{"id":46436,"date":"2024-02-22T11:28:16","date_gmt":"2024-02-22T10:28:16","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=46436"},"modified":"2024-02-23T10:26:40","modified_gmt":"2024-02-23T09:26:40","slug":"kako-napadati-m-zonu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=46436","title":{"rendered":"Kako napadati M! zonu?"},"content":{"rendered":"\n<p>Nakon \u0161to su iza\u0161li iz bazena, hrvatski su vaterpolisti ni krivi ni du\u017eni zavr\u0161ili u politi\u010dkim vodama. A tamo se doga\u0111ao orkestrirani napad na Mo\u017eemo! zbog neorganiziranog do\u010deka svjetskih prvaka u Zagrebu. Iako se na prvi pogled \u010dini da se radi o prolaznoj epizodi, ona vrvi klju\u010dnim motivima i taktikama napada desnice na ljevicu u kojoj jedna vrlo uska ideja sporta igra va\u017enu ulogu. I iz nje treba izvu\u0107i ozbiljne politi\u010dke lekcije jer ne postoji &#8220;prirodna&#8221; veza desnice i sporta.<\/p>\n\n\n\n<p>Spletom okolnosti i iracionalnosti u nepuna dva mjeseca 2024. godine odr\u017eali su se i Europsko i Svjetsko prvenstvo u vaterpolu. Na oba je, naravno, nastupala i Hrvatska, a prvo se i odr\u017ealo u Dubrovniku i Zagrebu. Onima koji su natjecanja pomnije pratili, pogotovo nastupe na\u0161e reprezentacije, sigurno nije promaknuo svojevrsni takti\u010dki lajtmotiv: M zona. Radi se o vrsti zonske obrane u vaterpolu u kojoj su obrambeni igra\u010di raspore\u0111eni u obliku slova M. I Marko \u0160apit kao komentator na HRT-u i stru\u010dni gosti u studiju i komentari u \u0161tampi \u2013 svi su isticali M zonu, pogotovo onu koju igra reprezentacija \u0160panjolske kao izazovnu obranu za napad hrvatske reprezentacije.<\/p>\n\n\n\n<p>Osvojeno srebro na Europskom i zlato na Svjetskom sugeriraju da smo problem M zone rije\u0161ili. Me\u0111utim, nakon izlaska vaterpolista iz bazena vrlo brzo su se na\u0161li, ni krivi ni du\u017eni, u politi\u010dkim vodama. Naime, Svjetsko prvenstvo se odr\u017ealo u Kataru, finale je odigrano u subotu popodne, a vaterpolisti su sletjeli na zagreba\u010dki aerodrom u ponedjeljak ujutro. Ako ne grije\u0161imo u rekonstrukciji dizanja histerije, prvo se na portalu Sportskih novosti po\u010delo skandalizirati nad tim da Grad Zagreb, dakle Mo\u017eemo! i gradona\u010delnik Tomislav Toma\u0161evi\u0107 namjerno nisu htjeli vaterpolistima pru\u017eiti do\u010dek na glavnom gradskom trgu. Po\u010dele su se nizati reakcije, poja\u0161njenja procedura, gradona\u010delnikovo primanje vaterpolista, pateti\u010dne \u017ealopojke sporta\u0161a koji su karijeru nastavili u HDZ-u i, kao reakcije na navodni zagreba\u010dki propust, do\u010deci u obalnim gradovima, nastavno na postupnu decentralizaciju do\u010deka inauguriranu poslije Svjetskog prvenstva u nogometu 2018. godine. Sam rasplet \u0107e brzo biti zaboravljen, ali ne i uspostavljeni takti\u010dki obrazac: kako napadati M! zonu?<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Oslobo\u0111eni tjelesnog<\/h2>\n\n\n\n<p>U podlozi, dakle, svih ovih napada na Mo\u017eemo! i Toma\u0161evi\u0107a stoji pretpostavka po kojoj ljevica prezire sport, a samim tim prezire i narodne mase i predstavlja neautenti\u010dnu politi\u010dku opciju. Na op\u0107oj razini, kao i sve pretpostavke na desnici, i ova po\u010diva na minimalnoj socijalnoj uvjerljivosti koja joj slu\u017ei kao polazna to\u010dka. U fazi politi\u010dke demencije ljevice od osamdesetih naovamo koju, pored ostalog, definira i