Odsjek za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu ju\u010der (16. svibnja) je objavio preliminarne rezultate istra\u017eivanja koji pokazuju da 75% gra\u0111ana Hrvatske smatra da \u017eena treba imati pravo izbora o zadr\u017eavanju ili prekidu trudno\u0107e. Anketno istra\u017eivanje provedeno je u sklopu projekta “Podr\u017eane ili pokorene \u2013 dru\u0161tveni rizici ugroze i mogu\u0107nost za\u0161tite reproduktivnih prava \u017eena u Republici Hrvatskoj” na reprezentativnom uzorku 600 punoljetnih gra\u0111ana, a ispitivani su stavovi o poba\u010daju i reproduktivnim pravima. Stav o pravu na poba\u010daj nije se promijenio u posljednjih trinaest godina \u2013 ispitanici istra\u017eivanja iz 2011. koje je ispitivalo istu temu izrazili su istu razinu podr\u0161ke \u2013 tada je tako\u0111er 75% gra\u0111ana Hrvatske podr\u017ealo pravo izbora, odnosno pravo \u017eene na odluku o poba\u010daju. Istu razinu podr\u0161ke potvrdilo je i istra\u017eivanje provedeno 2020., \u010dije je rezultate obradila sociologinja Ksenija Klasni\u0107, a prema kojem je te godine 76% gra\u0111ana Hrvatske podr\u017eavalo pravo na izbor. U stavu o poba\u010daju nema statisti\u010dki zna\u010dajne razlike prema spolu ni dobi \u2013 dakle, velika ve\u0107ina mu\u0161karaca, \u017eena, mladih i starijih podr\u017eava pravo \u017eene na izbor.<\/p>\n\n\n\n
U istra\u017eivanju su se ispitivali i stavovi o “moliteljima<\/a>“, odnosno mu\u0161karcima koji sami sebe nazivaju “Vitezovima bezgre\u0161nog srca Marijina” i okupljaju se po trgovima hrvatskih gradova svake prve subote u mjesecu od jeseni 2022. kako bi molili protiv poba\u010daja, za \u010dednost u (\u017eenskom) odijevanju i pona\u0161anju, za du\u0161e u \u010distili\u0161tu itd. Rezultati istra\u017eivanja pokazuju da gra\u0111ani, bez obzira na spol, ve\u0107inski ne podr\u017eavaju okupljanja molitelja \u2013 njih 70%. Manji dio je neopredijeljen (15%), a 11% ih djelomi\u010dno ili potpuno podr\u017eava takva okupljanja. Ve\u0107ina ispitanika smatra da Crkva podr\u017eava okupljanja molitelja (63%), a ne\u0161to manje smatra da takva okupljanja podr\u017eava i dr\u017eava (40%). \u017dene statisti\u010dki zna\u010dajno \u010de\u0161\u0107e smatraju da takva okupljanja ugro\u017eavaju \u017eenska prava, da Hrvatsku vra\u0107aju u srednji vijek i da takva okupljanja treba zabraniti (s \u010dime se sla\u017ee i polovica svih ispitanih). Istra\u017eiva\u010di u komentaru rezultata isti\u010du da dr\u017eavna politika odobravanjem takvih okupljanja podr\u017eava manjinu, jer su gra\u0111ani po ovom pitanu daleko manje konzervativni od vladaju\u0107e politike u Hrvatskoj. <\/p>\n\n\n\n Prije nego zaklju\u010dimo da ovakvi rezultati ulijevaju optimizam, treba se prisjetiti da je gotovo potpuna zabrana poba\u010daja uvedena u Poljskoj 2020., a ameri\u010dki vrhovni sud 2022. je poni\u0161tio odluku u slu\u010daju Roe protiv Wadea, iako ve\u0107ina gra\u0111ana Poljske i SAD-a tako\u0111er podr\u017eava pravo na poba\u010daj. Budu\u0107i da su demokratski procesi u ve\u0107ini slu\u010dajeva doveli do \u0161irenja pristupa abortusu (npr. referendum u Irskoj 2018., San Marinu i Gibraltaru 2021.) jer ve\u0107ina gra\u0111ana u ve\u0107ini dr\u017eava podr\u017eava pravo na izbor, konzervativci se okre\u0107u drugim na\u010dinima kako bi donijeli zakone koji ograni\u010davaju ili ukidaju pravo na poba\u010daj. Kako obja\u0161njava politologinja Anna Grzymala-Busse, radi se o tzv. “pravosudnom aktivizmu”, koji postepeno radi na zabrani poba\u010daja uvo\u0111enjem priziva savjesti i obaveznog savjetovanja prije odluke o poba\u010daju, a glavna metoda je postavljanje istomi\u0161ljenika na visoke fukcije u pravosu\u0111u i politici. Promjena zakona o poba\u010daju u Poljskoj je uvedena odlukom suda, unato\u010d tome \u0161to ve\u0107ina Poljaka\/inja (njih 66%) podr\u017eava pravo na poba\u010daj. Poljska vladaju\u0107a stranka Pravo i pravda 2016. je poku\u0161ala uvesti taj zakon, ali se povukla zbog masovnih prosvjeda. Umjesto toga je provela \u201creformu\u201d Vrhovnog suda, otpustila 27 sudaca i sutkinja i napunila sud svojim istomi\u0161ljenicima koji su 2020. donijeli novi zakon prema kojem je abortus dozvoljen samo u slu\u010daju silovanja i incesta. Samo jedan od deset Poljaka\/inja podr\u017eava promjenu zakona o poba\u010daju koju je uveo Vrhovni sud. Isto tako, poni\u0161tenje odluke u slu\u010daju Roe protiv Wadea predstavlja kulminaciju dugogodi\u0161njih napora<\/a> ameri\u010dkih aktivista da postave vi\u0161e konzervativnih sudaca u Vrhovni sud. Prema novijim anketnim ispitivanjima, u SAD-u 60% stanovni\u0161tva smatra da bi abortus trebao biti legalan u ve\u0107ini slu\u010dajeva.<\/p>\n\n\n\n Istra\u017eiva\u010di s Filozofskog fakulteta u komentaru rezultata istaknuli su da je u praksi pravo na poba\u010daj ve\u0107 ozbiljno ograni\u010deno, jer vlast “prepu\u0161ta provo\u0111enje reproduktivnih usluga samovolji odre\u0111enih ginekolo\u0161kih odjela pojedinih bolnica i medicinskih ustanova u RH usprkos legalnom zakonu, tako da mnoge \u017eene ostaju uskra\u0107ene u svojim zahtjevima za po\u0161tivanje njihovih izbora”. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Odsjek za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu ju\u010der (16. svibnja) je objavio preliminarne rezultate istra\u017eivanja koji pokazuju da 75% gra\u0111ana Hrvatske smatra da \u017eena treba imati pravo izbora o zadr\u017eavanju ili prekidu trudno\u0107e. Anketno istra\u017eivanje provedeno je u sklopu projekta “Podr\u017eane ili pokorene \u2013 dru\u0161tveni rizici ugroze i mogu\u0107nost za\u0161tite reproduktivnih prava \u017eena u Republici […]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":46930,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[551,552],"theme":[458],"country":[38],"articleformat":[205],"coauthors":[241],"class_list":["post-46924","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-abortus","tag-pobacaj","theme-drustvo","country-hrvatska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/46924","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=46924"}],"version-history":[{"count":9,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/46924\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":46965,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/46924\/revisions\/46965"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/46930"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=46924"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=46924"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=46924"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=46924"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=46924"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=46924"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=46924"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}