimo vam jednu plejlistu, politi\u010dki i muzi\u010dki zna\u010dajnu. <\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\"><strong>Zeinab \u0160at &#8211; &#8220;The urgent call of Palestine<\/strong>&#8220;<\/h2>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed alignright is-type-video is-provider-youtube wp-block-embed-youtube wp-embed-aspect-16-9 wp-has-aspect-ratio\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<iframe loading=\"lazy\" title=\"Zeinab Shaath \u0632\u064a\u0646\u0628 \u0634\u0639\u062b - The Urgent Call Of Palestine\" width=\"640\" height=\"360\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/moM9lMKl0yU?feature=oembed\" frameborder=\"0\" allow=\"accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share\" referrerpolicy=\"strict-origin-when-cross-origin\" allowfullscreen><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<p>\u201cZar ne \u010dujete agoniju Palestine \/ Zar ne \u010dujete agoniju Palestine \/ Barjak oslobo\u0111enja \/ Dignite ga visoko \/ Za Palestinu \/ Daj da \u010dinimo ili umremo&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p>Tijekom izraelske invazije na Libanon 1982. godine, izraelske snage u Bejrutu zauzele su istra\u017eiva\u010dki centar Palestinske oslobodila\u010dke organizacije (PLO). Prije ru\u0161enja zgrade\u2009 izraelski vojnici ukrali su kutije s dragocjenim arhivskim materijalom: rukopisima, filmovima, tisu\u0107ama knjiga. Me\u0111u njima je bio i originalni glazbeni video pjesme \u200b&#8221;The Urgent call of Palestine&#8221;. \u010cetverominutni film, koji je 1972. godine snimio palestinski umjetnik Ismail \u0160amut, prikazuje tinejd\u017eerku, palestinsku pjeva\u010dicu Zeinab \u0160at ro\u0111enu u Egiptu. \u200b&#8221;The urgent call of Palestine&#8221; bila je naslovna pjesma EP-a od \u010detiri pjesme koji je producirao PLO po\u010detkom 1970-ih.<\/p>\n\n\n\n<p>Do pjesme je do\u0161lo tako \u0161to je Zeinabina sestra Majsun jednog dana donijela ku\u0107i tekst za &#8220;The urgent call of Palestine&#8221;, koji je napisala njena kolegica s posla Lalita Panjbai. Zeinab je dobila izazov &#8211; uglazbiti tekst u roku od 24 sata. \u200b&#8221;Pro\u010ditala sam je mo\u017eda dva, tri puta i stvarno sam se u to upustila. Po\u010dela sam skladati niotkuda&#8221;, <a href=\"https:\/\/inthesetimes.com\/article\/palestine-culture-resistance-music-zeinab-shaath-gaza\"><u>kazala je<\/u><\/a> o tome kasnije \u0160at.<\/p>\n\n\n\n<p>Majsun je radila na egipatskoj radio postaji koja je emitirala program na engleskom jeziku, pa je pjesmu pustila u eteru. Slu\u0161atelji su preplavili postaju sa zahtjevima za emitiranjem pjesme, i uskoro je \u0160at nastupala na prosvjedima i kulturnim doga\u0111anjima diljem regije. Na jednom festivalu u Libanonu slu\u0161ao ju je \u0160amut, slavni palestinski slikar u egzilu i utemeljitelj Odjela za umjetni\u010dku kulturu PLO-a. Zamislio je film koji bi pratio glazbu, i pozvao \u0160at da snimi album koji \u0107e producirati PLO. Tako je i bilo. Spomenimo i da je 1973. \u0160at nastupala na 10. Svjetskom festivalu mladih i studenata kao dio palestinske delegacije\u2009 (koja je uklju\u010divala Jasera Arafata i Angelu Davis). &#8220;The urgent call of Palestine&#8221; tada je otpjevana pred tisu\u0107ama ljudi u Isto\u010dnom Berlinu.<\/p>\n\n\n\n<p>Godinama je \u0160at mislila da je izvorni video za pjesmu spalio IDF (Izraelske obrambene snage) 1980-ih, tijekom uni\u0161tavanja centra PLO-a. Me\u0111utim, 2017. godine kontaktirala ju je izraelska istra\u017eiva\u010dica i kustosica Rona Sela, koja je na\u0161la film u izraelskim vojnim arhivima i neumorno radila na njegovom deklasificiranju. \u010cak ni Sela nije dobila pristup originalu i morala je raditi s digitalnom kopijom, koja je ostala obilje\u017eena oznakama IDF-a.