Jo\u0161 tamo 1980. Ibrica Jusi\u0107 “predvidio” je pjesmom “Nepal, Ganges, Brahmaputra” mijene na ovda\u0161njem tr\u017ei\u0161tu rada. Njegov naduvani i dokoni lirski subjekt s Tu\u0161kanca nadao se na istoku prona\u0107i raj i prosvjetljenje, ali, kao \u0161to pjesma ka\u017ee “nije znao da se grade tamo neke ceste, pruge; da se znoje tri brigade dok on le\u017ei ispod duge.” Na\u0161i dana\u0161nji subjekti lirski i manje lirski tako\u0111er ne vide “Nepalce” kako rade, \u017eive i spavaju dok im god ne smetaju kao rasni, a ne klasni faktor.<\/p>\n\n\n\n
Demografske prilike (i) u Hrvatskoj, trebalo bi dosad biti jasno, presudno su odre\u0111ene tr\u017ei\u0161tem rada. Ne stanovitima nevidljivim reproduktivnim njegovim organima, nego uobi\u010dajenim odnosom ponude i potra\u017enje. Tako na\u0161a \u010deljad masovno odlazi na zapad, u potrazi za pla\u0107ama ve\u0107im od ovda\u0161njih, a ovamo zadnjih godina dolaze Azijci naviknuti i na puno manje. No smatralo se da isto\u010dnjaci ne\u0107e utjecati na negativnu hrvatsku stopu rasta stanovni\u0161tva, odnosno pad broja \u017eitelja RH. Oni su tu valjda privremeno, i ne\u0107e se zadr\u017eati trajno, pa ni utjecati na total statistike.<\/p>\n\n\n\n
Ipak, jedna intrigantna vijest od pro\u0161log tjedna je zacijelo ponekog natjerala na razmi\u0161ljanje u sasvim drugom smjeru. Objavljeno je da je u Hrvatskoj o sredini 2023. godine \u017eivjelo 0,06 posto manje ljudi nego sredinom prethodne, ali i da nas je na kraju pro\u0161le ovdje \u017eivjelo to\u010dno isto toliko vi\u0161e nego krajem pretpro\u0161le.<\/p>\n\n\n\n
Prije negoli je ikome palo na um otkud taj nagli zaokret, sektorska na\u010delnica dr\u017eavnog statisti\u010dkog zavoda pojasnila je sve za javni medijski servis. Razlog su inozemni radnici, odreda mu\u0161karci, najvi\u0161e u dobi od 25 do 29 godina. Profil neugodno podsje\u0107a na onaj tipski opis tzv. migranta s u\u010ditanim programom za interkontinentalno teroristi\u010dko djelovanje. Njemu se ujedno pripisuje namjera planskog silovanja bijelih kr\u0161\u0107anki, znanih i kao “na\u0161e \u017eene”. Tako su dodu\u0161e atribuirani gotovo beziznimno do\u0161ljaci islamske vjeroispovijesti.<\/p>\n\n\n\n
No sad se name\u0107e pitanje \u0161to da mislimo ako strani radnici nekim slu\u010dajem pri\u017eeljkuju doseljavanje svojih obitelji. Ako dakle namjeravaju dovesti neke tamo “njihove \u017eene”, mo\u017eda i ve\u0107 postoje\u0107u djecu, pa se trajno nastaniti. I jo\u0161 delikatnije – ako \u0107e svojim nadaleko ozlogla\u0161enim hipernatalitetom izrazito utjecati na re\u010denu statistiku.<\/p>\n\n\n\n
O tome ba\u0161 i nismo puno mozgali, zaneseni kuknjavom nad manjkom domicilnog podmlatka. Izlaz je tra\u017een u rje\u0161enjima tzv. kulturne naravi, u nedostatku progresivnijih ekonomskih i socijalnih politika. Izostanak takvih poduhvata dijelom se krije u neumitnoj globalizaciji tr\u017ei\u0161ta rada, a i \u0161iroj. Padu broja stanovnika, pritom u prosjeku sve starijih, jo\u0161 manje se na kraj moglo stati mjerama privla\u010denja drugog i tre\u0107eg koljena hrvatske dijaspore. Uzalud su im u visokoobrazovnom sustavu RH odobrene povlastice usporedive tek s onima braniteljskim.<\/p>\n\n\n\n
Mladi iz \u010cilea i Australije tako svejedno ne\u0107e obraniti jadnu hrvatsku demografiju, usprkos po\u017ertvovnim folklornim naporima mati\u010dne im pradomovine. Stoga nam preostaje okrenuti se realnim opcijama, naro\u010dito u svjetlu u\u010destalih procjena da Hrvatska pored sada\u0161njih oko 170 tisu\u0107a stranih radnika mora ve\u0107 ove i sljede\u0107e godine uvesti jo\u0161 toliko.<\/p>\n\n\n\n
To\u010dnije, morat \u0107emo uzeti u obzir sve ve\u0107i priljev Nepalaca, u koje ina\u010de ubrajamo Filipince, Indijce, Vijetnamce, itd. U takvu je perspektivu ipak ve\u0107 ugra\u0111en jedan osigura\u010d navedene kulturolo\u0161ke vrste. Netko je dalekovidan spustio ustavu za dotok ekskluzivno onih stranaca koje odlikuje pripadnost nemuslimanskom religijskom krugu. Hrvatska se pre\u0161utno, ali sistemati\u010dno odlu\u010dila zahvatiti radnu snagu iz bazena u kojem dominiraju hinduizam, budizam i kr\u0161\u0107anstvo. I zahva\u0107a se lopatom, premda je sam probir u diskreciji obavljen vi\u0161e urarskom pincetom.<\/p>\n\n\n\n
O njima, tim pomno selektiranim auslenderima, u principu ne znamo ni\u0161ta detaljnije, a nije nas za njih mnogo ni briga. Tretiramo ih ra\u010dunski, kao minuende i suptrahende, pa svaka dodatna varijabla unosi jedino pomutnju i mrski vi\u0161ak nedjeljivog ostatka. Donedavno se nismo pitali ni o njihovim radnim pravima, kamoli o uvjetima stanovanja.<\/p>\n\n\n\n