{"id":46604,"date":"2024-03-25T09:47:58","date_gmt":"2024-03-25T08:47:58","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=46604"},"modified":"2024-03-26T10:00:23","modified_gmt":"2024-03-26T09:00:23","slug":"sava-kupa-i-drina-ne-teku-tiho","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=46604","title":{"rendered":"Sava, Kupa i Drina ne teku tiho"},"content":{"rendered":"\n<p>\u010citaju\u0107i hrvatske mejnstrim medije lako se stekne dojam da se pitanja migracija svode isklju\u010divo na problem krijum\u010dara i njihova hvatanja. Takav oblik uske, &#8220;filmske&#8221; kriminalizacije problema slu\u017ei jo\u0161 upornijem ignoriranju rijeka koje i dalje odnose \u017eivote i represivnih snaga koje oduzimaju ljudskost.<\/p>\n\n\n\n<p>Vikend, na putu od ve\u010deri prema no\u0107i. Na Tre\u0161njeva\u010dkom placu uz sintesajzer stoji Samuel Pongen. Nepalac, u Zagrebu je godinu dana. Radi kao dostavlja\u010d, a u fu\u0161u i kao uli\u010dni pjeva\u010d. Na repertoaru mu je i &#8220;Sava tiho te\u010de&#8221;, pjeva je u mirnu tre\u0161njeva\u010dku no\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p>Bit \u0107e stranih radnika i radnica sve vi\u0161e, a i njihovih pjesama i <a href=\"https:\/\/www.bilten.org\/?p=46473\"><u>pjesama o njima<\/u><\/a>, \u010dini se. U prva dva mjeseca ove godine u Hrvatskoj je izdano vi\u0161e od 43 tisu\u0107e radnih dozvola za strance, 46 posto vi\u0161e nego u istom periodu lani. Od po\u010detka godine preko solidarnih linija intenzivno pristi\u017eu i vijesti o dolascima jo\u0161 drugotnijih stranaca &#8211; vapaji u pomo\u0107 migranata i izbjeglica koji se utapaju u na\u0161im rijekama. &#8220;Imamo saznanja da se jedna osoba, 29-godi\u0161njak iz Maroka, u utorak, 12. o\u017eujka 2024. u 14 sati utapao u rijeci Kupi, na granici Slovenije i Hrvatske&#8221;, javlja preko mejling liste Solidarity line. Sava, Kupa, Drina, ne teku tiho.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">&#8220;<strong>Proto\u010dni bojler&#8221; i rijeke smrti<\/strong><\/h2>\n\n\n\n<p>Prema <a href=\"https:\/\/www.portalnovosti.com\/modra-rijeka-migrantske-smrti\"><u>podacima <\/u><\/a>koje prikuplja grupa aktivista i istra\u017eiva\u010da, na teritoriju Hrvatske, Srbije, Slovenije, BiH, Sjeverne Makedonije i Kosova od 2014. pa do kraja 2023. stradalo je ukupno 346 ljudi u pokretu. Rije\u010d je samo o podacima prikupljenima iz javno dostupnih izvora, naj\u010de\u0161\u0107e medija, pa istra\u017eiva\u010di isti\u010du da je realan broj vjerojatno daleko ve\u0107i. Mnoge od tih smrti direktan su rezultat pushbackova u re\u017eiji doma\u0107e policije i pripadnika europske grani\u010dne agencije Frontex. Kako <a href=\"https:\/\/www.portalnovosti.com\/modra-rijeka-migrantske-smrti\"><u>izvje\u0161tavaju<\/u><\/a> Novosti, samo Nenad Jovanovi\u0107 iz Gorske slu\u017ebe spa\u0161avanja Bijeljina u \u0161est godina sudjelovao je u izvla\u010denju vi\u0161e od 50 tijela migranata iz Drine. Nijedan migrant nije bio stariji od 40 godina, a svi su se utopili u poku\u0161aju prelaska rijeke.