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\"><strong>Riad Avad &#8211; &#8220;I\u2019m from Jerusalem<\/strong>&#8220;<\/h2>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed alignright is-type-video is-provider-youtube wp-block-embed-youtube wp-embed-aspect-16-9 wp-has-aspect-ratio\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<iframe loading=\"lazy\" title=\"I\u2019m from Jerusalem - by Riad Awwad - \u0627\u0646\u0627 \u0645\u0646 \u0627\u0644\u0642\u062f\u0633 -  \u0631\u064a\u0627\u0636 \u0639\u0648\u0627\u062f\" width=\"640\" height=\"360\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/Wbje0cC9ZVg?feature=oembed\" frameborder=\"0\" allow=\"accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share\" referrerpolicy=\"strict-origin-when-cross-origin\" allowfullscreen><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<p>\u201cJa sam iz Jeruzalema \/ Iz staroga grada \/ Ja sam s tvojih ulica \/ Voljena Palestino (&#8230;) Na ulicama \/ Na poljima \/ U tvornicama \/ Borit \u0107u se boriti boriti \/ Da oslobodim ljude i zemlju\u201d<\/p>\n\n\n\n<p>Sedmicu dana nakon izbijanja Prve intifade 1987. godine, Riad Avad je sa sestrama Hanan, Alijom i Nariman u dnevnom boravku po\u010deo snimati album<a href=\"https:\/\/majazzproject.bandcamp.com\/album\/the-intifada-1987-2\"><u> &#8220;The Intifada&#8221;<\/u><\/a>, na opremi koju je sam napravio. Avad je bio in\u017eenjer elektrotehnike, a posebno strastven oko muzike. U pisanju i snimaju pjesama uz sestre mu je <a href=\"https:\/\/www.kexp.org\/podcasts\/song-of-the-day\/2023\/11\/22\/riad-awwad-hanan-awwad-and-mahmoud-darwish-im-from-jerusalem\/\"><u>pomogao<\/u><\/a> i prijatelj Mahmud Darvi\u0161, poznati palestinski pjesnik. Kad je snimanje jedanaest pjesama dovr\u0161eno, Avad je tri tisu\u0107e primjeraka kazeta po\u010deo distribuirati po Jeruzalemu i Zapadnoj obali. Izraelska vojska odmah je zaplijenila sve primjerke koje je mogla prona\u0107i, od kojih je velika ve\u0107ina do danas ostala u izraelskim vojnim arhivima. Riad je uhi\u0107en, ispitivan i zavr\u0161io u zatvoru na nekoliko mjeseci. Odmah nakon izlaska osnovao je bend i izdao novi album. <\/p>\n\n\n\n<p>Iz izraelskih vojnih arhiva jedna je kopija 2020. godine uspjela prona\u0107i put do umjetnika i muzi\u010dkog kolekcionara Mo\u2019mina Svaitata, koji je prije \u010detiri godine osnovao <a href=\"https:\/\/majazzproject.com\/\"><u>Majazz Project<\/u><\/a>, palestinsku izdava\u010dku ku\u0107u i istra\u017eiva\u010dku platformu. Svaitat je 2020. godine bio u D\u017eeninu, gdje se susreo s obiteljskim prijateljem i biv\u0161im vlasnikom diskografske ku\u0107e, kojeg se sje\u0107ao iz djetinjstva. Od njega je kupio preko pet tisu\u0107a kazeta, me\u0111u njima i veliku zbirku muzike nastale tijekom Prve intifade. Me\u0111u kazetama je bio i album &#8220;The Intifada&#8221;. <\/p>\n\n\n\n<p>Avad je preminuo 2005. godine, pa nije do\u017eivio da vidi kako se njegov album, a naro\u010dito pjesma &#8220;I\u2019m from Jerusalem&#8221; objavljuje i slu\u0161a u raznim dijelovima svijeta. Njegovo naslje\u0111e \u017eivi kroz (protestnu) muziku, ali i u radu brojnih mladih muzi\u010dara Palestine danas. Naime, prije smrti Avad je osnovao \u0161kolu u kojoj se djecu sa Zapadne obale u\u010di kako od malo materijala izraditi vlastitu elektroni\u010dku opremu i proizvoditi muziku.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\"><strong>Ma\u0161ru Lejla &#8211; &#8220;Cavalry<\/strong>&#8220;<\/h2>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed alignleft is-type-video is-provider-youtube wp-block-embed-youtube wp-embed-aspect-4-3 wp-has-aspect-ratio\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<iframe loading=\"lazy\" title=\"Mashrou&#039; Leila - Cavalry (Official Music Video) | \u0645\u0634\u0631\u0648\u0639 \u0644\u064a\u0644\u0649 - \u0645\u0639\u0627\u0644\u064a\u0643\" width=\"640\" height=\"480\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/8GdAtxcTuhw?feature=oembed\" frameborder=\"0\" allow=\"accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share\" referrerpolicy=\"strict-origin-when-cross-origin\" allowfullscreen><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<p>\u201cTvoja vojska i konjica \/ Ne odlu\u010duju za mene \/ Ne odlu\u010duju za moje srce \/ Ne\u0107e\u0161 me slomiti\u201d<\/p>\n\n\n\n<p>Libanonski bend Ma\u0161ru Lejla 2019. godine objavio je video spot za pjesmu &#8220;Cavalry&#8221;, s