\u0160to nam povijest hrvatske (ne)liberalne demokracije govori o ishodu ovih izbora? A \u0161to politi\u010dka komparacija s drugim zemljama? Je li jedina nada odvajanje HDZ-a od kase? Ima li demokracije bez tog odvajanja? <\/p>\n\n\n\n
Dok \u010dekamo ho\u0107e li no\u0107as, preko vikenda ili tokom sljede\u0107eg tjedna Plenkovi\u0107 kona\u010dno raskoliti domovince, pa s njihovom pro-biznis frakcijom, manjincima i jo\u0161 ponekim \u017eetonom skupiti ve\u0107inu ili \u0107e za svoj novi mandat HDZ morati u\u0107i u za njih puno neugodniju i riskantniju kombinaciju koja uklju\u010duje kompletni DP-e i pet nesrpskih manjinaca, podsjetimo se na otu\u017eni skor na\u0161e manje-vi\u0161e defektne demokracije s kojom se gombamo, eto, sad ima ve\u0107 vi\u0161e od tri desetlje\u0107a. Prvu dekadu obilje\u017eio je tu\u0111manizam koji je u\u0161ao i u ud\u017ebenike kao \u0161kolski primjer iliberalne ili neliberalne demokracije. Tada smo skupa s Me\u010diarovom Slova\u010dkom, Jeljcinovom Rusijom, Makedonijom VMRO-a i Albanijom Salija Berishe predstavljali neugodan i neugledan primjer manjkave tranzicije. Najopasniji i najmilitantniji me\u0111u tim \u0161epavim re\u017eimima bio je upravo ovaj na\u0161 hrvatski. Na\u0161a se domovina devedesetih godina uredno rije\u0161ila svog jogunastog kraji\u0161kog kontingenta, i za tu je malu prljavu ratnu rabotu pro\u0161la manje-vi\u0161e neka\u017enjeno. Na rubu rata tih je godina bila i Makedonija na \u010diju su teritoriju nasrtali svi njezini susjedi. Ti klimavi poreci, osim \u0161to su bili krajnje pogibeljni, naro\u010dito po vlastito stanovni\u0161tvo, ponekad su znali biti i krajnje urnebesni. Albanci su tu mo\u017eda i najbolji primjer. Tamo se dr\u017eava devedesetih godina umalo raspala zbog investicijskih prevara. Naime, neke lopovske kreditorske ku\u0107e navukle su visokim kamatama tisu\u0107e siroma\u0161nih Albanaca na piramidalnu Ponzijevu shemu, a kad se ova neslavno uru\u0161ila, umalo se uru\u0161ila i sama dr\u017eava. Sve je zavr\u0161ilo u bezakonju i nasilju koje je naraslo do te mjere da su na kraju morale intervenirati UN-ove snage.<\/p>\n\n\n\n
Nakon toga u 2000-im stigao je Ivo Sanader, poliglot, \u0161armantni blefer i nenadma\u0161ni patron strana\u010dke korupcijske hobotnice. U svoja skora puna dva mandata Sanadera su gotivili prakti\u010dki svi – Srbima je rekao “Hristos se rodi”, op\u010dinio je novinare EPH-a, zaveo vode\u0107e doma\u0107e pisce, fascinirao regiju, drugovao s irskim Bertiejem Ahernom i njema\u010dkom Angelom Merkel, iz ruke su mu jeli doslovce svi koji su ne\u0161to zna\u010dili u doma\u0107oj politici. Me\u0111utim, i toj je “pokroviteljskoj” demokraciji morao jednom do\u0107i kraj. U svojoj Plenkovi\u0107evoj iteraciji HDZ je postao jednostavno nepodno\u0161ljiv. I ne, nije Plenkovi\u0107eva dekada gora od prethodnih hadezeovskih mandata ni po pitanju korupcije ni po pitanju belicizma. Svakako nije ratno-hu\u0161ka\u010dka kakva je bila Tu\u0111manova dionica, jer Plenkovi\u0107 nije i ne\u0107e voditi nikakav rat, jer nema protiv koga, \u010dak i kad bi htio. Korumpiran jest, ali vjerojatno manje od unikatnog \u0106a\u0107e. Ali, bez obzira na sve to, naprosto vi\u0161edecenijska vladavina HDZ-a u ljudi koji ne pripadaju strana\u010dkoj klijentelisti\u010dkoj mre\u017ei stvara alergijske reakcije.<\/p>\n\n\n\n
