{"id":46653,"date":"2024-04-04T10:28:46","date_gmt":"2024-04-04T09:28:46","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=46653"},"modified":"2024-04-05T10:34:16","modified_gmt":"2024-04-05T09:34:16","slug":"nema-zelenog-bez-crvenog","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=46653","title":{"rendered":"Nema zelenog bez crvenog"},"content":{"rendered":"\n<p>Brojni ideolo\u0161ki kratki spojevi, nastali u sjeni propasti socijalisti\u010dkog projekta dvadesetog stolje\u0107a, presudno i dalje oblikuju politi\u010dke koordinate u kojima \u017eivimo i mislimo o dru\u0161tvenom svijetu. I ka\u017eu nam da ljevica danas, uglavnom shva\u0107ena kao produ\u017eena ruka liberalnog establi\u0161menta, funkcionira kao \u010duvar politi\u010dkih vrijednosti koje su u suprotnosti s raspolo\u017eenjem takozvanih \u0161irih narodnih masa. Preuzima, dakle, ulogu krotitelja zahtjeva i sklonosti tih masa i name\u0107e kriterije \u017eivotnih stilova i pona\u0161anja koji navodno nisu u skladu s obi\u010dnim \u017eeljama obi\u010dnih ljudi. Me\u0111u te kriterije spada definitivno i ekologija koja, smatra se na desnici, a i \u0161ire, slu\u017ei kao sredstvo ograni\u010davanja slobode tih obi\u010dnih ljudi koji su nekada, sada ve\u0107 i davno, bili naklonjeni ljevici kao onoj opciji koja je kanalizirala njihov bijes i frustracije.<\/p>\n\n\n\n<p>Nema spora da u proteklih dvadesetak godina ljevica u onom podru\u010dju koji se geopoliti\u010dkim \u017eargonom naziva euro-atlantskim, uklju\u010duju\u0107i i privjeske me\u0111u koje spada i na\u0161a regija, nije uspjela uvjeriti radni\u010dku klasu da su ekolo\u0161ke teme politi\u010dki prioritet. Naravno, postoje i dijelovi ljevice koji misle da te teme ionako i nisu prioritet i da slu\u017ee za odvla\u010denje pozornosti od klju\u010dnih ekonomskih problema. Takav refleks je razumljiv u kontekstu stalnih politi\u010dkih poraza, ali \u010desto i prvi korak u prelasku u protivni\u010dki tabor. Te\u0161ko je ina\u010de prona\u0107i primjer politi\u010dkog djelovanja i tema u kojima ljevica u\u017eiva povjerenje slojeva radnih ljudi, ali ovaj je indikativan na vi\u0161e razina.<\/p>\n\n\n\n<p>Pored o\u010ditog politi\u010dkog nesnala\u017eenja postoje i objektivne prepreke organiziranju i solidarnosti koji bi pitanje suo\u010davanja s klimatskim promjenama evakuirali s tehni\u010dkog i \u017eivotno-stilskog terena na onaj politi\u010dki. Njih je vrlo jezgrovito i pristupa\u010dno u nedavnom <a href=\"https:\/\/www.phenomenalworld.org\/analysis\/liberal-blindspots\/\">intervjuu<\/a> za Phenomenal World prezentirao stru\u010dnjak za klimatske politike Chris Shaw. Za po\u010detak, valja istaknuti da fosilna goriva poti\u010du individualizirane dru\u0161tvene navike, naro\u010dito u sferi potro\u0161nje. Ljudi naprosto sve manje ovise o drugim ljudima u zadovoljavanju osnovnih potreba. Na najbanalnijoj razini, naprosto se odvezu automobilom u supermarket i kupe \u0161to im treba s obzirom na primanja. Ne treba im kolektivni anga\u017eman kom\u0161iluka za osiguravanje klju\u010dnih potreba i \u017eelja ve\u0107 mogu u\u017eivati u &#8220;slobodnom&#8221; individualnom izboru. Fosilna goriva su omogu\u0107ila infrastrukturu koja prirodnom \u010dini individualizirani odnos prema zadovoljavanju potreba i rje\u0161avanju dru\u0161tvenih problema. Infrastruktura i tehnologija u zna\u010dajnoj mjeri odre\u0111uju \u0161to je prirodno i normalno &#8211; izme\u0111u ostalog i zato jer nisu nastali spontano ve\u0107 kao odgovori na konkretne ekonomske izazove &#8211; i zato puka politi\u010dko-retori\u010dka uvjeravanja nisu nikad dovoljna za ozbiljne promjene. A klimatska akcija mora biti kolektivna.