{"id":46779,"date":"2024-04-29T10:40:19","date_gmt":"2024-04-29T09:40:19","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=46779"},"modified":"2024-04-30T09:55:15","modified_gmt":"2024-04-30T08:55:15","slug":"zena-bez-fotelje-politika-bez-sadrzaja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=46779","title":{"rendered":"\u017dena bez fotelje, politika bez sadr\u017eaja"},"content":{"rendered":"\n<p>Koja je (bila) ideolo\u0161ka funkcija bra\u010dnog para Raspudi\u0107 na desnici? Za\u0161to su mahom svi liberalni oponenti odu\u0161evljeni potezom Marije Selak Raspudi\u0107? \u0160to nam to govori o dometu hrvatskog liberalnog uma? A \u0161to o kriterijima autenti\u010dnosti u hrvatskoj politici? I kome jo\u0161 treba klasno slijepa &#8220;po\u0161tena inteligencija&#8221;?<\/p>\n\n\n\n<p>U najavi parlamentarnih izbora u Hrvatskoj na ovom mjestu smo <a href=\"https:\/\/www.bilten.org\/?p=46700\">postavili<\/a> pitanje u kojoj se povijesnoj fazi nalazi hrvatska desnica van HDZ-a. Pitanje smo sveli na reduciranu alternativu \u2013 Srbi ili &#8220;woke&#8221; \u2013 pri \u010demu je prvu opciju predstavljao Domovinski pokret (DP), a drugu Most. Izborni rezultati sugeriraju da je Domovinski pokret i dalje u prednosti i da su Srbi i dalje po\u017eeljnija politi\u010dka meta, ali pogled na rezultate ankete koju je u\u010dinila agencija Ipsos sugerira da je, recimo to tako, budu\u0107nost na strani Mosta. Naime, oni su imali zna\u010dajnu prednost u mla\u0111oj populaciji, a i prili\u010dno dobre rezultate su ostvarili i me\u0111u \u017eenama. Me\u0111utim, budu\u0107nost nije dugo trajala. Nositelji &#8220;modernog&#8221; lica Mosta, Marija Selak Raspudi\u0107 i Nino Raspudi\u0107, odlu\u010dili su napustiti stranku i funkcionirati kao nezavisni zastupnici.<\/p>\n\n\n\n<p>Prije nego \u0161to se posvetimo konkretnom potezu i simptomati\u010dnim reakcijama u hrvatskoj javnosti, osvrnimo se na politi\u010dku putanju bra\u010dnog para Raspudi\u0107 i njihovu ideolo\u0161ku funkciju u ovda\u0161njem politi\u010dkom prostoru. Oboje dolaze iz akademskih krugova, a preduvjete javne vidljivosti nu\u017ene za politi\u010dki anga\u017eman izgradili su medijski, prvenstveno preko HRT-ove emisije &#8220;Peti dan&#8221;. Kao \u0161to su mnogi ve\u0107 uo\u010dili, njihovo priklju\u010denje Mostu revitaliziralo je stranku. Nastao kao Most nezavisnih lista koji je okupljao gradona\u010delnike, na\u010delnike i ostale aktere koji su se protiv korupcije borili na lokalnom nivou, Most se nakon dvije koalicijske avanture s HDZ-om po\u010deo ozbiljno rasipati, a na okupu je ostala gotovo samo pa klerikalna jezgra. Taj tip politi\u010dke &#8220;specijalizacije&#8221; kao i teret koalicijskog partnera HDZ-u, ozbiljno su im naudili. Raspudi\u0107i su im do\u0161li kao savr\u0161eno pogonsko gorivo i da\u0161ak neophodno modernog intelektualnog \u0161tiha.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Politi\u010dki feti\u0161<\/h2>\n\n\n\n<p>Od \u010dega se sastojao taj moderni intelektualni \u0161tih? Naime, hrvatska je desnica odavno muku mu\u010dila s nedostatkom kadrova u obliku mladih, urbanih i modernih intelektualaca. Taj je tip politi\u010dara i politi\u010darki navodno bio rezerviran za ljevicu. Legendarna &#8220;po\u0161tena inteligencija&#8221; koja je klasno slijepa najmanje 40 godina. Djelomi\u010dno se radilo o mitu, a u prilog toj procjeni najbolje govori \u010dinjenica da