{"id":46811,"date":"2024-05-02T09:16:07","date_gmt":"2024-05-02T08:16:07","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=46811"},"modified":"2024-05-03T09:38:38","modified_gmt":"2024-05-03T08:38:38","slug":"i-janje-i-fazol-i-gyoze-i-pad-thai","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=46811","title":{"rendered":"I janje i fa\u017eol i gyoze i pad thai"},"content":{"rendered":"\n

Kao korisniku dru\u0161tvenih mre\u017ea lijeve politi\u010dke orijentacije tijekom pro\u0161le dekade kalendarska inercija vam je davala barem dvije prilike da tu svoju orijentaciju nazna\u010dite bez osje\u0107aja vi\u0161ka samoinscenacije. Ka\u017eemo tijekom pro\u0161le dekade jer se u me\u0111uvremenu hijerarhija popularnosti dru\u0161tvenih mre\u017ea okrenula u korist onih koje privilegiraju ne-tekstualni sadr\u017eaj, a i valjda su dosad svi pro\u010ditali te naznake orijentacije. Dakle, dvije prilike, Nova godina i Prvi maj: za prvu priliku slu\u017eio je prigodni tekst Antonia Gramscija, a za drugu historijat<\/a> Prvog maja iz pera najpoznatijeg povjesni\u010dara dvadesetog stolje\u0107a Erica Hobsbawma. Ako je nekome Hobsbawmov tekst promaknuo neka ga obavezno pro\u010dita, a mi \u0107emo se, povodom ju\u010dera\u0161njeg praznika u Hrvatskoj, malo zabaviti pitanjem postoji li uop\u0107e historijat Prvog maja nakon poznatog Hobsbawmog “kratkog dvadesetog stolje\u0107a”.<\/p>\n\n\n\n

Naravno da postoji, ako zbog ni\u010dega drugoga, onda barem zbog puke \u010dinjenice da je i dalje dr\u017eavni praznik. Me\u0111utim, taj historijat kao da se odvijao i odvija u nekom drugom \u017eanru. Prvi maj vi\u0161e nije dio \u017eive politi\u010dke tradicije radni\u010dkog pokreta ve\u0107 svojevrsna univerzalizirana pu\u010dka fe\u0161ta za koju nisu potrebni lokalni sveci i patroni kao poticaj. U toj dijagnozi le\u017ei ambivalentan politi\u010dki osje\u0107aj: ljevica i radni\u010dki pokret vi\u0161e nisu naro\u010dito relevantni, ali Prvi maj istovremeno pokazuje da su mogu\u0107e pu\u010dke fe\u0161te i praznici koji nisu religijske ili nacionalne provenijencije. Utje\u0161ni aspekt tog osje\u0107aja proizlazi prvenstveno iz stalnih optu\u017ebi desnice po kojoj je ljevica otu\u0111ena od naroda i ne mo\u017ee nikako svojim “globalisti\u010dkim” nazorima stvoriti osje\u0107aj zajednice. Daleko od toga da su masovno posje\u0107ene prvomajske fe\u0161te zalog svjetlije politi\u010dke budu\u0107nosti, ali potiho sugeriraju da popovi i nacionalisti\u010dki demagozi nemaju monopol na zajednicu i emocionalne dru\u0161tvene strukture.<\/p>\n\n\n\n

Pored pu\u010dke fe\u0161te, Prvi maj je danas postao zapravo kviz o Prvom maju. S obzirom na to da se radi o dr\u017eavnom prazniku i da uglavnom lokalne samouprave organiziraju slu\u017ebene fe\u0161te, red je da se politi\u010dari i drugi umije\u0161ani akteri obrate narodu povodom same “teme” praznika. Treba istaknuti da su povijesne okolnosti desnici olak\u0161ale izbjegavanje kviza. Naime, vojno-redarstvena akcija Bljesak u Zapadnoj Slavoniji zapo\u010dela je upravo Prvog maja 1995. godine pa mogu sav naglasak staviti na tu obljetnicu i usput eventualno procijediti \u010destitku. Ve\u0107ini ovih drugih nije lako iz bar dva razloga. Nezanemariv dio nije ni upoznat s povije\u0161\u0107u Prvog maja, a i ovima koji jesu nije ba\u0161 najjasnije kako bi se postavili s obzirom na to da sukob rada i kapitala odavno nije dio politika njihovih stranaka, ako je ikad i bio. I onda su osu\u0111eni na neku vrstu poga\u0111anja i slovkanja poput slabo pripremljenog \u0111aka na ispitivanju iz povijesti ili \u010dlana pub kviz ekipe kojem je odgovor na pitanje navodno na vrhu jezika. Najsimpati\u010dnije pak slovkanje je bilo ono Gibonnijevo<\/a> kojim je Zagrep\u010dane pozvao na prvomajski koncert u Maksimiru.<\/p>\n\n\n\n

Bez obzira na politi\u010dku pripadnost redom je prisutan nekakav osje\u0107aj anakronosti “teme” prvomajskog praznika. Premda ve\u0107ina ljudi i dalje naprosto radi da bi pre\u017eivjela. Iz \u010dega slijedi da anakronost nije u\u010dinak nekakvog civilizacijskog napretka u obliku prirodnog primirja rada i kapitala ve\u0107 nadmo\u0107na pobjeda potonjeg krajem dvadesetog stolje\u0107a. U reakcijama na tu pobjedu potopio se most izme\u0111u rada i naroda. Radnik je postao nekakvo mitsko bi\u0107e oko kojeg su se nekad gradili politi\u010dki programi, a danas je li\u0161en tog mitskog, preciznije, politi\u010dkog statusa, i postoji naprosto kao knjigovodstvena stavka podlo\u017ena tr\u017ei\u0161nim zakonitostima. A narodu su tim istim tehnolo\u0161kim i politi\u010dkim napretkom oduzete privilegije na koje je imao pravo tisu\u0107ama godina kao \u0161to su na\u010dini prehrane, odijevanje, mla\u0107enje \u017eena, rasisti\u010dki vicevi i ostali narodni obi\u010daji. Postale su, dakle, realnije, da se opet vratimo Hobsbawmu, “izmi\u0161ljene tradicije” nego \u010dinjenica da su ljudi i dalje mahom radnici. Ljevica mora taj most opet izgraditi jer dio krivnje le\u017ei i na njoj u obliku moralne superiornosti i tretiranja socijalisti\u010dke povijesti kao vlastitog socijalnog kapitala. I zato je svejedno je li netko ju\u010der jeo janje, fa\u017eol, gyoze ili pad thai. Sve su to radni\u010dke ruke spremile i radni\u010dka usta pojela.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Kao korisniku dru\u0161tvenih mre\u017ea lijeve politi\u010dke orijentacije tijekom pro\u0161le dekade kalendarska inercija vam je davala barem dvije prilike da tu svoju orijentaciju nazna\u010dite bez osje\u0107aja vi\u0161ka samoinscenacije. Ka\u017eemo tijekom pro\u0161le dekade jer se u me\u0111uvremenu hijerarhija popularnosti dru\u0161tvenih mre\u017ea okrenula u korist onih koje privilegiraju ne-tekstualni sadr\u017eaj, a i valjda su dosad svi pro\u010ditali te […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":46814,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[66,85],"theme":[455],"country":[38],"articleformat":[205],"coauthors":[90],"class_list":["post-46811","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-klasa","tag-radnicki-pokret","theme-rad","country-hrvatska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/46811","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=46811"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/46811\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":46817,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/46811\/revisions\/46817"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/46814"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=46811"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=46811"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=46811"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=46811"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=46811"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=46811"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=46811"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}