{"id":47000,"date":"2024-05-28T10:57:17","date_gmt":"2024-05-28T09:57:17","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=47000"},"modified":"2024-05-29T11:02:05","modified_gmt":"2024-05-29T10:02:05","slug":"bogati-rasisti-nisu-egzoticne-zivotinje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=47000","title":{"rendered":"Bogati rasisti nisu egzoti\u010dne \u017eivotinje"},"content":{"rendered":"\n<p>Dijagnoza o desnom skretanju Europe dio je analiti\u010dkog arsenala svakog politi\u010dkog komentatora koji dr\u017ei do reputacije. Razlike u pristupu, s obzirom na politi\u010dko-ideolo\u0161ka polazi\u0161ta komentatora, trebale bi se ticati razloga tog skretanja. Me\u0111utim, uz varijacije u naglascima, ve\u0107ina je komentatora na cijelom politi\u010dkom spektru slo\u017ena u procjeni da se glavni razlog desnog skretanja krije u promjeni politi\u010dkog raspolo\u017eenja radni\u010dke klase. Ona se, glasi obja\u0161njenje, okrenula (ekstremnoj) desnici jer ju navodno nema vi\u0161e tko predstavljati.<\/p>\n\n\n\n<p>Varijacije u naglascima ovise o ideolo\u0161koj perspektivi. Analiti\u010dari s desnice promjenu politi\u010dkog raspolo\u017eenja tretiraju kao svojevrsni prirodni fenomen, povratak &#8220;obi\u010dnih ljudi&#8221; tradiciji. Liberalni pak komentatori nagla\u0161avaju nestabilnost tog dijela glasa\u010dke baze i njenu sklonost ekstremima s obzirom na navodni manjak (politi\u010dkog) obrazovanja. Na ljevici se sporni fenomen tuma\u010di oblikom samokritike: previ\u0161e smo se bavili identitetima, manjinama i kulturnim pitanjima, zanemarili smo ekonomiju i ovo je o\u010dekivani odgovor. Ova je podjela naglasaka pojednostavljena, postoje kompleksnije analize, kao i one u kojima se naglasci pro\u017eimaju, ali ve\u0107inski se desno skretanje tretira kao neki tip reakcije radni\u010dke klase, slabije obrazovanih i ekonomski zapu\u0161tenih. Ponekad se reakcija tuma\u010di kao prolazna gesta otpora, a ponekad kao dublji, tektonski pomak.<\/p>\n\n\n\n<p>Ali svima je zajedni\u010dka po\u010detna pretpostavka po kojoj su \u0161ovinisti\u010dke, ksenofobne i rasisti\u010dke politike u suvremenim dru\u0161tvima rezervirane isklju\u010divo za radni\u010dku klasu. I da politi\u010dari i elita mogu njima baratati samo u svrhu manipulacija za stjecanje glasova. Kao da smo civilizacijski nadi\u0161li ekstremno desne politike i da ih ozbiljno mogu shva\u0107ati samo oni koji kaskaju za civilizacijskim napretkom, ali, eto, isti taj napredak im je omogu\u0107io pravo glasa, pa se onim zlobnijima s ove strane civilizacijskog iskoraka otvorio prostor za manipulacije. Me\u0111utim, veliki broj istra\u017eivanja koja su se diljem Europe bavila kretanjima glasova radni\u010dke klase, kako god ona bila definirana, imovinski ili obrazovno, sugerira da njeni glasovi nisu ve\u0107inski i\u0161li desnici ve\u0107 da su klju\u010dni faktor rasta bira\u010dke apstinencije u posljednjih tridesetak godina.<\/p>\n\n\n\n<p>Pored tog, nazovimo ga empirijskog, osporavanja ishodi\u0161ne teze, postoji jo\u0161 jedan, mo\u017eda i ozbiljniji problem. A ti\u010de se pretpostavki da rasisti\u010dke ideologije ne mogu biti &#8220;iskrene&#8221; i da im pripadnici vi\u0161ih klasa nisu skloni osim mo\u017eda ponekih lunatika. I zato, unato\u010d odvratnosti prizora, <a href=\"https:\/\/www.tportal.hr\/vijesti\/clanak\/video-koji-je-sokirao-njemacku-stotine-mladih-bogatasa-pjeva-stranci-van-pljuste-osude-otkazi-kaznene-prijave-foto-20240526?meta_refresh=1\">viralna snimka<\/a> sa Sylta, mondenog odmarali\u0161ta na sjeveru Njema\u010dke, na kojoj pove\u0107i broj mladih bogata\u0161a preko numere Gigija D&#8217;Agostina skandira nacisti\u010dki slogan &#8220;Stranci van, Njema\u010dka Nijemcima&#8221;, funkcionira kao politi\u010dko osvje\u017eenje. Nije prvi put da se snimke sli\u010dnog sadr\u017eaja pojavljuju, ali njihovi akteri dosad nisu bili mladi Nijemci iz vi\u0161ih klasa ve\u0107 uobi\u010dajeni sumnjivci kad su u pitanju nacisti\u010dke poruke poput radni\u010dke omladine s istoka zemlje. I zato je i izbio skandal ogromnih razmjera jer se uru\u0161ila pa\u017eljivo \u010duvana fasada navodne klasne strukture rasizma.