{"id":46647,"date":"2024-04-03T08:55:44","date_gmt":"2024-04-03T07:55:44","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=46647"},"modified":"2024-04-03T08:55:44","modified_gmt":"2024-04-03T07:55:44","slug":"politika-je-sukob","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=46647","title":{"rendered":"Politika je sukob"},"content":{"rendered":"\n

\u010cesto se u srpskom dru\u0161tvu konsenzus isti\u010de kao po\u017eeljan cilj, te da zbog njegova nedostatka u raznim oblastima, nema napretka. Po\u010dev od toga da vlast i opozicija (isitna, najpre zbog samovolje vlasti) ne mogu da se dogovore ni oko \u010dega, preko nesaglasnosti same opozicije oko klju\u010dnih pravaca delovanja, do \u010dinjenice da kao dru\u0161tvo nemamo konsenzus oko klju\u010dnih pitanja (Kosovo, spoljnopoliti\u010dko opredeljenje, itd.). Konsenzus se uzima kao samorazumljiv i samoopravdani cilj kojem treba te\u017eiti. Dogovorom svih uklju\u010denih strana, racionalnom argumentacijom i slobodnom razmenom mi\u0161ljenja do\u0161lo bi se do rezultata koji su povoljni za sve.<\/p>\n\n\n\n

Naravno, u kontekstu zarobljene dr\u017eave i autoritarne vlasti, otvaranje javne sfere jeste takti\u010dki opravdan zahtev. No, jednom, kada do\u0111emo do slobodnih i po\u0161tenih izbora, slobodnih medija i otvorene javne sfere, sukobe ne treba potiskivati. Naprotiv, sukobi mogu imati korisne dru\u0161tvene i politi\u010dke efekte. Trenutno je sukob, sam po sebi, nepo\u017eeljan. Re\u010d ima negativnu konotaciju i \u010desto se povezuje sa nasiljem. Ipak, ako se vratimo korak unazad, vide\u0107emo kako sukobi \u010desto imaju politi\u010dku korist.<\/p>\n\n\n\n

Na primer, tzv. klasni kompromis tokom druge polovine dvadesetog veka je posledica, ne kompromisa argumenata izme\u0111u kapitalista i radnika, ve\u0107 klasne i politi\u010dke borbe organizovanog radni\u0161tva koje se sukobilo sa vladaju\u0107om klasom. Pozitivni ishod je jaka socijalna dr\u017eava, koja je trajala sve dok je postojao teg na drugoj strani vage. Kada su se promenile me\u0111unarodne okolnosti, \u0161to je uz ekonomsku globalizaciju i politi\u010dku nemo\u0107 levice uru\u0161ilo snagu sindikata, kao posledica su se javili dominacija vladaju\u0107e klase i “neoliberalizam”.<\/p>\n\n\n\n

Sli\u010dno va\u017ei i za ograni\u010denje samovolje vlasti. Delovanje izvan sopstvenih ovla\u0161\u0107enja i uspon autoritarizma se, nema sumnje, mogu zaustaviti jakim i nezavisnim sudovima. No, kako pojedini primeri iz “zapadnih demokratija” pokazuju, i tamo je mogu\u0107 uspon snaga za koje se opravdano mo\u017ee sumnjati da \u0107e\u00a0ugroziti demokratiju<\/a>.<\/p>\n\n\n\n

Nema dileme da je bolje \u017eiveti, i politi\u010dki delovati, u pravnoj dr\u017eavi i liberalnoj demokratiji, u odnosu na autoritarne i hibridne sisteme kakvi su u Rusiji, Ma\u0111arskoj ili Srbiji. Ipak, brana samovolji vlasti mogu biti i jaki dru\u0161tveni pokreti ili pak jake politi\u010dke stranke sposobne da, uli\u010dnim i institucionalnim delovanjem, ograni\u010de mo\u0107 vladaju\u0107e struktutre.<\/p>\n\n\n\n

Jedan od ozbiljnijih problema sa kojima se suo\u010dava opozicija u autoritarnim i hibridnim re\u017eimama jeste upravo vrlo slaba ili gotovo nepostoje\u0107a partijska infrastruktura. Umesto organizovanja, tada na scenu stupaju apeli da sudovi ili neko sa strane reaguje. Vrlo je mogu\u0107e da se mo\u0107 vlasti pre mo\u017ee ograni\u010diti jakom politi\u010dkom snagom na suprotnoj strani koja \u0107e se na raznim poljima sukobljavati sa re\u017eimom, nego procedurama i pravnom dr\u017eavom, iako, naravno, jedno ne isklju\u010duje drugo.<\/p>\n\n\n\n

Dobra ilustracija proma\u0161ene politike konsenzusa jeste i opoziciono delovanje u Srbiji u \u0161ta spada nedavna kampanja koalicije Srbije protiv nasilja. Umesto da se politi\u010dke razlike priznaju, te da koalicija oslikava realno postoje\u0107e politi\u010dko \u0161arenilo, te\u017eilo je ve\u0161ta\u010dkoj jedinstvenosti i konsenzusu prilikom delovanja i dono\u0161enja odluka. Svako ko bi isticao sopstvene politi\u010dke specifi\u010dnosti bio bi prikazivan kao destruktivan faktor. Rezultat je neubedljiva i mlaka kampanja koja nije donela pobedu u Beogradu. Naravno, ozbiljne izborne neregularnosti ne treba stavljati u drugi plan.<\/p>\n\n\n\n

Sukobi su neizostavni deo politi\u010dkog \u017eivota. Umesto te\u017enje ka konsenzusu, iza kojeg se \u010desto zapravo kriju partikularni interesi, politi\u010dka borba i insistiranje na sukobima mogu dovesti do pozitivnih ishoda i progresivnih dru\u0161tvenih promena. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u010cesto se u srpskom dru\u0161tvu konsenzus isti\u010de kao po\u017eeljan cilj, te da zbog njegova nedostatka u raznim oblastima, nema napretka. Po\u010dev od toga da vlast i opozicija (isitna, najpre zbog samovolje vlasti) ne mogu da se dogovore ni oko \u010dega, preko nesaglasnosti same opozicije oko klju\u010dnih pravaca delovanja, do \u010dinjenice da kao dru\u0161tvo nemamo konsenzus […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":46649,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[110,469],"theme":[456],"country":[11],"articleformat":[205],"coauthors":[971],"class_list":["post-46647","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-drzava","tag-srbija","theme-politika","country-srbija","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/46647","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=46647"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/46647\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":46648,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/46647\/revisions\/46648"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/46649"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=46647"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=46647"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=46647"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=46647"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=46647"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=46647"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=46647"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}