{"id":46548,"date":"2024-03-15T11:09:38","date_gmt":"2024-03-15T10:09:38","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=46548"},"modified":"2024-03-16T08:42:30","modified_gmt":"2024-03-16T07:42:30","slug":"zasto-retorika-nejednakosti-depolitizira","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=46548","title":{"rendered":"Za\u0161to retorika nejednakosti depolitizira?"},"content":{"rendered":"\n<p>Me\u0111u pojmovima koji su globalno obilje\u017eili drugu dekadu ovog stolje\u0107a visoko mjesto nedvojbeno zauzima nejednakost. Politi\u010dkoj legitimnosti i popularnosti zasigurno je kumovala velika financijska kriza iz 2008. godina, ali i prevladavaju\u0107i na\u010din upravljanja krizom \u2013 mjere \u0161tednje. Pojam i dalje u\u017eiva zna\u010dajan ugled na ljestvici dru\u0161tvenih prioriteta, a zahvaliti treba itekako i popularnim knjigama kao \u0161to je, na primjer, &#8220;Kapital&#8221; Thomasa Pikettyja \u010dija se desetogodi\u0161njica engleskog prijevoda, a time i globalne dostupnosti, obilje\u017eava ovih dana. S tim da je utjecaj vjerojatno bio obostran: dru\u0161tveni i politi\u010dki status samog pojma omogu\u0107ili su Pikettyju popularnost, a on je dodatno &#8220;podebljao&#8221; urgentnost samog problema koji pojam obuhva\u0107a.<\/p>\n\n\n\n<p>Takav status pojma trebao bi sugerirati i pomake na politi\u010dkom spektru, konkretnije, rast ljevice kao po\u017eeljne opcije. Premda je pro\u0161lu dekadu zahvatio val takozvane populisti\u010dke ljevice diljem Europe, on se vrlo brzo nasukao u politi\u010dkom pli\u0107aku. Razloga nasukavanju je vi\u0161e, a dio zasigurno le\u017ei u te\u0161ko\u0107ama s politi\u010dkom operacionalizacijom pojma nejednakosti. Povodom spomenute desete godi\u0161njice objave knjige, kanadski povjesni\u010dar Quinn Slobodian, <a href=\"https:\/\/www.newstatesman.com\/uncategorized\/2024\/03\/thomas-piketty-capital-twenty-first-century\" data-type=\"link\" data-id=\"https:\/\/www.newstatesman.com\/uncategorized\/2024\/03\/thomas-piketty-capital-twenty-first-century\">pomogao nam je<\/a> artikulirati te te\u0161ko\u0107e. Kao \u0161to je i vi\u0161e nego o\u010dito, radi se o negativnom pojmu. Iz va\u0161eg protivljenja nejednakosti ne proizlazi kakve politi\u010dke vrijednosti i mehanizme njihove realizacije zastupate. Vrlo je &#8220;tolerantan&#8221;. Zato bez ikakvog oklijevanja mogu njime baratati i centristi\u010dke opcije i elite i tretirati ga kao problem koji iziskuje nekakvo tehnokratsko rje\u0161enje. Ne postoji relevantna me\u0111unarodna institucija koja se nije u proteklom periodu bavila nejednako\u0161\u0107u \u2013 od OECD-a do Svjetskog ekonomskog foruma \u2013 ali nijedna mu nije pristupila kao problemu koji je u\u010dinak, na primjer, politi\u010dkog sukoba me\u0111u klasama. Naprosto se radi o problemu koji je rje\u0161iv skupom odre\u0111enih neutralnih mjera koje pametni ljudi trebaju smisliti s obzirom na podatke i grafove na raspolaganju. Nejednakost je, dakle, podlo\u017ena politi\u010dkoj dezinfekciji, kao \u0161to je bio i pojam siroma\u0161tva kao naju\u010destaliji &#8220;opis&#8221; stanja prije nejednakosti. Siroma\u0161tvo retori\u010dki depolitizira klasne razlike tako \u0161to kao rje\u0161enje name\u0107e humanitarno djelovanje ili, pogotovo, takozvanu filantropiju.