pribli\u017eavanje liberalnim stavovima, pojavljivao se stanoviti prijezir prema masama koje u\u017eivaju u sportu i popratnim ritualima. \u010cak i me\u0111u onim dijelovima ljevice koji nisu prigrlili liberalne reflekse pojavili su se neobi\u010dni stavovi kad je sport u pitanju. Pa se tako \u010desto moglo \u010duti da konkurencija koju sport sa sobom nosi po definiciji slu\u017ei kao ideolo\u0161ko opravdavanje ekonomske konkurencije u kapitalizmu. Kad bi opstanak kapitalizma ovisio o ideolo\u0161koj uvjerljivosti sporta, propao bi dosad hiljadu puta.<\/p>\n\n\n\n<p>Pored te donekle zasnovane predrasude, postoji jo\u0161 jedna koju desnica koristi kao sredstvo pri napadanju M! zone, a ona ka\u017ee da su navija\u010di, a prije svega navija\u010dke skupine, i kod nas i u svijetu, uglavnom desno orijentirani, \u0161to bi sportu kao takvom trebalo jam\u010diti autenti\u010dni desni prizvuk. Kod nas jezgre navija\u010dkih skupine sigurno jesu desno orijentirane, dok je u Europi situacija \u0161arolikija, ali tako\u0111er bi se mogla dijagnosticirati desna prevlast. Me\u0111utim, to nema nikakve veze s nekom zami\u0161ljenom iskonskom vezom izme\u0111u sporta i desnih vrijednosti. Navija\u010dke su se grupe i kod nas i \u0161ire u punom smislu formirale osamdesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a i s obzirom na tada\u0161nju politi\u010dku klimu i na\u010delnu sklonost te supkulture ka subverziji nije neobi\u010dno \u0161to su u (ekstremnoj) desnici prona\u0161li sredstvo identifikacije i provokacije. I suvremena ideolo\u0161ka &#8220;podjela rada&#8221; u kojoj navodno ljevica samo ne\u0161to brani, a desnica narodu dopu\u0161ta spontano izra\u017eavanje nije na\u0161kodila odr\u017eavanju tradicije. Bez obzira na sve te povoljne &#8220;klimatske uvjete&#8221; za desnicu, tribine \u0161irom Europe pune razli\u010dite frakcije unutar istih grupa, a postoje i zna\u010dajniji trendovi skretanja u lijevo-liberalnom smjeru u posljednjih desetak godina, kao na primjer u Njema\u010dkoj.<\/p>\n\n\n\n<p>Pored povijesnih preklapanja koji su proizveli &#8220;prirodnu&#8221; vezu izme\u0111u sporta i desnice, postoje i ne\u0161to dublje pretpostavke u napadima na M! zonu koje sport poku\u0161avaju definirati upravo kao prirodnu razliku izme\u0111u sna\u017enih i jakih i slabih i mutavih. Tijekom tih silnih peripetija oko organiziranja do\u010deka sam izbornik Ivica Tucak je usput napomenuo da na funkcijama u hrvatskom sportu postoje ljudi koji su u \u0161koli bili oslobo\u0111eni tjelesnog. Izbornik je koriste\u0107i tu u\u010destalu floskulu mislio na kadrove koji na funkcije nisu raspore\u0111eni prema sposobnostima, ve\u0107 prema politi\u010dkim ili nekim drugim zaslugama. Me\u0111utim, ta floskula koja \u010desto kola ba\u0161 na desnici u sebi nosi puno opasnije politi\u010dke konotacije od onih na koje je mislio sam Tucak. Ona je u svojoj osnovi mizogina i homofobna.<\/p>\n\n\n\n<p>Za po\u010detak, \u0161to se ti\u010de pitanja biv\u0161ih sporta\u0161a kao najkompetentnijih kadrova za upravljanje sportskim institucijama i klubovima, kao vi\u0161estruko traumatizirani navija\u010d Hajduka mogu poru\u010diti samo jedno: samo da su \u0161to dalje od svih va\u017enih funkcija. Naravno, ne sugeriram time da su oni neobrazovani pa da ne mogu obavljati te funkcije \u2013 ima ih diljem svijeta zna\u010dajan broj koji to uspje\u0161no rade \u2013 ve\u0107 samo da se ne radi o dovoljnim