Pratite li kojim slu\u010dajem na YouTubeu balkanske, kako se to ka\u017ee, kreatore sadr\u017eaja koji se bave ocjenjivanjem hrane u restoranima, sigurno ste primijetili nezaobilazan kriterij koji se naziva omjerom cijene i kvalitete. Nije posrijedi samo njihov specijalni orijentir: svi mi spontano baratamo nekakvim “osje\u0107ajem” pravedne cijene. U njega, naravno, ne ulaze, ili ulaze na razini \u0161pekulacija, tro\u0161kovi proizvodnje, ve\u0107 se radi o svojevrsnom usa\u0111enom ekonomskom njuhu kojim se procjenjuje je li nas netko, da prostite, zajebao. Taj je narodni cjenovni kompas na va\u017enosti pogotovo dobio rastom inflacije i \u010desto, pogotovo u zemljama koje nisu razvile uvjerljiv i efikasan odgovor na inflaciju, predstavljao glavnu politi\u010dku protute\u017eu koaliciji proizvo\u0111a\u010da, trgovaca i objektivnih ekonomskih analiti\u010dara.<\/p>\n\n\n\n
Me\u0111utim, primjetljivo je da narodni kompas ne\u0161to slabije funkcionira kad su posrijedi digitalna trgovina ili razli\u010dite aplikacije za razli\u010dite usluge nego kad se nalazi u konkretnom du\u0107anu. Zatreba li nam taksi, na primjer, u vrijeme popodnevnih gu\u017evi, normalno \u0107emo prihvatiti ve\u0107u cijenu u aplikaciji. Sli\u010dno vrijedi i na ostalim aplikacijama koje navodno u realnom vremenu prate dinamiku ponude i potra\u017enje. Na takvo se podizanje cijena gotovo nitko ne buni jer se naprosto smatra da smo tehnolo\u0161kim razvojem stekli uvjete da “objektivno” ra\u010dunamo odnos ponude i potra\u017enje, a samim tim i “objektivno” odre\u0111ujemo cijene. Kao i uvijek kad nam tehnolo\u0161ki napredak omogu\u0107i da vidimo “prirodno” stanje stvari, ne\u0161to mora ne \u0161timati. U ovom slu\u010daju ne \u0161tima prosto to \u0161to aplikacije ne djeluju “objektivno” ve\u0107 su vo\u0111ene specijalno izra\u0111enim algoritmom. Ne postoji ni\u0161ta sporno u tome da i ponuda i potra\u017enja odre\u0111uju cijenu, ali ne mo\u017eemo samo tom odnosu i njegovu pra\u0107enju pripisati status obja\u0161njenja funkcioniranja ekonomije i cijena.<\/p>\n\n\n\n
U novoj kolumni na Financial Timesu Rana Foroohar se bavi upravo primjerima kori\u0161tenja aplikacijskog formiranja cijena u takozvanim realnim du\u0107anima. Spominje tako i nedavni primjer iz SAD-a gdje je jedan poznati lanac mijenjao cijene burgera ovisno o dinamici potra\u017enje kroz dan \u0161to je izazvalo revolt potro\u0161a\u010da. Navodi i druge primjere, kao \u0161to su oni iz podru\u010dja najma stanova, te spominje da su se regulatorna tijela uklju\u010dila u, prvo analizu, a onda mo\u017eebitno i nadzor tih procesa. Podignuta je i tu\u017eba protiv Amazona zbog navodnog algoritamskog artificijelnog podizanja cijena. Foroohar se pita za\u0161to uglavnom dolazi do takve reakcije kad je rije\u010d o trgovinama u “realnom” svijetu i specifi\u010dnim robama ili onima “udoma\u0107enima” poput Amazona, i smatra da se naprosto radi o regulaciji. Tr\u017ei\u0161te usluga na platformama nije regulirano kao ono u “normalnim” du\u0107anima i otud dolazi spontani refleks prihva\u0107anja dinami\u010dkog odre\u0111ivanja cijena.<\/p>\n\n\n\n
Mnogi \u0107e u obranu “prirodnosti” dinami\u010dkih cijena na platformama odgovoriti da se radi o specifi\u010dnim uslugama koje se moraju koristiti u odre\u0111eno vrijeme i da njihova proizvodnja koincidira s konzumacijom, kao na primjer, u slu\u010daju vo\u017enje taksijem. Ali s tom obranom postoji par problema. Prvi se ti\u010de motiva iza kori\u0161tenja i pla\u0107anja usluge: ako netko treba s djetetom u bolnicu u vrijeme gu\u017evi mora li biti cjenovno diskriminiran? Kako se odre\u0111uju svi oni parametri koji nadma\u0161uju puki odnos ponude i potra\u017enje? I da prihvatimo taj odnos kao ekonomski fundamentalan, kako mi kao konzumenti mo\u017eemo znati da se nalazi ba\u0161 u toj fazi koja iziskuje toliko i toliko povi\u0161enje cijena? Tako\u0111er, ne radi se ni o po\u0161tenim pravilima igre: platforme i druge digitalne trgovine barataju na\u0161im podacima i mogu prilagoditi \u2013 \u010ditaj, povisiti \u2013 cijenu ako im podaci ka\u017eu da smo skloniji tom proizvodu. A i dobro znamo da ih ne povisuju u korist radnika.<\/p>\n\n\n\n
Radi se, dakle, o prili\u010dno ne-transparentnom procesu koji se pravda tehnolo\u0161ki omogu\u0107enom transparentno\u0161\u0107u odnosa ponude i potra\u017enje. Elegantne i efikasne aplikacije nisu dokaz otkrivene prirodnosti odnosa ponude i potra\u017enje. One su sredstvo kojim raspola\u017eu oni na strani ponude i kojim mogu manipulirati cijenama bez da se ta manipulacija karakterizira kao kra\u0111a. Kao \u0161to vam nitko ne bi trebao povisiti cijenu u obi\u010dnom du\u0107anu zbog boje ko\u017ee ili u\u017eurbanog koraka, ista stvar bi trebala vrijediti i u digitalnoj sferi. A status prirodnosti te (ne)diskriminacije ovisi isklju\u010divo o stupnju dru\u0161tvene regulacije.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Pratite li kojim slu\u010dajem na YouTubeu balkanske, kako se to ka\u017ee, kreatore sadr\u017eaja koji se bave ocjenjivanjem hrane u restoranima, sigurno ste primijetili nezaobilazan kriterij koji se naziva omjerom cijene i kvalitete. Nije posrijedi samo njihov specijalni orijentir: svi mi spontano baratamo nekakvim “osje\u0107ajem” pravedne cijene. U njega, naravno, ne ulaze, ili ulaze na razini […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":46542,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[1553,228],"theme":[455],"country":[459],"articleformat":[205],"coauthors":[90],"class_list":["post-46539","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-digitalne-platforme","tag-ekonomija","theme-rad","country-svijet","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/46539","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=46539"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/46539\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":46541,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/46539\/revisions\/46541"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/46542"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=46539"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=46539"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=46539"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=46539"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=46539"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=46539"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=46539"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}