{"id":46492,"date":"2024-03-04T09:58:54","date_gmt":"2024-03-04T08:58:54","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=46492"},"modified":"2024-03-05T08:08:20","modified_gmt":"2024-03-05T07:08:20","slug":"sto-je-zenski-posao","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=46492","title":{"rendered":"\u0160to je \u017eenski posao?"},"content":{"rendered":"\n

Kada se govori o jazu u pla\u0107ama, odnosno \u010dinjenici da \u017eene u prosjeku imaju manje pla\u0107e od mu\u0161karaca, naj\u010de\u0161\u0107e se govori o diskriminaciji \u017eena prilikom razgovora za posao koja \u017eene odvra\u0107a od pojedinih, \u010desto bolje pla\u0107enih, zanimanja, i o fenomenu staklenog stropa zbog kojeg su \u017eene i dalje daleko manje zastupljene od mu\u0161karaca na hijerarhijski najvi\u0161im pozicijama unutar pojedinih poduze\u0107a. To ne vrijedi samo za malobrojne menad\u017eere velikih korporacija, ve\u0107 je fenomen vertikalne rodne segregacije prisutan u ve\u0107ini sektora i velikih poduze\u0107a \u2013 \u0161to je pozicija unutar prosje\u010dnog poduze\u0107a hijerarhijski vi\u0161a, to je ve\u0107a \u0161ansa da \u0107emo na njoj zate\u0107i vi\u0161e mu\u0161karaca, a manje \u017eena.<\/p>\n\n\n\n

Dok se o navedenim uzrocima rodnog jaza u pla\u0107ama \u010desto govori i donose se politike protiv rodne diskriminacije, poput Direktive o transparentnosti pla\u0107a, velik dio rodnog jaza u pla\u0107ama \u010dini i horizontalna segregacija. Izra\u017eeno svakodnevnim jezikom, to zna\u010di da \u017eene i mu\u0161karci rade razli\u010dite poslove: na primjer, dok \u017eene \u010dine ve\u0107inu zaposlenih u zdravstvenom sektoru, u IT sektoru \u010dine manjinu. To samo po sebi ne bi predstavljalo problem kada bi pla\u0107e i radni uvjeti u tim sektorima bili sli\u010dni, ali niz istra\u017eivanja pokazuju da to nije slu\u010daj, ve\u0107 da su “\u017eenski” sektori \u010desto manje pla\u0107eni od “mu\u0161kih”, tj. onih u kojima ve\u0107inu zaposlenih \u010dine mu\u0161karci. Tako\u0111er, sve je vi\u0161e istra\u017eivanja koja pokazuju da se s vremenom doga\u0111a devaluacija “\u017eenskih” sektora i poslova: s pove\u0107anjem udjela \u017eena u odre\u0111enom sektoru ili \u010dak pojedinom poduze\u0107u, smanjuju se pla\u0107e i pogor\u0161avaju radni uvjeti za sve zaposlene u njima, neovisno o tome jesu li \u017eene ili mu\u0161karci. Zbog toga ne \u010dudi \u0161to najve\u0107e rodne razlike u pla\u0107ama imaju dr\u017eave u kojima je i stupanj segregacije \u017eena i mu\u0161karaca prema sektorima i zanimanjima najvi\u0161i. <\/p>\n\n\n\n

“\u0160to je \u017eenski posao?” naziv je nove studije<\/a> Europskog sindikalnog instituta (ETUI) koju je izradio politolog i analiti\u010dar socijalnih politika Wouter Zwysen. U studiji se Zwysen bavi segregacijom \u017eena i mu\u0161karaca prema sektorima i zanimanjima, i analizira na\u010dine na koje rodna segregacija doprinosi rodnom jazu u pla\u0107ama. Klju\u010dni doprinos Zwysenovog istra\u017eivanja je u tome \u0161to koristi me\u0111usobno usporedive podatke za sve \u010dlanice Europske unije i dolazi do zaklju\u010dka da je i na europskoj razini primjetan trend devaluacije “\u017eenskih” poslova, i to na razini cijelih sektora, ali tako\u0111er i pojedinih poduze\u0107a.<\/p>\n\n\n

\n
\"\"<\/a><\/figure>\n<\/div>\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

Slika prikazuje odnos izme\u0111u udjela \u017eena u pojedinom poduze\u0107u i visine pla\u0107e iz Zwysenovog istra\u017eivanja. Zaklju\u010dak je jasan: radna mjesta na kojima \u017eene \u010dine ve\u0107inu zaposlenih lo\u0161ije su pla\u0107ena. Zwysen je ustanovio i sna\u017enu povezanost izme\u0111u rodnog jaza u pla\u0107ama i stupnja rodne segregacije u pojedinim dr\u017eavama, uz kontrolu drugih faktora koji utje\u010du na visinu pla\u0107e. Drugim rije\u010dima, \u0161to je vi\u0161e \u017eena u poduze\u0107u, to su pla\u0107e generalno ni\u017ee, \u0161to nije efekt razlika u pozicijama na kojima rade \u017eene i mu\u0161karci unutar tih poduze\u0107a. Dakle, \u010dak i kada izme\u0111u mu\u0161karaca i \u017eena zaposlenih u poduze\u0107u ili grani industrije ne bi bilo nikakvih razlika u pogledu hijerarijske pozicije, razine obrazovanja ili koli\u010dine iskustva, i dalje bi “\u017eenski” sektori bili manje pla\u0107eni od “mu\u0161kih”. Zwysen se ne bavi uzrocima segregacije \u017eena i mu\u0161karaca prema sektorima i zanimanjima, ali upu\u0107uje na nekoliko faktora poznatih iz literature, me\u0111u kojima su najva\u017enije obiteljske obaveze koje ograni\u010davaju \u017eene u izboru zanimanja i smanjuju im pregovara\u010dku mo\u0107. <\/p>\n\n\n\n