kompetencijama. No, da se vratimo na mizoginiju i homofobiju. Svi se vjerojatno dobro sje\u0107amo situacija sa satova tjelesnog u \u0161koli na kojima bi oni koji su ih preskakali ili bivali oslobo\u0111eni bili prozivani kao &#8220;pi\u010dkice&#8221; ili &#8220;pederi&#8221;. Dakle, bilo kakav oblik tjelesne nemo\u0107i se smatrao &#8220;prirodnom&#8221; karakteristikom cijelog roda ili ljudi odre\u0111ene seksualne orijentacije. Time se, naravno, isklju\u010duje vi\u0161e od polovice stanovni\u0161tva iz cijele pri\u010de \u0161to ve\u0107 i matemati\u010dki jasno osporava &#8220;prirodnu&#8221; vezu izme\u0111u desnice i sporta.<\/p>\n\n\n\n<p>Zazivanje &#8220;osloba\u0111anja od tjelesnog&#8221; kao politi\u010dkog faktora slu\u017ei kao sredstvo diskreditacije ljevice koja je navodno puna histeri\u010dnih \u017eena, pedera i smotanih likova. Malo su te navodne &#8220;prirodne&#8221; sklonosti ljevi\u010dara i ljevi\u010darki u proturje\u010dju s drugim omiljenim sredstvom diskvalifikacije po kojoj su komunisti pobili pola hrvatskog naroda, ali dobro, moraju se i desni\u010dari prilago\u0111avati povijesnim mijenama na ljevici. Da zaklju\u010dimo, iako se do\u010dek vaterpolista \u010dini kao minorna epizoda politi\u010dke povijesti, ona u sebi otkriva dubinsku ideolo\u0161ku taktiku desnice kojoj se nu\u017eno oduprijeti. A to se mo\u017ee u\u010diniti samo demokratizacijom sportske kulture i infrastrukture, na \u010demu Mo\u017eemo! u samom Zagrebu <a href=\"https:\/\/www.facebook.com\/permalink.php?story_fbid=pfbid0XKGM1gTS4XMeqFZoXhg7zj7ZJw1FEKhD88padyosEyDLbvje4AJydg6Ei9bMyyT3l&amp;id=100004462637959\" data-type=\"link\" data-id=\"https:\/\/www.facebook.com\/permalink.php?story_fbid=pfbid0XKGM1gTS4XMeqFZoXhg7zj7ZJw1FEKhD88padyosEyDLbvje4AJydg6Ei9bMyyT3l&amp;id=100004462637959\">itekako<\/a> radi.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Nakon \u0161to su iza\u0161li iz bazena, hrvatski su vaterpolisti ni krivi ni du\u017eni zavr\u0161ili u politi\u010dkim vodama. A tamo se doga\u0111ao orkestrirani napad na Mo\u017eemo! zbog neorganiziranog do\u010deka svjetskih prvaka u Zagrebu. Iako se na prvi pogled \u010dini da se radi o prolaznoj epizodi, ona vrvi klju\u010dnim motivima i taktikama napada desnice na ljevicu u [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":46438,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[49],"theme":[458],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[90],"class_list":["post-46436","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-sport","theme-drustvo","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/46436","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=46436"}],"version-history":[{"count":12,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/46436\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":46453,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/46436\/revisions\/46453"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/46438"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=46436"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=46436"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=46436"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=46436"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=46436"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=46436"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=46436"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}