Ni\u0161ta toliko ne obilje\u017eava suvremeni politi\u010dki \u017eivot kao tema korupcije. I zato ju valja, poja\u0161njava Mislav \u017ditko, povijesno i pojmovno kontekstualizirati. Dana\u0161nji status i tuma\u010denje korupcije nisu samorazumljivi. Pojam korupcije kakvim danas baratamo plod je individualizacije tuma\u010denja dru\u0161tvenog \u017eivota i za u\u010dinak ima normalizaciju oblika ekonomske nejednakosti i dominacije koji ne proizlaze iz zloupotrebe javnih funkcija. <\/p>\n\n\n\n
Korupcija \u2013 rije\u010d je kojom se proizvodi medijska pozornost te oblikuju profesionalni i politi\u010dki identiteti. Novinari razotkrivaju korupcijske afere, politi\u010dka klasa \u2013 ona na vlasti, kao i ona u opoziciji \u2013 zavjetuje se na borbu protiv korupcije. U neobi\u010dnom zaokretu, pojedine politi\u010dke partije vi\u0161e ni ne poku\u0161avaju predstavljati interese artikulirane kroz klasu, dru\u0161tveni status ili ne\u0161to tre\u0107e, ve\u0107 se zaustavljaju na predstavljanju sebe samih pod egidom anti-korupcijskih platformi. <\/p>\n\n\n\n
Javni je diskurs dakle \u2013 i to nije samo karakteristika hrvatskog dru\u0161tva \u2013 organiziran oko korupcije, ukazivanja na korupciju i njezinim povezivanjem s naizgled udaljenim fenomenima, poput iseljavanja stanovni\u0161tva. Od niza u\u010dinaka proiza\u0161lih iz opsesije korupcijom, odnosno borbom protiv korupcije, razmotrit \u0107emo tek moment u kojem se \u201cpolitizacija korupcije\u201d pojavljuje kao nastavak post-politike drugim sredstvima.<\/p>\n\n\n\n
Budu\u0107i da u\u010destalost upotrebe termina korupcija nije pra\u0107ena odgovaraju\u0107om refleksijom, najprije treba potro\u0161iti ne\u0161to vremena na kratku povijest upotrebe. U svom najdora\u0111enijem obliku u kojem ga susre\u0107emo danas, korupcija se prvenstveno odnosi na zlouporabu javnih funkcija. U sredi\u0161tu je pa\u017enje pona\u0161anje dr\u017eavnih ili javnih du\u017enosnika koji nezakonito pribavljaju materijalnu korist ili na rade za vlastiti interes, ponekad samostalno, a ponekad u sprezi s akterima iz privatnog sektora. Bez obzira na to \u0161to privatni poduzetnici ili privatne kompanije mogu biti \u2013 ili redovito jesu \u2013 uklju\u010dene u koruptivne radnje, suvremeno poimanje korupcije stavlja naglasak na dr\u017eavne ili javne slu\u017ebe, urede ili agencije. Potonje tako postaju mjesta gdje se zaista doga\u0111a transgresija dru\u0161tvenih normi jer je domena privatnih poslova ionako sagra\u0111ena oko slije\u0111enja vlastitog interesa i ostvarivanja vlastite koristi. <\/p>\n\n\n\n
Drugim rije\u010dima, \u010dak i u slu\u010dajevima u kojima se jasno mo\u017ee identificirati quid pro quo<\/em> skandal korupcije se u striknom smislu ti\u010de samo javne komponente u razmjeni. Pojam korupcije s kojim danas baratamo je stoga obojan izrazito individualisti\u010dkim i juridi\u010dkim tonovima, posve usredoto\u010den na pojedine instance nezakonitog djelovanja, odnosno zlouporaba javnih i dr\u017eavnih funkcija. Pozadinska nosiva pretpostavka tako skrojenog koncepta korupcije ti\u010de se ideje po kojoj dr\u017eava iscrpljuje svoje funkcije u regulatorno-administrativnom djelovanju. Rije\u010d je o pretpostavci koju bismo na\u010delno mogli povezati s neoliberalnim politi\u010dkim programom, a koju su detaljnije razradili ekonomisti i