{"id":46587,"date":"2024-03-21T11:35:18","date_gmt":"2024-03-21T10:35:18","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=46587"},"modified":"2024-03-22T09:55:46","modified_gmt":"2024-03-22T08:55:46","slug":"radnicka-klasa-ne-glasa","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=46587","title":{"rendered":"Radni\u010dka klasa ne glasa"},"content":{"rendered":"\n

Relativno nezapa\u017eeno u javnosti pro\u0161la je nedavno objavljena studija o socijalnoj pozadini apstinenata na izborima u Hrvatskoj u protekla dva desetlje\u0107a, koja je pokazala da na izbore najmanje izlaze mladi, ni\u017ee obazovani i radni\u010dka klasa. Malobrojni komentatori nisku izlaznost tuma\u010de kao posljedicu nedovoljne politi\u010dke obrazovanosti gra\u0111anstva. Dora Leva\u010di\u0107 i Marko Kostani\u0107 ponudili su alternativnu interpretaciju rezultata koje su stavili i u kontekst predstoje\u0107ih parlamentarnih izbora.<\/p>\n\n\n\n

“Radni\u010dka klasa ne glasa” bio bi dobar sa\u017eetak studije<\/a> “Tko (ne) glasa u Hrvatskoj?” koja je fri\u0161ko iza\u0161la u izdanju Friedrich Ebert Stiftunga. Autori su <\/strong>analizirali sedam predizbornih i postizbornih istra\u017eivanja provedenih od 2003. do 2020. godine, u periodu postupnog pada izborne izlaznosti u Hrvatskoj. Rezultati pokazuju da na izbore najrje\u0111e izlaze mladi, manje obrazovani i pripadnici radni\u010dke klase, a te se kategorije \u010desto preklapaju \u2013 mladi op\u0107enito \u010de\u0161\u0107e smatraju da njihovi interesi nisu adekvatno zastupljeni u politici, a mladi iz radni\u010dke klase u dobi od 18 do 21 godinu \u010dine skupinu koja najmanje ide na izbore.<\/p>\n\n\n\n

Autori studije ne ulaze detaljnije u obja\u0161njenje rezultata, a neki politi\u010dki k<\/a>omentatori<\/a> krivca za visoku izbornu apstinenciju prona\u0161li<\/a> su u nedovoljnoj zastupljenosti demokratske kulture u obrazovnom sustavu. Kao mogu\u0107e rje\u0161enje spominje se spu\u0161tanje dobne granice za bira\u010dko pravo na 16 godina i dodatno obrazovanje gra\u0111ana u podru\u010dju gra\u0111anskih prava. Me\u0111utim, prije nego \u0161to okrivimo deprivilegirane \u010dlanove dru\u0161tva za neinformiranost o tome da je mogu\u0107e iza\u0107i na izbore i kako to u\u010diniti, razmotrimo alternativnu interpretaciju. <\/p>\n\n\n\n

Lo\u0161a ponuda<\/h2>\n\n\n\n

Najmanju vjerojatnost izlaska na izbore imaju <\/a>oni s najmanje resursa, a u Hrvatskoj od 2000. godine konstantno pada odaziv gra\u0111ana na parlamentarne izbore. Hrvatska ni u jednom od tih trendova nije usamljena \u2013 rast bira\u010dke apstinencije stabilno je obilje\u017eje zapadnih demokracija i onih koje su to htjele postati u posljednjih \u010detrdesetak godina, kao i klasna struktura ne-glasa\u010da. U Europskoj uniji manje od polovice gra\u0111ana (47%) zadovoljno je na\u010dinom na koji demokracija funkcionira u praksi, a u Hrvatskoj manje od tre\u0107ine (29%), \u0161to bi trebao biti dovoljan signal da je niska izlaznost na izbore simptom nezadovoljstva politi\u010dkom ponudom, koju ne\u0107e rije\u0161iti nikakvi obrazovni programi. U relevantnoj literaturi rast izborne apstinencije uglavnom se obja\u0161njava iz dva kuta. Prvi se kut ti\u010de srozavanja ponude na takozvanom politi\u010dkom tr\u017ei\u0161tu, odnosno pribli\u017eavanje ekonomskih programa sukobljenih stranaka. Bez obzira na sitne razlike u retorici i intenzitetu, vi\u0161e nitko ne sumnja u tr\u017ei\u0161te kao superiornog alokatora resursa, pa i politi\u010dkih odluka. Ili ne\u0161to jezgrovitije, ekonomija vi\u0161e nije podlo\u017ena politi\u010dkim idejama i izborima, ve\u0107 je postala sudbina. <\/p>\n\n\n\n

Me\u0111utim, dru\u0161tvena realnost i klasne podjele nisu pratile taj intelektualni i politi\u010dki konsenzus, \u0161to se odrazilo u bira\u010dkoj apstinenciji. Naime, teme koje su po\u010dele dominirati izbornim kampanjama sve manje i manje su se ticale \u017eivota socijalno deprivilegiranih, koji su zaklju\u010dili da im izlazak na izbore vi\u0161e ne zna\u010di ni\u0161ta jer ih nitko ne predstavlja. Da je taj zaklju\u010dak racionalan pokazalo je, me\u0111u ostalim, istra\u017eivanje<\/a> koje je rasvijetlilo \u010dinjenicu da je ve\u0107ina polti\u010dkih odluka donesenih u periodu od 1978. do 2017. odra\u017eavala interese bogatih. Nije te\u0161ko prona\u0107i dokaze da se to doga\u0111a i dalje – usvajaju se reforme kojima se ukidaju naknade za nezaposlenost, pove\u0107ava se dob za odlazak u mirovinu, a bogatijima se pogoduje kroz smanjenje poreza na kapital ili uvo\u0111enjem poreznih olak\u0161ica za gubitke na burzi.<\/p>\n\n\n\n