ih je SDP-u nedostajalo i vi\u0161e. Dakle, kao da je desnica bila optere\u0107ena idejom da i ona ima mladog intelektualca s Filozofskog i kao da je to nekakva politi\u010dka prednost. Kao da nekome jo\u0161 treba &#8220;po\u0161tena inteligencija&#8221;. Ali feti\u0161 je o\u010dito bio. I te\u0161ko se oteti dojmu da je Raspudi\u0107 tu tr\u017ei\u0161nu potrebu i ni\u0161u prepoznao i postepeno se iz liberala transformirao u konzervativca. Vjerojatno se putem i iskreno transformirao, ali to je sasvim nebitno. Autenti\u010dnost mu je jam\u010dilo hercegova\u010dko porijeklo koje i dalje u hrvatskoj javnosti figurira kao jamac za bliskost narodu ili po\u0161teni konzervativizam.<\/p>\n\n\n\n<p>Marija Selak Raspudi\u0107 se u dokazivanju autenti\u010dnosti nije trebala oslanjati na porijeklo, dovoljan joj je bio rod. I ona je &#8220;popunila&#8221; taj manjak na desnici koji im je \u010desto izazivao komplekse: eto sad i mi imamo mladu, modernu i obrazovanu \u017eenu na na\u0161oj strani. Ta se puka \u010dinjenica tretirala kao potkopavanje temelja liberalne ili lijeve autenti\u010dnosti: vi nemate monopol na mlade i obrazovane \u017eene. S druge strane, liberalna opozicija, politi\u010dka i medijska, u njoj je tra\u017eila slabu to\u010dku Mostu, uglavnom preko pitanja poba\u010daja. Selak Raspudi\u0107 je, \u010dinilo se, vje\u0161to balansirala izme\u0111u politi\u010dkog feti\u0161a i ideolo\u0161ke slabosti. U svom prili\u010dno aktivnom parlamentarnom anga\u017emanu \u010desto je birala teme koje nisu obilje\u017eene ni kao lijeve ni kao desne i tako valjda dokazivala svoju intelektualnu znati\u017eelju kojoj na putu ne stoje ideolo\u0161ki pre\u010daci. A kada su na red dolazile delikatne teme, odlu\u010divala se, kao \u0161to je jedan sugovornik insajder rekao za Jutarnji list nakon raskola, za &#8220;dekonstruiranje&#8221;. Pritom nije mislio na stilske vje\u017ebe porijeklom iz francuske filozofske \u0161kole, nego zapravo na klasi\u010dan refleks koji mla\u0111i asistenti i profesori s Filozofskog fakulteta koriste kao oblik investicije socijalnog kapitala u susretu s onima koji nisu ovjereni akademskim epuletama: stvari su ipak malo kompleksnije.<\/p>\n\n\n\n<p>Naravno da su stvari uvijek kompleksnije, ali cilj je valjda da se kompleksnost razlo\u017ei kako bi se donijela utemeljenija odluka ili sud, a ne da se koristi kao stilsko sredstvo za demonstriranje vlastite inteligencije kao nadmo\u0107nije. Selak Raspudi\u0107 zasigurno nije bilo lako navigirati izme\u0111u sumanutih teorija zavjere koje promoviraju strana\u010dke joj kolege i ozbiljnijih intelektualnih aspiracija. Neizdr\u017eivo je to navigiranje na dulje staze i jednom se morala izabrati druga ruta. Selak Raspudi\u0107 je to u\u010dinila povodom sastavljanja liste za euroizbore. Naime, odbila je biti prva na listi jer se na njoj nalazio i Marin Mileti\u0107 koji se tijekom kampanje za parlamentarne izbore ogradio od nje zbog stava o poba\u010daju. Naglasila je da su joj principijelnost i integritet na prvom mjestu i da nije mogla biti na listi s njim. Dodu\u0161e, na kraju je rekla i da se ne radi samo o Mileti\u0107u, ali daljnja istraga motivacije nije toliko ni bitna. Puno su va\u017enije reakcije.