<\/p>\n\n\n\n<p>Dok migranti iz godine u godinu \u0161utke ginu, primjetan je sve intenzivniji <a href=\"https:\/\/www.jutarnji.hr\/vijesti\/hrvatska\/hrvatski-zatvori-puni-krijumcara-migranata-drzava-im-kupuje-tablete-a-za-njih-se-prilagodavaju-i-jelovnici-15418026\"><u>fokus<\/u><\/a> doma\u0107ih mainstream medija na krijum\u010dare migranata &#8211; porast broja (uhi\u0107enih) krijum\u010dara prezentira nam se kao maltene najva\u017eniji aspekt (ne)funkcionalnosti migracijske politike. U <a href=\"https:\/\/www.jutarnji.hr\/vijesti\/hrvatska\/hrvatski-zatvori-puni-krijumcara-migranata-drzava-im-kupuje-tablete-a-za-njih-se-prilagodavaju-i-jelovnici-15418026\"><u>Jutarnjem listu<\/u><\/a> tako se zaklju\u010duje da je Hrvatska &#8220;samo proto\u010dni bojler&#8221; na migracijskoj ruti, ali i da je sustav napregnut &#8220;mnogo vi\u0161e nego \u0161to se \u010dini&#8221; zbog pove\u0107anog broja krijum\u010dara, kojih je lani uhva\u0107eno 1.850. Od ukupnog broja osoba koje se trenutno nalaze u hrvatskim zatvorima 13,4 posto su krijum\u010dari migranata, od kojih se velika ve\u0107ina nalazi u istra\u017enom zatvoru (vi\u0161e od 80 posto), dok je manje od 20 posto osu\u0111enika. Najoptere\u0107eniji je Op\u0107inski sud u Karlovcu, gdje je lani vi\u0161e od pola predmeta (826 od 1.612) bilo vezano uz krijum\u010darenje migranata. Ho\u0107e li, koliko brzo i s kakvim uspjehom doma\u0107i sudovi uspjeti procesuirati krijum\u010dare, name\u0107e se kao glavno pitanje u medijima.<\/p>\n\n\n\n<p>Skoro bi pomislili da je sva pamet u tome, da nije <a href=\"https:\/\/welcome.cms.hr\/index.php\/2024\/03\/15\/zasto-je-policijska-brutalnost-i-dalje-sveprisutna\/\"><u>izvje\u0161taja<\/u><\/a> poput onog koji je recentno objavila Inicijativa Dobrodo\u0161li!, a u kojem se opisuje kako se policijska brutalnost prema migrantima nastavila i u 2024. godini, iako je manje u fokusu javnosti. Samo u januaru, Dansko vije\u0107e za izbjeglice zabilje\u017eilo je 217 nezakonitih protjerivanja iz Hrvatske u Bosnu i Hercegovinu. Ve\u0107ina \u017ertava, me\u0111u kojima je bilo najvi\u0161e osoba iz Sirije, prijavila je fizi\u010dko zlostavljanje, poni\u017eavaju\u0107i tretman te kra\u0111u ili uni\u0161tavanje osobnih stvari.<\/p>\n\n\n\n<p>Aktivistkinje prisutne u pograni\u010dnim podru\u010djima upozoravaju kako su <a href=\"https:\/\/www.bilten.org\/?p=38173\"><u>od ranije poznate i pomno dokumentirane <\/u><\/a>nasilne metode policije i dalje itekako u primjeni, pa su tako npr. prebijanje i prisilno svla\u010denje i dalje svakodnevica brojnih migranata i izbjeglica. Posljednjih mjeseci zabilje\u017eeno je i vi\u0161e slu\u010dajeva seksualnog uznemiravanja \u017eena u pokretu, u kojima je do\u0161lo do prisilnog svla\u010denja, ne\u017eeljenog dodirivanja i poni\u017eavaju\u0107eg postupanja.<\/p>\n\n\n\n<p>Kolektiv No Name Kitchen <a href=\"https:\/\/www.facebook.com\/NoNameKitchenBelgrade\/\"><u>izvje\u0161tava <\/u><\/a>kako se dolaskom prolje\u0107a u Biha\u0107 nada u novi po\u010detak kontrastira s te\u0161kim realitetom s kojim se suo\u010davaju migranti koji poku\u0161avaju prije\u0107i u Hrvatsku. Mnoge se nasilno vra\u0107a na hrvatskoj granici, uni\u0161tava im se mobitele i otima osobne stvari, zastra\u0161uje ih se i prisilno izla\u017ee te\u0161kim uvjetima, uklju\u010duju\u0107i prelaske rijeka i navigaciju kroz minska polja.