Drugi kut tuma\u010denja izborne apstinencije ti\u010de se organizacijske dimenzije. Pored toga \u0161to su isparile stranke koje zastupaju klasne interese, oslabila je i dru\u0161tvena uloga sindikata. U pone\u0161to konkretnijem obliku: danas nevladine udruge vr\u0161e pritisak na vladaju\u0107e tako da pi\u0161u primjedbe na zakone tijekom javnog savjetovanja, a nekad su sindikati javno prijetili \u0161trajkom. Dakle, organizacijski alati koji bi mogli agregirati interese sve su nedostupniji, pa se individualno snala\u017eenje nametnulo kao atraktivnije i dostupnije.<\/p>\n\n\n\n

Jalovost urbanog \u0161tiha<\/h2>\n\n\n\n

Socijalnoj atomizaciji i individualizaciji politike definitivno je pridonio i internet jer je snizio tro\u0161kove politi\u010dkog anga\u017emana. Prije ste se za vidljivost va\u0161eg stava morali izboriti kroz organizacijski rad i lojalnost, a danas mo\u017eete putem dru\u0161tvenih mre\u017ea vrlo lako “obilje\u017eiti” temu i brzo je napustiti bez zna\u010dajnih dru\u0161tvenih tro\u0161kova koje su podrazumijevali prija\u0161nji oblici politi\u010dke participacije. Tako\u0111er, uslijed tih trendova, politika se sve vi\u0161e po\u010dela tretirati kao vje\u017eba iz bezinteresnog svi\u0111anja. I tu dolazi do jasne klasne distinkcije \u2013 bogatiji imaju tu privilegiju da razmi\u0161ljaju o politici bez interesa, da biraju sukladno apstraktnim uvjerenjima, da im na\u010delno smeta korupcija ili odiozna retorika nekog politi\u010dara. Oni slabije plate\u017ene mo\u0107i nemaju privilegiju da odvoje vlastite neposredne interese od politi\u010dke univerzalnosti. I zato ih anti-korupcijska retorika ne privla\u010di, kao ni izlazak na izbore.<\/p>\n\n\n\n

Kao \u0161to smo ve\u0107 naglasili, klasne razlike i sukobi ne nestaju zato \u0161to je netko odlu\u010dio da ih vi\u0161e nema. I sami protagonisti ih mogu negirati, ali svejedno \u0107e im se odvijati iza le\u0111a i morat \u0107e, u nekom, makar dislociranom, obliku, iza\u0107i na politi\u010dku povr\u0161inu. Najbolji primjer funkcioniranja tog dislociranog oblika u Hrvatskoj dao je prije koji dan HDZ-ov “insajder” novinaru od povjerenja. Na njegov upit o eventualnom predizbornom HDZ-ovom skretanju desno tijekom kampanje, “insajder” je odgovorio: “Ne\u0107emo se okrenuti krajnjoj desnici. Zar mislite da smo Laubu izabrali slu\u010dajno?” Lauba je privatna galerija u Zagrebu, poznata i po koncertima i razli\u010ditim eventima, koja je prirodno obitavali\u0161te srednjih i vi\u0161ih srednjih klasa i u kojoj je HDZ odr\u017eao prvi predizborni skup. U “normalnim” politi\u010dkim okolnostima ona bi bila meta ljevi\u010darskog i klasnog prijezira, ali danas, kao \u0161to je ispravno primijetio “insajder”, sa svojim “urbanim \u0161tihom” predstavlja suprotnost krajnjoj desnici za koju se pretpostavlja da je ruralna, neobrazovana i socijalno zakinuta. U Hrvatskoj je jedini legitimni prostor za klasni izra\u017eaj odozdo postao intenzitet “hrvatstva”, a drugih \u017eanrova nema. Zato ne treba \u010duditi da vi\u0161e od polovice bira\u010da nije glasalo na pro\u0161lim izborima. Ali ne prestaje \u010duditi za\u0161to se nominalna ljevica i dalje tematski obra\u0107a srednjim klasama, a ne onoj masi koja izbore bojkotira iz o\u010ditih razloga, bliskih povijesnoj ljevici.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Relativno nezapa\u017eeno u javnosti pro\u0161la je nedavno objavljena studija o socijalnoj pozadini apstinenata na izborima u Hrvatskoj u protekla dva desetlje\u0107a, koja je pokazala da na izbore najmanje izlaze mladi, ni\u017ee obazovani i radni\u010dka klasa. Malobrojni komentatori nisku izlaznost tuma\u010de kao posljedicu nedovoljne politi\u010dke obrazovanosti gra\u0111anstva. Dora Leva\u010di\u0107 i Marko Kostani\u0107 ponudili su alternativnu interpretaciju […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":46590,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[12,66,1202],"theme":[458],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[241,90],"class_list":["post-46587","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-izbori","tag-klasa","tag-radnicka-klasa","theme-drustvo","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/46587","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=46587"}],"version-history":[{"count":8,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/46587\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":46597,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/46587\/revisions\/46597"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/46590"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=46587"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=46587"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=46587"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=46587"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=46587"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=46587"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=46587"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}