politolozi unutar takozvane teorije javnog izbora koja predstavlja posebni pravac unutar neoliberalnog korpusa. Dr\u017eava se, prema toj teoriji, pojavljuje u funkciji regulatora tr\u017ei\u0161ne utakmice, ona administrira tr\u017ei\u0161no natjecanje, \u0161to povratno zna\u010di da je temeljni problem korupcije izobli\u010denje, to jest distorzija tr\u017ei\u0161nog natjecanja. Naivnom se pogledu mo\u017eda mo\u017ee \u010diniti da pote\u0161ko\u0107a s korupcijom le\u017ei u destrukciji javnog interesa ili op\u0107eg dobra, no mnogo je tinte u tradiciji teorije javnog izbora potro\u0161eno kako bi se pokazalo da takvo \u0161to ne postoji. <\/p>\n\n\n\n Primarna \u0161teta od korupcije u njezinom suvremenom razumijevanju odnosi se na poni\u0161tavanje tr\u017ei\u0161nog natjecanja pogre\u0161nom alokacijom sredstava i privilegiranje odre\u0111enih, to jest odabranih igra\u010da nau\u0161trb njihove konkurencije. Druga\u010dije re\u010deno, tr\u017ei\u0161no natjecanje ne mo\u017ee funkcionirati ako dr\u017eava izlazi iz svoje neutralne regulacijske uloge i (protuzakonito) bira pobjednike. Nije te\u0161ko uo\u010diti da se u suvremenom \u017eargonu o korupciji pojavljuju formulacije o \u201czarobljenoj dr\u017eavi\u201d i orta\u010dkom kapitalizmu. One su tako\u0111er proizvod istog misaonog kolektiva koji se postepeno razvijao tijekom druge polovine 20. stolje\u0107a i formatirao po\u010detkom osamdesetih godina diskurs politi\u010dara, pretvaraju\u0107i politiku u administraciju. Naime, ako su dr\u017eava, odnosno njezine institucije zarobljene, \u0161to se doga\u0111a u trenutku njihovog pretpostavljenog osloba\u0111anja? Kako funkcioniraju oslobo\u0111ene institucije? Domi\u0161ljeni odgovor glasi da oslobo\u0111enje zna\u010di samo vra\u0107anje prethodno izgubljene regulatorne funkcije, \u0161to \u0107e u drugom koraku omogu\u0107iti u\u010dinkovito kori\u0161tenje resursa putem tr\u017ei\u0161nog natjecanja. <\/p>\n\n\n\n Nadalje, za post-socijalisti\u010dke je zemlje sintagma o orta\u010dkom kapitalizmu bila, i u velikoj mjeri jo\u0161 uvijek jest, od izuzetnog zna\u010daja jer se u njoj spajaju gorespomenuta konceptualizacija korupcije s idejama o ekonomskom razvoju. Skra\u0107eno re\u010deno orta\u010dki kapitalizam se pojavljuje na periferiji kao vrsta deformiranog, odnosno korumpiranog kapitalizma u kojem na mjesto tr\u017ei\u0161nog natjecanja stupaju privilegirane orta\u010dke veze, recimo u obliku tajnih i \u0161tetnih dogovora privatnih poduzetnika i dr\u017eavnih du\u017enosnika. \u017dargon o korupciji mo\u017eemo tako sagledati kao jedan politi\u010dki vokabular sastavljen od niza koncepta i termina kojim se na koncu mogu obuhvatiti razli\u010diti aspekti dru\u0161tvene stvarnosti, od trivijalne \u010dinjenice zloupotrebe sredstava ili polo\u017eaja do slo\u017eenijih pitanja uglavnom prepu\u0161tenih stru\u010dnjacima \u2013 primjerice, identifikacija ko\u010dnica ekonomskog razvoja i sl. Status \u017eargona o korpuciji nije li\u0161en za suvremenu uvjete tipi\u010dne podvojenosti razumijevanja: lai\u010dko tuma\u010denje te\u0161ko mo\u017ee pro\u017evakati bilo \u0161to slo\u017eenije od ideje da je korupcija jednostavno kra\u0111a, otprilike uzimanje novca kriomice iz blagajne. Za stru\u010dnjake i druge upu\u0107ene, pojam korupcije upravo tako ekonomisti\u010dki i juridi\u010dki odre\u0111en, nadopunjen serijom pomo\u0107nih sintagmi i eksplikacija, sa\u017eima odgovore na pitanja o ekonomskom poretku i dru\u0161tvenom razvoju.