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Malj za maloljetnike<\/h2>\n\n\n\n<p>Nedavno je, u izvje\u0161taju pod nazivom<a href=\"https:\/\/www.nonamekitchen.org\/fuck-you-croatia-violent-pushbacks-of-children-at-the-european-borders\/\"><u>  &#8220;Fuck You Croatia&#8221;<\/u><\/a>, No Name Kitchen zabilje\u017eio slu\u010daj mladi\u0107a iz Maroka koji je s jo\u0161 \u010detiri mu\u0161karca poku\u0161avao prije\u0107i iz Bosne u Hrvatsku. Njihovo putovanje po\u010delo je iz kampa Lipa, uz 24-satno hodanje kroz \u0161ume prema Slunju. Presrela su ih sedmorica hrvatskih policajaca i unato\u010d poku\u0161aju izra\u017eavanja namjere za azil, ignorirali njihovu molbu, oduzeli i uni\u0161tili im stvari, fizi\u010dki ih zlostavljali i izlo\u017eili ekstremnoj hladno\u0107i. Grupa je zatim nasilno odvedena na granicu, ponovno fizi\u010dki napadnuta i protjerana kroz ledenu rijeku.<\/p>\n\n\n\n<p>Od po\u010detka godine tim No Name Kitchena u Biha\u0107u naro\u010dito <a href=\"https:\/\/www.nonamekitchen.org\/violencia-institucional-en-el-campo-de-menores-de-bihac\/\"><u>primje\u0107uje<\/u><\/a> porast institucionalnog nasilja prema maloljetnicima, iako su maloljetnici bez pratnje me\u0111u najranjivijim migrantskim skupinama, bez sumnje oni koje bi trebalo posebno za\u0161tititi od nasilja. Me\u0111u vi\u0161e od 3.200 osoba lani nezakonito protjeranih iz Hrvatske u Bosnu i Hercegovinu (prema podacima do kraja novembra) <a href=\"https:\/\/www.portalnovosti.com\/obiteljske-bezvrijednosti\"><u>bilo je<\/u><\/a> i preko 300 djece, gotovo pola njih bez pratnje. Neka su od te djece izgubila i \u017eivote na na\u0161im granicama.<\/p>\n\n\n\n<p>S ovim i ovakvim podacima ima da zastanemo dok iz EU-a sti\u017ee <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.europa.eu\/en\/news-document\/en\/151372\"><u>vijest<\/u><\/a> da je Europska ombudsmanka Emily O\u2019Reilly pozvala Frontex da &#8220;ukine, povu\u010de ili obustavi svoje aktivnosti&#8221; u zemljama koje uporno zanemaruju svoje obveze spa\u0161avanja i traganja za migrantima \u010diji su \u017eivoti. &#8220;EU riskira da postane sau\u010desnik u smrti migranata&#8221;, poru\u010dila je O\u2019Reilly. Kamo sre\u0107e da smo tek u toj fazi rizika, ali smrt migranata ve\u0107 je dugo<em> core<\/em> biznis EU-a, \u0161to je potvrdio odgovor koji je stigao iz Frontexa. Direktor Frontexa Hans Leijtens O\u2019Reilly je <a href=\"https:\/\/www.euronews.com\/my-europe\/2024\/03\/05\/frontex-director-replies-to-ombudsman-were-not-the-european-rescue-agency\"><u>poru\u010dio<\/u><\/a>: &#8220;Mi nismo Europska agencija za potragu i spa\u0161avanje. Mi smo Agencija europske grani\u010dne i obalne stra\u017ee&#8221;. Naglasio da je primarna du\u017enost agencije osigurati vanjske granice EU-a raspore\u0111ivanjem agenata po terenu i pomaganjem dr\u017eavama \u010dlanicama, tj. da je temeljna zada\u0107a Frontexa &#8220;traganje&#8221;, a ne &#8220;spa\u0161avanje&#8221;. A Frontex traga upravo kako ne bi spasio.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\"><strong>Sjetiti se Segena<\/strong><\/h2>\n\n\n\n<p>Me\u0111u onima koje se odbijalo spasiti bio je i Tesfalidet Tesfom, poznat kao Segen, mladi migrant iz Eritreje koji je umro netom nakon \u0161to je 2018. pre\u0161ao Mediteran i stigao na Siciliju. Ovih je dana bila<a href=\"https:\/\/www.infomigrants.net\/en\/post\/55752\/remembering-segen-from-eritrea-a-poet-who-died-after-crossing-the-mediterranean\"><u> \u0161esta godi\u0161njica<\/u><\/a> njegove smrti. Izdahnuo je 13. marta u bolnici u blizini grada Pozzalla, o\u0161te\u0107enih plu\u0107a, u poodmakloj fazi tuberkuloze. \u201cNikada ne\u0107u zaboraviti njegove o\u010di i mr\u0161avo tijelo puno o\u017eiljaka&#8221;, kazao je Roberto Ammatuna, gradona\u010delnik Pozzalla i biv\u0161i \u0161ef hitne slu\u017ebe bolnice Modica, koji je posjetio Segena nekoliko minuta prije nego \u0161to je umro.