<\/p>\n\n\n\n<p>Politi\u010dka uvjerljivost zelenih politika za radni\u010dku klasu ovisi i o onome \u0161to te zelene politike nude njihovom neposrednom iskustvu na radnom mjestu. Kao \u0161to isti\u010de Shaw, dostavnom radniku u Amazonu je svejedno obavlja li dostavu u elektri\u010dnom ili vozilu na fosilni pogon. Ve\u0107i dio zelenih politika od radni\u0161tva tra\u017ei prilagodbu bez da ikako dovodi u pitanje njihovu poziciju u radnom odnosu. Ako vam nove, navodno sudbinske politike, ni\u0161ta ne mijenjaju na radnom mjestu na kojem i dalje nemate nikakvu autonomiju i prisiljeni ste se u svakom trenutku povinovati diktatu menad\u017eera ili algoritma, onda je prili\u010dno izvjesno da \u0107ete slobodu tra\u017eiti u politi\u010dkoj sferi. A ako vam tamo nekakva ljevica postavlja razna ograni\u010denja koja ina\u010de trpite pola dana, onda je sasvim razumljivo da se priklonite desnoj opciji koja se navodno protiv tih ograni\u010denja bori, iako ju za nedostatak autonomije na radnom mjestu boli neka stvar.<\/p>\n\n\n\n<p>Pored iskustva radnog mjesta, tehnokratski \u017eargon koji prevladava u raspravama o klimatskim promjenama i metodama djelovanja u obzir ne uzima ni prostorne horizonte koji presudno odre\u0111uju predod\u017ebe o planetu, klimi, me\u0111uovisnosti i zami\u0161ljanju promjena. Najnovija istra\u017eivanja, upu\u0107uje Shaw, pokazuju da ve\u0107ina odraslih pripadnika radni\u010dke klase \u017eivi u krugu od 20 kilometara od svojih roditelja. Za razliku od \u010dlanova srednje klase koji \u017eive u drugim dijelovima zemlje u kojoj su se rodili pa i svijeta, radni\u010dka je klasa prostorno prili\u010dno ograni\u010dena i ne smatra, poput njihovih klasnih stranaca, &#8220;cijeli svijet svojim domom&#8221;. Oni klimatske promjene zbog toga razumiju prvenstveno kroz stanje s drve\u0107em na ulici u kojoj \u017eive ili u vezi s obli\u017enjom rijekom. Pri\u010da o globalnim emisijama u njihovim u\u0161ima ne proizvodi politi\u010dki u\u010dinak kao kod &#8220;svjetskih putnika&#8221; koji imaju tu privilegiju da misle na cijeli svijet. To ne zna\u010di da su emisije i znanstvene studije neva\u017ene. To samo zna\u010di da one same po sebi ne djeluju politi\u010dki uvjerljivo bez da se uzme u obzir socijalna i klasna pozadina onih koje treba uvjeriti.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Brojni ideolo\u0161ki kratki spojevi, nastali u sjeni propasti socijalisti\u010dkog projekta dvadesetog stolje\u0107a, presudno i dalje oblikuju politi\u010dke koordinate u kojima \u017eivimo i mislimo o dru\u0161tvenom svijetu. I ka\u017eu nam da ljevica danas, uglavnom shva\u0107ena kao produ\u017eena ruka liberalnog establi\u0161menta, funkcionira kao \u010duvar politi\u010dkih vrijednosti koje su u suprotnosti s raspolo\u017eenjem takozvanih \u0161irih narodnih masa. Preuzima, [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":46655,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[334,440],"theme":[457],"country":[459],"articleformat":[205],"coauthors":[90],"class_list":["post-46653","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-ekologija","tag-ljevica","theme-klima","country-svijet","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/46653","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=46653"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/46653\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":46654,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/46653\/revisions\/46654"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/46655"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=46653"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=46653"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=46653"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=46653"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=46653"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=46653"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=46653"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}