{"id":46834,"date":"2024-05-07T10:46:36","date_gmt":"2024-05-07T09:46:36","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=46834"},"modified":"2024-05-07T14:17:22","modified_gmt":"2024-05-07T13:17:22","slug":"pastora-treba-citati-drukcije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=46834","title":{"rendered":"Pastora treba \u010ditati druk\u010dije"},"content":{"rendered":"\n<p>Razne su predvidljive reakcije na odre\u0111ene dru\u0161tvene i politi\u010dke pojave, a me\u0111u njima se kao vjerojatno jedina poema isti\u010de ona njema\u010dkog pastora Martina Niem\u00f6llera &#8220;Prvo su do\u0161li&#8230;&#8221;. Nanju\u0161i li se bilo kakav rast populisti\u010dke ili autoritarne desnice, uklju\u010duju\u0107i i trenutne postizborne kombinacije u Hrvatskoj, vrlo brzo \u0107ete nai\u0107i na poemu kao svojevrsno upozorenje: bilo u obliku objave relativno anonimnog korisnika na dru\u0161tvenim mre\u017eama, bilo kao integralni dio kolumne etabliranog autora, bilo kao izjavu ambicioznog politi\u010dara koji se \u017eeli promovirati kao prvi koji je ukazao na opasnost. Kao \u0161to je vjerojatno svima dobro poznato radi se o poemi kojom Niem\u00f6ller &#8220;obja\u0161njava&#8221; nacisti\u010dku metodologiju uklanjanja neprijatelja nakon dolaska na vlast.<\/p>\n\n\n\n<p>Postoji nekoliko <a href=\"https:\/\/hr.wikipedia.org\/wiki\/Prvo_su_do%C5%A1li...\">verzija<\/a> \u0161to se ti\u010de redoslijeda dru\u0161tvenih skupina koje pastor u pjesmi nabraja, a koje su bile meta nacista. Verzija iz 1976. godine koju je objavila Niemollerova zaklada navodi da su nacisti prvo do\u0161li po komuniste pa po socijaldemokrate i sindikaliste. Ta verzija odgovara povijesnoj istini s obzirom na to da su pripadnici tih skupina ve\u0107inski zauzimali mjesta u zatvorima i prvim otvorenim logorima nakon dolaska nacista na vlast. Unato\u010d tom poklapanju, pjesma se uglavnom \u010ditala u individualnom klju\u010du jer posljednji stihovi ka\u017eu: &#8220;Kad su do\u0161li po mene, \/ vi\u0161e nije bilo nikoga da se pobuni&#8221;. A pouka koju bi svi trebali iz pjesme izvu\u0107i nam sugerira da je najprikladnije sredstvo zaustavljanja uspona fa\u0161izma, nacizma ili bilo kakvog drugog autoritarnog projekta individualna odgovornost i to pogotovo odgovornost intelektualaca.<\/p>\n\n\n\n<p>Ne \u010dudi da je takvo \u010ditanje bilo prili\u010dno podatno u kontekstu postjugoslavenskog prostora u kojem se otpor ratnom nacionalizmu prvenstveno naslanjao \u2013 barem u naknadnim tuma\u010denjima \u2013 na individualne geste jer je svaki kolektivni napor bio proskribiran kao sumnjiv. Te\u0161ko je objasniti za\u0161to su toliki inteligentni ljudi sebi dopustili toliku intelektualnu degradaciju na razinu osnovne \u0161kole da iz kolektivne dimenzije nacionalizma izvuku zaklju\u010dak po kojem je svaki oblik kolektivizma nepo\u017eeljan. Dio odgovora sigurno le\u017ei u klasnoj poziciji inteligencije koja privilegira individualno djelovanje i validaciju, ali ve\u0107i dio iz \u010dinjenice da se nacionalni kolektivisti\u010dki tabor nije bavio samo borbom protiv konkurentskog nacionalisti\u010dkog projekta ve\u0107 i protiv bilo kakvog oblika kolektivnog otpora njihovima politikama. Danas zaboravljena, a povremeno i krvava povijest sindikalnog pokreta devedesetih u Hrvatskoj jasno svjedo\u010di tim namjerama.<\/p>\n\n\n\n<p>I na\u0161a epizoda dakle nala\u017ee potrebu za pone\u0161to druk\u010dijom interpretacijom Niem\u00f6llerove poeme. A nju je nedavno <a href=\"https:\/\/twitter.com\/BungaCast\/status\/1787551417240023146\">iznio<\/a> ameri\u010dki politolog Peter Gourevitch. Iz pastorova nabrajanja je o\u010dito da nacisti nisu i\u0161li nasumi\u010dno na manjinu po manjinu, pretpostavljaju\u0107i da se ne-manjinci ne\u0107e buniti jer se njih ne dira. Oni su prvo i\u0161li na one koji su im organizacijski predstavljali najve\u0107u politi\u010dku opasnost: a to su bili komunisti i socijaldemokrati za koje je tada glasalo 40% elektorata i sindikati. Znali su da rje\u0161avanjem tog pitanja otvaraju prostor za daljnje djelovanje i da se malogra\u0111anski intelektualci ne\u0107e buniti jer su i oni mrzili komuniste i sindikate, a ne zato \u0161to su bili moralno labilni. A i da ni krupnom kapitalu ne\u0107e biti nimalo problemati\u010dno. O\u010dito je da danas ne postoje tako jake lijeve partije i sindikati i da predstavnici kapitala nemaju naro\u010ditu potrebu za ekstremnom desnicom i da ona danas djeluje na ne\u0161to druk\u010dijim podlogama. Ali poemu moramo druk\u010dije \u010ditati jer \u0107emo ina\u010de ostati politi\u010dki zakinuti i kao dana\u0161nji akteri i kao tuma\u010di povijesti: neprijatelj se najvi\u0161e boji kolektiva, a ne moralne odgovornosti individua. Iz toga ne slijedi da moralna odgovornosti i integritet nisu va\u017eni ve\u0107 samo da nisu dovoljni kao politi\u010dko sredstvo.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Razne su predvidljive reakcije na odre\u0111ene dru\u0161tvene i politi\u010dke pojave, a me\u0111u njima se kao vjerojatno jedina poema isti\u010de ona njema\u010dkog pastora Martina Niem\u00f6llera &#8220;Prvo su do\u0161li&#8230;&#8221;. Nanju\u0161i li se bilo kakav rast populisti\u010dke ili autoritarne desnice, uklju\u010duju\u0107i i trenutne postizborne kombinacije u Hrvatskoj, vrlo brzo \u0107ete nai\u0107i na poemu kao svojevrsno upozorenje: bilo u [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":46837,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[808,144],"theme":[458],"country":[38,459],"articleformat":[205],"coauthors":[90],"class_list":["post-46834","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-antifasizam","tag-revizionizam","theme-drustvo","country-hrvatska","country-svijet","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/46834","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=46834"}],"version-history":[{"count":8,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/46834\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":46845,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/46834\/revisions\/46845"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/46837"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=46834"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=46834"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=46834"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=46834"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=46834"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=46834"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=46834"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}