albuma &#8220;The Beirut School&#8221; kojim su obilje\u017eili desetu godi\u0161njicu muzi\u010dkog djelovanja. Video za &#8220;Cavalry&#8221; odaje po\u010dast palestinskoj djeci koja svakodnevno tra\u017ee svoja prava pred izraelskim okupacijskim snagama. Bend je me\u0111u ostalim inspirirala hrabrost 17-godi\u0161nje Ahed Tamimi, koja je osu\u0111ena na osam mjeseci zatvora nakon objave videosnimke na kojoj je \u0161amarala izraelskog vojnika i tjerala ga da se makne dalje od njene ku\u0107e. Spot je re\u017eirao Jessy Moussallem, a bend je prilikom objavljivanja albuma istaknuo da &#8220;Cavalry&#8221; govori o &#8220;borbi, \u010dak i kada su izgledi protiv nas, i ne dopu\u0161tanju da politi\u010dki umor i letargija dokraj\u010de na\u0161u spremnost da govorimo istinu mo\u0107nicima&#8221;.<\/p>\n\n\n\n<p>Ma\u0161ru Lejla je me\u0111u rijetkim arapskim bendovima dana\u0161njice koji u svome radu dosljedno i muzi\u010dki i politi\u010dki superiorno tematiziraju izraelsku okupaciju Palestine. Na Zapadu su ipak najpoznatiji kao bend kojem je zabranjeno nastupati u Jordanu i Egiptu zato \u0161to se frontmen benda Hamed Sino otvoreno izja\u0161njava kao gej, zato \u0161to kao bend puno pjevaju o kvir emancipaciji, zato \u0161to im se na koncertima redaju &#8220;kontroverze&#8221;. Na njihovom koncertu u Egiptu 2017. me\u0111u tisu\u0107ama ljudi u publici zastavu duginih boja digla je socijalistkinja i lezbijska aktivistkinja Sarah Hegazi, a nakon koncerta je uhi\u0107ena, s jo\u0161 70-ak ljudi. Tri je mjeseca provela u zatvoru, bila mu\u010dena i seksualno zlostavljana. Kasnije je dobila politi\u010dki azil u Kanadi, gdje se 2020. ubila. Za svoju su muziku i kvir aktivizam \u010dlanovi Ma\u0161ru Lejle i njihovi pratitelji pla\u0107ali paprenu cijenu i itekako je legitimno da se o tome pri\u010da u Americi kada se na radiju zavrti njihova muzika, ali znakovito je da se velika, \u0161arolika i mo\u0107na paleta pjesama koju je bend snimio o Palestini, izbjeglicama, migrantskim radnicima i radnicama van Libanona i nekoliko susjednih mu zemalja spominje i slu\u0161a puno rje\u0111e.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\"><strong>Faraij Suleiman &#8211; &#8220;Questions on my mind<\/strong>&#8220;<\/h2>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed alignright is-type-video is-provider-youtube wp-block-embed-youtube wp-embed-aspect-16-9 wp-has-aspect-ratio\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<iframe loading=\"lazy\" title=\"Faraj Suleiman - Questions on My Mind | \u0641\u0631\u062c \u0633\u0644\u064a\u0645\u0627\u0646 - \u0641\u064a \u0623\u0633\u0626\u0644\u0629 \u0628\u0631\u0627\u0633\u064a\" width=\"640\" height=\"360\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/FZ8HH9aQ12U?feature=oembed\" frameborder=\"0\" allow=\"accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share\" referrerpolicy=\"strict-origin-when-cross-origin\" allowfullscreen><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<p>&#8220;Jel\u2019 se dolina stvarno osu\u0161ila \/ Jel&#8217; ostalo samo kamenje \/ Imam neka pitanja u glavi \/ Ovdje u Berlinu boli \/ Lijepo je, vrvi od ljudi \/ Ali nedostaje mi Um Sabri \/ i najvi\u0161e mi nedostaje\u0161 ti&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p>Ro\u0111en 1984. godine u selu Al-Ramah, Faraij Suleiman se selio izme\u0111u vi\u0161e palestinskih gradova bave\u0107i se muzikom, a na kraju se 2019. nastanio u Parizu. S piscem Majdom Kajalom na albumu &#8220;Better than Berlin&#8221; po\u010deo je raditi po\u010detkom pandemije, a izdan je 2021. godine. Album je bolno ljubavno pismo Haifi, gradu koji niti jednom na albumu nije spomenut imenom. Za dvojicu autora Berlin je zamjenjiv, kao i svaki drugi bjelosvjetski grad. Haifa, bolja od Berlina, za njih nije zamjenjiva. &#8220;Samo vjerujemo da je Haifa ljep\u0161a od Pariza, Londona, New Yorka, ali nemamo to \u010dime dokazati\u201d, kazao je u jednom intervju Suleiman.