<\/p>\n\n\n\n<p>Pro\u0161av\u0161i horore logora za migrante u Libiji, Segen je krenuo na opasno putovanje preko Mediterana s jo\u0161 40-ak migranata. Njihov se brod na\u0161ao u nevolji, pozivi upomo\u0107 su im odbijani, a na kraju ih je u zadnji \u010das spasio \u0161panjolski humanitarni brod Open Arms. Kad je stigao do bolnice u Pozzallu 22-godi\u0161nji Segen imao je svega 30 kilograma. U nov\u010daniku su mu nakon smrti prona\u0161li nekoliko pjesama, a lokalna aktivistkinja Emilia Pluchinotta prona\u0161la je prevoditelja iz Eritreje i zamolila ga da ih prevede.<\/p>\n\n\n\n<p>Segenovi stihovi govore o te\u0161ko\u0107ama migranata i pozivaju na solidarnost. U jednoj pjesmi tako pi\u0161e: &#8220;Bez panike brate moj\/ Reci, nisam li ti ja brat?\/ Za\u0161to ne pita\u0161 za mene?\/ Zar je zaista tako lijepo \u017eivjeti sam, ako brata zaboravi\u0161 u trenutku potrebe?&#8221;. U drugoj: &#8220;Smatraju se superiornima\/ Prave se da ne \u010duju\/ Samo se vole pojaviti pred o\u010dima svijeta\/ Kad im pri\u0111e\u0161 bli\u017ee da tra\u017ei\u0161 pomo\u0107\/ Od njih dobije\u0161 tek prazninu\/ Ne mogu oni osjetiti posljednju tugu&#8221;.<\/p>\n\n\n\n<p>Njegova je poezija pomalo na\u0161la put i do pokoje talijanske osnovne i srednje \u0161kole, najvi\u0161e na jugu zemlje, gdje Segenove stihove sada imaju priliku \u010ditati u\u010denici i studenti knji\u017eevnosti.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Zbogom i pobjeda potla\u010denima&#8221;, stoji potpis uz Segenove pjesme. A na Tre\u0161njeva\u010dkom placu, u tu pobjedu kroz pjesmu vjeruje i Samuel Pongen, iako ka\u017ee da zna da pjesma nije dovoljna.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>\u010citaju\u0107i hrvatske mejnstrim medije lako se stekne dojam da se pitanja migracija svode isklju\u010divo na problem krijum\u010dara i njihova hvatanja. Takav oblik uske, &#8220;filmske&#8221; kriminalizacije problema slu\u017ei jo\u0161 upornijem ignoriranju rijeka koje i dalje odnose \u017eivote i represivnih snaga koje oduzimaju ljudskost. Vikend, na putu od ve\u010deri prema no\u0107i. Na Tre\u0161njeva\u010dkom placu uz sintesajzer stoji [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":46608,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[46],"theme":[458],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[1284],"class_list":["post-46604","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-migracije","theme-drustvo","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/46604","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=46604"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/46604\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":46609,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/46604\/revisions\/46609"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/46608"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=46604"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=46604"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=46604"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=46604"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=46604"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=46604"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=46604"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}