<\/p>\n\n\n\n Historijski gledano, ekonomisti\u010dko i juridi\u010dko poimanje usredoto\u010deno na protuzakonito djelovanje javnih i dr\u017eavnih funkcionera stoji u kontrastu s razmi\u0161ljanjem o korupciji prije 20. stolje\u0107a. Za anti\u010dke autore, poput Aristotela i Polibija, kao i za kasnije republikanske pisce poput Machiavellija, korupcija se nije primarno odnosila na pojedina\u010dne \u010dinove ili nedjela, nego je ozna\u010davala proces truljenja i propadanja dru\u0161tvenog poretka. Ostavljaju\u0107i po strani mnogobrojne razlike, za zapadnu je tradiciju politi\u010dkog mi\u0161ljenja korupcija ili opasnost korupcije neizbje\u017eno vezana uz \u010dinjenicu svjetovnosti i vremenitosti politi\u010dkih poredaka. Budu\u0107i da politi\u010dki poredak opstoji u vremenu on je podlo\u017ean silama korupcije koje ga neprestano nagrizaju. <\/p>\n\n\n\n Korupcija je, dakle, ime za truljenje i raspad cjelokupnog politi\u010dkog poretka: prema, primjerice, Aristotelovoj formulaciji, radi se o preobrazbi dobrih politi\u010dkih oblika (kraljevina, aristokracija, ustavna vladavina) u lo\u0161e (tiranija, oligarhija, demokracija). Stoga ne \u010dudi da je zna\u010dajan dio napora unutar te tradicije posve\u0107en tra\u017eenju protuotrova za inherentne sile korupcije, bilo u oslanjanju na gra\u0111ansku vrlinu ili na mje\u0161ovite oblike vlasti koji jam\u010de prikladnu raspodjelu i ravnote\u017eu politi\u010dke mo\u0107i. Za suvremeni je kontekst osobito va\u017ean Niccol\u00f2 Machiavelli koji eksplicitno smje\u0161ta izvore korupcije u same institucije i politi\u010dke procedure putem kojih su oformljene, radije nego na razinu djelovanja ove ili one interesne skupine ili pojedinca. Republika je za Machiavellija u neprestanoj opasnosti da se uslijed korupcije pretvori u oligarhiju pri \u010demu on izvor degeneracije smje\u0161ta u samu politi\u010dku proceduru \u2013 situaciju spomenutu u Raspravi o prvoj dekadi Tita Livija<\/em> u kojoj samo mo\u0107ni predla\u017eu zakone u slu\u017ebi vlastitih interesa \u2013 ili domenu dru\u0161tveno-ekonomskih nejednakosti. Korupcija kre\u0107e od pogre\u0161no uspostavljene procedure i ovisnosti proiza\u0161lih iz nejednakosti s kona\u010dnim rezultatom preobrazbe republike u oligarhiju. <\/p>\n\n\n\n Ne za\u010du\u0111uje stoga \u0161to suvremeni poku\u0161aji institucionalisti\u010dke reinterpretacije problema \u2013 u izvedbi Dennisa Thompsona, Zephyra Teachouta i drugih \u2013 korupcije nalaze oslonac u Machiavelliju i republikanskoj tradiciji. Radi se o tome da uski, u lo\u0161em smislu, redukcionisti\u010dki okvir ne dopu\u0161ta govor o fenomenima koji mu\u010de suvremene demokracije, a koji se pojavljuju u naizgled paradoksalnoj formi legalne korupcije. Takozvani problem novca u politici, to jest problem silnog utjecaja privatnih kompanija na funkcioniranje demokratskog sustava putem donacija i lobiranja samo oslikava temeljnu potrebu da se poimanje korupcije pro\u0161iri na na\u010din da obuhvati privatni, a ne samo javni segment quid pro quo<\/em> transakcija. To je vrsta politizacije korupcije koja se kre\u0107e prema klju\u010dnim odrednicama politi\u010dkog poretka, izbjegavaju\u0107i pritom doktrinarnu usredoto\u010denost na pona\u0161anje politi\u010dara i javnih funkcionera.