<\/p>\n\n\n\n<p>Skandal sa Sylta nije va\u017ean samo za Njema\u010dku u kojoj je ogolio uvrije\u017eena stajali\u0161ta, pogotovo zabetonirana u kontekstu izraelskog uni\u0161tavanja Gaze i Palestinaca, po kojima je antisemitizam uvezen zajedno s muslimanskom radnom snagom, a doma\u0107e varijante rasizma rezultat su samo politika biv\u0161eg DDR-a na istoku gdje se &#8220;primio&#8221; totalitarni pogled na svijet. On nam pokazuje, bez obzira na to \u0161to se radi o &#8220;usputnoj zezanciji&#8221;, da rasisti\u010dke politike nisu rezervirane za ni\u017ee klase. I da vi\u0161e klase nisu dezinficirane jer se pona\u0161aju sukladno racionalnostima kapitalizma i tom pona\u0161anju navodno duguju i dru\u0161tveni uspjeh pa im rasizam, eto, ne treba. Rijetko \u0161to nam toliko govori o ideolo\u0161kom trenutku u kojem \u017eivimo kao reakcija na snimke sa Sylta: ljudi kao da su prvi put vidjeli bogate rasiste, kao da su u pitanju nekakve egzoti\u010dne \u017eivotinje, a ne najuobi\u010dajenija pojava u posljednjih nekoliko stolje\u0107a.<\/p>\n\n\n\n<p>Rasisti\u010dke ideologije nisu nekakva oznaka slabijeg obrazovanja i nerazvijene dru\u0161tvene estetike. Radi se o punokrvnim ideologijama koje su transklasne naravi. Mogu se razli\u010dito tuma\u010diti klasni motivi prihva\u0107anja takvih ideologija, ali ona se ne smije reducirati na puki instrument iskori\u0161tavanja ekonomskih kriza. I zato se ni ljevica ne bi trebala oslanjati na tuma\u010denja rasisti\u010dkih elemenata unutar radni\u010dke klase kao isklju\u010divo izraza neke vrste klasnog bijesa u krivom jeziku. I koji \u0107e se rije\u0161iti pukom posvetom ljevice isklju\u010divo ekonomiji. Mladi bogatuni sa Sylta su razobli\u010dili uvrije\u017eene percepcije i predrasude o ekstremnoj desnici i velikodu\u0161no poru\u010dili ljevici da ne pristaje na istu klasnu optiku kojom barataju liberali i desnica.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Dijagnoza o desnom skretanju Europe dio je analiti\u010dkog arsenala svakog politi\u010dkog komentatora koji dr\u017ei do reputacije. Razlike u pristupu, s obzirom na politi\u010dko-ideolo\u0161ka polazi\u0161ta komentatora, trebale bi se ticati razloga tog skretanja. Me\u0111utim, uz varijacije u naglascima, ve\u0107ina je komentatora na cijelom politi\u010dkom spektru slo\u017ena u procjeni da se glavni razlog desnog skretanja krije u [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":47003,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[275,66],"theme":[458],"country":[495],"articleformat":[205],"coauthors":[90],"class_list":["post-47000","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-ekstremna-desnica","tag-klasa","theme-drustvo","country-europska-unija","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/47000","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=47000"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/47000\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":47007,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/47000\/revisions\/47007"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/47003"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=47000"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=47000"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=47000"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=47000"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=47000"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=47000"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=47000"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}