Jedna od osnovnih karakteristika efikasne demokracije je izmjenjivost vlasti koja, ako ni\u0161ta, barem prevenira sistemsku korupciju, a to u nas uporno izostaje. Ako jedna stranka, HDZ, sada prijeti da \u0107e nastaviti vladati prakti\u010dki do kraja ove decenije, te\u0161ko se u tom slu\u010daju mo\u017eemo nadati funkcionalnoj demokraciji. Po tome vi\u0161e sli\u010dimo nekim mikro demokraturama iz jugoisto\u010dne Azije poput Singapura ili Tajvana gdje su na vlasti jedni te isti ve\u0107 decenijama. Ima jo\u0161 primjera. Meksiko se devedesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a na jedvite jade oslobodio svog hadezea<\/em> – postrevolucionarne stranke zvane “Institucionalno revolucionarna partija”, koja je vladala preko 60 godina. Ni neke zapadne zemlje nisu imune na strana\u010dki monopol. Recimo, u Italiji su na vlasti od Drugog svjetskog rata pa sve do devedesetih godina bili demokr\u0161\u0107ani. Slomili su se tek po\u010detkom devedesetih pod teretom velike korupcijske afere. Ono \u0161to nije dobro po Hrvatsku u ovoj na\u0161oj maloj politi\u010dkoj komparatistici, naro\u010dito u ovom primjeru s Italijom, jest to da je tamo demokr\u0161\u0107ane najprije zamijenio trampovski Berlusconi koji je vladao \u010dak dva mandata, a nakon njega u premijersku je fotelju zasjela postfa\u0161isti\u010dka Giorgia Meloni. \u0160to bi zna\u010dilo, nastavimo li s ovim i ovakvim usporedbama, da \u0107e nakon HDZ ili \u010dak u koaliciji s njim i nas \u010dekati neko sli\u010dno strana\u010dko rje\u0161enje. Uostalom, ve\u0107 smo sad na korak da na vlast, u ovoj ili onoj kombinaciji, do\u0111e Domovinski pokret koji je sam po sebi dvoglavo politi\u010dko \u010dudovi\u0161te. S jedne strane po svom ideolo\u0161kom profilu ne odudara puno od Melonijeve stranke ili njema\u010dkog AFD-a. Kao \u0161to svi vrlo dobro znaju, slavonskim post-be\u0107arima smetaju migranti, Istanbulska, \u0161kolska lektira sa sumnjivim sadr\u017eajima, cajke, Novosti \u2013 nastavi niz. Na granice bi rado postavili vojsku, vratili bi vojni rok i kunu, ukinuli pravo na abortus itd. S druge strane, one poslovne, DP ba\u0161 kao i Berlusconijeva “Forza Italia” politi\u010dku arenu primarno vidi kao dobru priliku za zaradu, ulaganje i plasman.<\/p>\n\n\n\n Nisu samo programski ciljevi i ideologija Domovinskog pokreta ono \u0161to \u0107e nas sve skupa skupo stajati i dotu\u0107i, ako do ostvarenja takvog scenarija do\u0111e. Nije problem ni samo to \u0161to \u0107e se i sam HDZ u jednoj ovakvoj desni\u010darskoj koaliciji (u kakvoj dosad ipak nikad nije bio) dodatno ekstremizirati, pa se u tom smislu mo\u017ee o\u010dekivati da \u0107e oja\u010dati Anu\u0161i\u0107eva struja unutar stranke koji ionako inklinira domovinskim vrijednostima i koji djeluje kao spava\u010d-domovinac u hadezeovskim redovima. Zapravo je mo\u017eda ponajve\u0107i problem u prije spomenutoj sistemskoj korupciji. O tome najbolje govori \u010dinjenica da HDZ uop\u0107e ne krade na izborima, na njima nema prevara ili barem nema nekih velikih makinacija. Nema ni neke prijeke potrebe. Plenkovi\u0107 i njegovi su okupirali dr\u017eavu i javna dobra do te mjere da s njima mogu raspolagati i potkupiti potrebne satelitske stranke ili pojedince, \u010dak i unaprijed. Kako sad unaprijed? Objasnit \u0107emo. Ta stranka, naime, figurira kao siguran resurs polo\u017eaja, beriva, funkcija, beneficija i drugih prinadle\u017enosti. I tome je tako ve\u0107 trideset godina. Hadezeov kartel sve to vrijeme uredno namiruje sebe i sebi sli\u010dne iz javnog korita, to se vrlo dobro zna i svi akteri na to ra\u010dunaju. HDZ u tolikoj mjeri politizira dr\u017eavne resurse i tro\u0161i ih za svoju strana\u010dku korist, da je to svim izaziva\u010dkim akterima u izbornoj trci jednostavno nedosti\u017eno. Tako\u0111er, nema tog mehanizma koji bi ovakvu hadezeovu diskrecijsku mo\u0107 koja se koristi za nekontrolirani pristup javnim resursima dr\u017eao pod prismotrom i ograni\u010dio i tako izjedna\u010dio uvjete u izbornoj bitki. U tom kontekstu stranke izaziva\u010di imaju vrlo malo ili nimalo \u0161anse da preuzmu vlast. Netko je dobro rekao, ljevica u nas u izbornu borbu svaki puta ulazi s jednom rukom zavezanom iza le\u0111a. Zato smo i rekli da takva u svojoj biti nepo\u0161tena konkurencija (\u010demu treba dodati i izborni in\u017eenjering, odnosno prilago\u0111avanje i prekrajanje izbornih jedinica), zapravo zna\u010di da dominantna stranka prakti\u010dki pobje\u0111uje na izborima i prije samog izbornog dana. Hadezeov koalicijski potencijal jednostavno je zbog svega ovoga nemjerljiv i neusporediv s bilo kojom drugom strankom, \u0161to govori i to da je ta stranka skoro svaki puta relativni pobjednik izbora.