<\/p>\n\n\n\n<p>\u010citava plejada liberalnih komentatora, od Borisa Joki\u0107a do Miljenka Jergovi\u0107a, javno je aplaudirala potezu Selak Raspudi\u0107 i proglasila ga valjda naj\u010dasnijim potezom u hrvatskoj politici posljednjih tko zna koliko godina. Eto, netko se napokon odrekao fotelje, i to one izda\u0161ne briselske koja u na\u0161oj javnosti figurira kao ultimativni politi\u010dki cilj svakog politi\u010dkog radnika, radi principa. Takav kriterij procjene najvi\u0161e govori o stupnju politi\u010dke imaginacije u Hrvatskoj koja je sasvim reducirana na individualne kalkulacije politi\u010dara koji procjenjuju razlike izme\u0111u &#8220;dividendi&#8221; od fotelje i investicijskih prinosa na socijalni kapital. A valjalo bi se i zapitati koji je to stra\u0161ni princip posrijedi. Poba\u010daj? Za koji je Selak Raspudi\u0107 samo govorila da zabrana nije rje\u0161enje i mahom mu pristupala kao metafizi\u010dkom problemu u maniru spomenute &#8220;dekonstrukcije&#8221;. <\/p>\n\n\n\n<p>Dogodila se, kao \u0161to to vole re\u0107i politi\u010dari u emisiji &#8220;Otvoreno&#8221;, zamjena teza. Selak Raspudi\u0107 se hvali jer je toliko dugo izdr\u017eala sama me\u0111u konzervativnim mu\u017ejacima u stranci i nakon svega donijela \u010dasnu i principijelnu odluku, umjesto da ju se kritizira da je cijelo vrijeme \u0161utjela i tolerirala svakojake ispade i slu\u017eila im kao \u017eenska intelektualna brana. Toliko je ona u tom svom juna\u010dkom kompromisu bila sna\u017ena da ju je Jergovi\u0107 <a href=\"https:\/\/www.jergovic.com\/petak-cetrnaesti\/kako-je-marija-selak-raspudic-tresnula-po-stolu-gomilom-besposlenog-briselskog-novca\/\">proglasio<\/a> istinskom feministkinjom u odnosu na klasi\u010dne sumnjivke iz lijevo-liberalnih redova koje se tim bave kao hobijem. Tko je ovdje lud? Mi ne bismo pisali ovo da mislimo da jesmo, a sigurno nije ni Selak Raspudi\u0107. Lud je jedino hrvatski liberalni um.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Koja je (bila) ideolo\u0161ka funkcija bra\u010dnog para Raspudi\u0107 na desnici? Za\u0161to su mahom svi liberalni oponenti odu\u0161evljeni potezom Marije Selak Raspudi\u0107? \u0160to nam to govori o dometu hrvatskog liberalnog uma? A \u0161to o kriterijima autenti\u010dnosti u hrvatskoj politici? I kome jo\u0161 treba klasno slijepa &#8220;po\u0161tena inteligencija&#8221;? U najavi parlamentarnih izbora u Hrvatskoj na ovom mjestu [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":46781,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[1576,12],"theme":[456],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[90],"class_list":["post-46779","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-desnica","tag-izbori","theme-politika","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/46779","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=46779"}],"version-history":[{"count":10,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/46779\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":46792,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/46779\/revisions\/46792"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/46781"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=46779"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=46779"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=46779"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=46779"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=46779"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=46779"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=46779"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}