<\/p>\n\n\n\n U post-socijalisti\u010dkom balonu tendencije su o\u010dekivano suprotne i hiper-politizacija korupcije se pojavljuje kao instrument post-politike. \u017dargon o korupciji, u mjeri u kojoj politi\u010dke partije grade vlastiti identitet oko teme korupcije, istiskuje sve druge to\u010dke sukoba oko kojih bi se mogao oblikovati politi\u010dki \u017eivot. U doma\u0107em kontekstu mo\u017eemo navesti Stranku s imenom i prezimenom Dalije Ore\u0161kovi\u0107 i Most kao dva relativno nova entiteta \u010diji se sadr\u017eaj gotovo u potpunosti iscrpljuje u anti-korupcijskom kompleksu, ali \u017eargon o korupciji je sveprisutan i nadilazi domenu politi\u010dkih partija. Ukupni je u\u010dinak redukcija politi\u010dkog polja na ne-pozicijski problem korupcije, naime problem oko kojeg na elementarnoj razini postoji op\u0107e slaganje. <\/p>\n\n\n\n Na toj to\u010dki redukcije dru\u0161tvena \u010dinjenica pluralnosti vrijednosti, programa i u kona\u010dnici ideologija preobra\u017eava se u problem prepoznavanja individualnih vrlina \u2013 po\u0161tenja i nepo\u0161tenja. Na drugoj razini, to jest u drugom registru, ekonomisti\u010dko-juridi\u010dki \u017eargon o korupciji nehotice povla\u010di za sobom normalizaciju onih oblika dominacije i nejednakosti koji nisu proiza\u0161li iz zloupotrebe javnih funkcija i ovlasti. \u017dargon o korupciji tako nastavlja post-politi\u010dku pripovijest na to\u010dki na kojoj se dojam o kraju povijesti u ruhu liberalne demokracije zaustavio po\u010detkom 2000-ih godina.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Ni\u0161ta toliko ne obilje\u017eava suvremeni politi\u010dki \u017eivot kao tema korupcije. I zato ju valja, poja\u0161njava Mislav \u017ditko, povijesno i pojmovno kontekstualizirati. Dana\u0161nji status i tuma\u010denje korupcije nisu samorazumljivi. Pojam korupcije kakvim danas baratamo plod je individualizacije tuma\u010denja dru\u0161tvenog \u017eivota i za u\u010dinak ima normalizaciju oblika ekonomske nejednakosti i dominacije koji ne proizlaze iz zloupotrebe javnih […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":46962,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[127],"theme":[458],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[147],"class_list":["post-46957","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-korupcija","theme-drustvo","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/46957","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=46957"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/46957\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":46964,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/46957\/revisions\/46964"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/46962"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=46957"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=46957"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=46957"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=46957"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=46957"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=46957"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=46957"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Reducirana perspektiva<\/h2>\n\n\n\n