Umjesto toga, u fokusu ovog istra\u017eivanja nalazi se proces devaluacije \u017eenskih poslova, koja s vremenom dodatno pogor\u0161ava ionako neravnopravnu poziciju \u017eena na tr\u017ei\u0161tu rada. Kako bi testirao hipotezu o devaluaciji \u017eenskih poslova, Zwysen je analizirao podatke Ankete o radnoj snazi od 2006. do 2020., a osim pla\u0107a promatrao je i druge pokazatelje kvalitete radnih mjesta \u2013 udio radnika zaposlenih u nepunom radnom vremenu koji ne mogu prona\u0107i posao u punom radnom vremenu (dakle, ne onih koji\/e su svojevoljno tra\u017eili part-time posao), udio zaposlenih u funkciji rukovoditelja, udio zaposlenih na odre\u0111eno, udio radnika\/ica koji rade u smjenama i udio radnika\/ca koji rade barem dvije no\u0107ne smjene ili vikendom. Rezultati analize jasno pokazuju da poslovi u kojima ve\u0107inom rade \u017eene imaju ni\u017ee pla\u0107e, a tako\u0111er imaju relativno lo\u0161ije uvjete: \u010de\u0161\u0107u pojavu rada vikendom, manje rukovoditelja, vi\u0161e zaposlenih u nepunom radnom vremenu i na odre\u0111eno. Analiza je tako\u0111er pokazala da se pla\u0107e smanjuju s pove\u0107anjem udjela \u017eena u tim zanimanjima, a pogor\u0161avaju se i neki od radnih uvjeta. Smanjuje se broj rukovoditelja, a pove\u0107ava se udio zaposlenih u nepunom radnom vremenu i na odre\u0111eno. Konkretno, pove\u0107anje udjela \u017eena na nekom poslu za 10 postotnih bodova povezano je s 9-postotnim pove\u0107anjem udjela lo\u0161e pla\u0107enih radnika i 6-postotnim smanjenjem udjela radnika s najvi\u0161im pla\u0107ama. Udio radnika koji rade u nepunom radnom vremenu jer ne mogu prona\u0107i posao u punom radnom vremenu u prosjeku je 14,5% vi\u0161i, a udio radnika koji rade na odre\u0111eno jer ne mogu prona\u0107i posao na neodre\u0111eno u prosjeku je 3,9% vi\u0161i u odnosu na prosjek. Jedini pozitivni pomak koji prati feminizaciju pojedinih zanimanja je smanjenje rada u no\u0107nim smjenama i vikendom (smanjenje za 4% u usporedbi s prosjekom).<\/p>\n\n\n\n

Ovi rezultati pokazuju da su pla\u0107e, rukovoditeljske odgovornosti i kvaliteta radnih mjesta lo\u0161iji na onim poslovima u kojima ve\u0107inu zaposlenih \u010dine \u017eene, kao i da se sve to s vremenom, s pove\u0107anjem udjela \u017eena zaposlenih u njima, pogor\u0161ava. Ako se zaista radi o devaluaciji \u010ditavih zanimanja, pi\u0161e Zwysen, onda bi svi ti trendovi trebali pogoditi otprilike podjednako i \u017eene i mu\u0161karce u tim zanimanjima. Ta se hipoteza isto pokazala to\u010dnom: ti su trendovi vrlo sli\u010dni za \u017eene i mu\u0161karce u “\u017eenskim” zanimanjima. Na kraju, Zwysen je prou\u010dio razlike izme\u0111u javnog i privatnog sektora, kao i utjecaj stupnja sindikaliziranosti radnika na proces devaluacije \u017eenskih zanimanja, uz pretpostavku da \u0107e devaluacija biti intenzivnija tamo gdje poslodavci imaju ve\u0107u slobodu pri odre\u0111ivanju radnih uvjeta i pla\u0107a, \u0161to su podaci potvrdili. Na radnim mjestima s ve\u0107om regulacijom odre\u0111ivanja pla\u0107a, s ve\u0107om sindikalnom gusto\u0107om i tamo gdje postoje kolektivni ugovori, devaluacija \u017eenskih poslova bila je manja. Zato su zaklju\u010dci Zwysenovog istra\u017eivanja jasni: ja\u010danje sindikata i ciljane politike dizanja pla\u0107a i pobolj\u0161anja radnih uvjeta na “\u017eenskim” poslovima podjednako su va\u017eno sredstvo borbe protiv razlika u pla\u0107ama, kao i borba protiv diskriminacije, koja dobiva puno vi\u0161e politi\u010dke i medijske pa\u017enje.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Kada se govori o jazu u pla\u0107ama, odnosno \u010dinjenici da \u017eene u prosjeku imaju manje pla\u0107e od mu\u0161karaca, naj\u010de\u0161\u0107e se govori o diskriminaciji \u017eena prilikom razgovora za posao koja \u017eene odvra\u0107a od pojedinih, \u010desto bolje pla\u0107enih, zanimanja, i o fenomenu staklenog stropa zbog kojeg su \u017eene i dalje daleko manje zastupljene od mu\u0161karaca na hijerarhijski […]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":46495,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[174,644,986,1122],"theme":[455],"country":[495],"articleformat":[205],"coauthors":[241],"class_list":["post-46492","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-feminizam","tag-rodna-nejednakost","tag-rodna-ravnopravnost","tag-rodni-jaz-u-placama","theme-rad","country-europska-unija","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/46492","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=46492"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/46492\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":46500,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/46492\/revisions\/46500"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/46495"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=46492"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=46492"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=46492"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=46492"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=46492"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=46492"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=46492"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}