<\/p>\n\n\n\n<p>Ra\u0161irena uporaba negativnog pojma u sebi nosi i politi\u010dku cenzuru uporabe pozitivnog pojma. Naime, zalaganje za jednakost nu\u017eno bi moralo aktivirati politi\u010dke alate koji nadilaze tehnokratska rje\u0161enja jer se vi\u0161e ne radi o problemu koji se mo\u017ee i mora popraviti, ve\u0107 o politi\u010dkom idealu koji se mo\u017ee i mora dosti\u0107i. Ako postoji politi\u010dki ideal koji se mora dosti\u0107i onda se u pitanje moraju dovesti i trenutni odnosi mo\u0107i koji realizaciju tog ideala prije\u010de. Moraju se u pitanje dovesti i nekakvi fundamentalni oblici kojima organiziramo ekonomski i dru\u0161tveni \u017eivot poput robe: koji to proizvodi i usluge ne bi trebali imati status robe kako bi bili dostupni svima jer su jamac dostojanstvenog \u017eivota i ne bi trebali ovisiti o ne\u010dijim financijskim prilikama? Naravno, sama promjena retorike po sebi ne donosi i ja\u010danje lijevih pozicija. Ako ne postoje sna\u017ene organizacije, zao\u0161trenija retorika mo\u017ee izazvati efekt redikulizacije. Zato nije ni \u010dudno &#8220;pristajanje&#8221; na popularni pojam nejednakosti koji barem nudi kakvo-takvo prebacivanje loptice na na\u0161 teren.<\/p>\n\n\n\n<p>Me\u0111utim, taj je na\u0161 teren poprili\u010dno ograni\u010den i jo\u0161 smo u potrazi za politi\u010dkim jezikom, kako ka\u017ee Slobodian, koji mo\u017ee napraviti ne\u0161to vi\u0161e osim toga da imenuje problem. U politi\u010dkom jeziku sazdanom oko nejednakosti mo\u017ee &#8220;u\u017eivati&#8221; prevladavaju\u0107a klasna struktura suvremene ljevice koja ili obiluje dovoljnim socijalnim i kulturnim kapitalom da mo\u017ee \u010ditati grafove i analize i tako se identificirati s &#8220;pravim&#8221; radni\u0161tvom jer organizacijski oblici solidarnosti ne postoje ili na raspolaganju ima dovoljnu ugodnu ekonomsku situaciju da joj bila kakva politi\u010dka transformacija predstavlja realan rizik. Nazna\u010deni problem ne da se ni pribli\u017eno svesti na moral ili imid\u017e pojedinaca koji tu klasnu strukturu \u010dine. Radi se o u\u010dinku odre\u0111enih povijesnih, politi\u010dkih i ekonomskih dinamika koji nije rje\u0161iv efektnim frazama ve\u0107 zahtjevnim intelektualnim i organizacijskim radom. Istra\u017eivanje i pou\u010davanje o nejednakostima nu\u017ean su i nezaobilazan dio intelektualne dimenzije tog rada. Radi se samo o tome da ih se ne tretira i kao politi\u010dki vrhunac.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Me\u0111u pojmovima koji su globalno obilje\u017eili drugu dekadu ovog stolje\u0107a visoko mjesto nedvojbeno zauzima nejednakost. Politi\u010dkoj legitimnosti i popularnosti zasigurno je kumovala velika financijska kriza iz 2008. godina, ali i prevladavaju\u0107i na\u010din upravljanja krizom \u2013 mjere \u0161tednje. Pojam i dalje u\u017eiva zna\u010dajan ugled na ljestvici dru\u0161tvenih prioriteta, a zahvaliti treba itekako i popularnim knjigama kao [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":46550,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[66,443],"theme":[455],"country":[459],"articleformat":[205],"coauthors":[90],"class_list":["post-46548","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-klasa","tag-nejednakost","theme-rad","country-svijet","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/46548","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=46548"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/46548\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":46553,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/46548\/revisions\/46553"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/46550"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=46548"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=46548"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=46548"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=46548"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=46548"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=46548"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=46548"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}