<\/p>\n\n\n\n Na kraju da ubacimo i malo svijetlih tonova na ovu \u0161kuru sliku na\u0161e politi\u010dke zbilje. U izbornoj no\u0107i Sandra Ben\u010di\u0107 iz Mo\u017eemo je dala mogu\u0107i recept za izlazak iz trodesetljetnog politi\u010dkog \u0107orsokaka zvanog HDZ. Pozvala je sve nehadezeovske stranke da naprave cordon<\/em> sanitaire<\/em> oko HDZ-a, da pristanu na manjinsku vladu, odnosno da vladu formira SDP, a da mu ostale stranke, ve\u0107 prema svojim preferencijama, daju potporu iz parlamenta. Taj se prijedlog \u010dini kao lijek za na\u0161u dosad dominantno decezionisti\u010dku politi\u010dku kulturu. Jedno ovakvo rje\u0161enje sve bi nas prebacilo na kolosijek svojevrsne deliberativne demokracije u kojoj se, kao \u0161to se zna, stalno i oko svakog problema pregovara, debatira i tra\u017ei konsenzus. Napustila bi se tako politika vje\u010dnog preglasavanja i majorizacije, a tako bi se ujedno napustio i dosad dominantni kancelarski model kojeg je, dakako, preferirao Plenkovi\u0107 i njegov HDZ i pre\u0161altalo bi se na pravi parlamentarni model. Pa kad bi se jo\u0161 HDZ odmaknuo od kase, i to ne samo jedan mandat, nego najmanje dva uzastopna mandata, kao \u0161to je to kazao Ivica Puljak, e to bi onda moglo donijeti jedno dugoro\u010dnije rje\u0161enje i osvje\u017eenje na doma\u0107oj politi\u010dkoj sceni. Ho\u0107e li sve ovo ostati samo na\u0161e puke sanje i nedosti\u017ene \u017eelje ili bi od prijedloga Sandre Ben\u010di\u0107 mo\u017eda ne\u0161to moglo i biti, ostaje da vidimo. O\u010dekujmo najgore, nadajmo se najboljem.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" \u0160to nam povijest hrvatske (ne)liberalne demokracije govori o ishodu ovih izbora? A \u0161to politi\u010dka komparacija s drugim zemljama? Je li jedina nada odvajanje HDZ-a od kase? Ima li demokracije bez tog odvajanja? Dok \u010dekamo ho\u0107e li no\u0107as, preko vikenda ili tokom sljede\u0107eg tjedna Plenkovi\u0107 kona\u010dno raskoliti domovince, pa s njihovom pro-biznis frakcijom, manjincima i jo\u0161 […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":46734,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[12],"theme":[456],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[129],"class_list":["post-46730","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-izbori","theme-politika","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/46730","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=46730"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/46730\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":46735,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/46730\/revisions\/46735"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/46734"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=46730"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=46730"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=46730"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=46730"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=46730"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=46730"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=46730"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}HDZ odvojiti od kase<\/h2>\n\n\n\n