<\/p>\n\n\n\n<p>Album daje zvuk kontradiktornoj realnosti \u017eivota u gradu koji je u zadnja dva desetlje\u0107a postao urbano kulturno sredi\u0161te Palestinaca koji \u017eive unutar takozvane Zelene linije &#8211; u Haifi je svakako bolje nego u Gazi, ali i njenim se \u0107o\u0161kovima itekako ima \u0161to zamjeriti, manje sjebanom \u017eivotu unato\u010d. \u010citav je album izvanredno sitno tkanje \u017eivota kroz muziku, koje svoje mjesto na ovoj plejlisti zaslu\u017euje upravo zbog toga &#8211; zastajanje u slojevitosti svakodnevice luksuz je koji si Palestinci rijetko mogu priu\u0161titi. Opjevati u jednoj pjesmi &#8220;balkon uz balkon, bli\u017ee od dvije spojene usne&#8221; i brbljave susjede, zapitati se tko je ku\u0107u iznajmio cinkeru i radi li Atef i dalje na bau\u0161teli, prisjetiti se diza\u010da utega Hamudija koji odra\u0111uje dvije godine u zatvoru zbog plja\u010dke po\u0161te, zabrinuti se za su\u0161u doline i arapske klince koje maltretira policija, zanimati se za radno vrijeme kafi\u0107a i biv\u0161u ljubavnicu koja mo\u017eda le\u017ei na pla\u017ei s nekim drugim &#8211; sve je to Palestina.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\"><strong>Ansambl Spase Milutinovi\u0107a &#8211; &#8220;Palestina<\/strong>&#8220;<\/h2>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed alignleft is-type-video is-provider-youtube wp-block-embed-youtube wp-embed-aspect-4-3 wp-has-aspect-ratio\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<iframe loading=\"lazy\" title=\"Ansambl Spase Milutinovi\u0107a - Palestina\" width=\"640\" height=\"480\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/N9rJyO61m1Y?feature=oembed\" frameborder=\"0\" allow=\"accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share\" referrerpolicy=\"strict-origin-when-cross-origin\" allowfullscreen><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<p>Za kraj, idemo u domaju. Zadnja nam pjesma nema stihova, samo instrumental. Sva je nekako veseljikava i plesna, netipi\u010dno za mra\u010dna (palestinska) vremena. Ako \u0107emo gorko, moglo bi se napisati da je &#8220;opu\u0161teno i bez rije\u010di&#8221; idealno kao komentar na recentni hrvatski politi\u010dki anga\u017eman oko Palestine. Ako \u0107emo manje gorko, mo\u017eemo se fokusirati na \u010dinjenicu da je pjesma snimljena 1975. godine (objavljena na albumu &#8220;Evo nas opet&#8221;), da je te godine Palestina o\u010dito inspirirala jedan jugoslavenski bend, i da je veselje kojim pjesma odi\u0161e horizont budu\u0107nosti od kojeg ne smijemo odustati. Evo nas opet!<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>\u201cU mra\u010dnim vremenima \/ Ho\u0107e li se i pjevati? \/ Da, bit \u0107e i pjevanja \/ O mra\u010dnim vremenima&#8221;, pisao je Bertolt Brecht 1939. godine. Dok bombe padaju na Gazu osmi mjesec zaredom, a palestinski narod biva okupiran osmo desetlje\u0107e zaredom, donosimo vam jednu plejlistu, politi\u010dki i muzi\u010dki zna\u010dajnu. Zeinab \u0160at &#8211; &#8220;The urgent call [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":47014,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[1849,903,146,1818],"theme":[458],"country":[459],"articleformat":[450],"coauthors":[1284],"class_list":["post-47008","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-gaza","tag-glazba","tag-muzika","tag-palestina","theme-drustvo","country-svijet","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/47008","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=47008"}],"version-history":[{"count":8,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/47008\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":47018,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/47008\/revisions\/47018"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/47014"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=47008"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=47008"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=47008"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=47008"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=47008"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=47008"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=47008"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}