Krajem godine najavljena obnova stadiona na rije\u010dkoj Kantridi koja uklju\u010duje i ambiciozne popratne komplekse ne bi po sebi trebala izazivati zna\u010dajniju pa\u017enju van lokalnog konteksta. Ali ubrzana procedura, njene zna\u010dajne manjkavosti na vi\u0161e razina i oslanjanje na krajnje sumnjiva tuma\u010denja Zakona o pomorskom dobru sugeriraju da se radi o presedanu \u010dije bi rezultate mogli gledati diljem na\u0161e obale. I zato se ti\u010de svih koji ne \u017eele u\u017eivati u skupom pla\u0107enim iluzijama javnog interesa.<\/p>\n\n\n\n
U paketu sa slavljeni\u010dkim tonom koji obilje\u017eava svaki dvanaesti mjesec u godini dolaze i gradska vije\u0107a na kojima se razla\u017eu paketi razvojnih ideja gradova. Ve\u0107 smo naviknuti da su strategije na razmatranju \u010desto proma\u0161eni ili neizvedivi projekti, nalik obe\u0107anjima iz predizbornih kampanja, kao \u0161to smo naviknuti i da ih svejedno oprezno pratimo jer \u010desto prenose sumnjive vizije interesnih skupina. No, pro\u0161logodi\u0161nja vije\u0107a su isto tako u ve\u0107ini na\u0161ih gradova bila obilje\u017eena izglasavanjem pozama\u0161nog broja odluka o izradi prostornih planova ili izmjena postoje\u0107ih. <\/p>\n\n\n\n
Naime, ne radi se o igri slu\u010daja ve\u0107 je to rezultat strukturnih promjena u na\u010dinu njihove izrade propisane izmjenom Zakona o prostornom ure\u0111enju i uvo\u0111enjem Pravilnika koji je stupio na snagu s novogodi\u0161njih otkucavanjem. Novi zakon uvjetuje digitalizaciju planova i jo\u0161 uvijek nerazvijene alate u prostornom planiranju, pa je time zapo\u010delo vrijeme prilagodbe i usporavanje procesa dono\u0161enja planova na neko vrijeme. Takve okolnosti nagnale su gradove da se po\u017eure osigurati izglasavanje hitnih planova u 2023. godini kako bi ih se izra\u0111ivalo prema uhodanim procedurama i kako bi se stvorili preduvjeti za \u0161to br\u017eu realizaciju projekata. Naravno, za odre\u0111ene aktere to je bila idealna prilika da pod pritiskom situacije uguraju projekte koji bi ina\u010de prolazili detaljnija razmatranja na gradskim vije\u0107ima. Jo\u0161 jedna naigled nepovezana stvar obilje\u017eila je kraj pro\u0161le godine, najbolje ilustrirana objavom koja je na dru\u0161tvenim mre\u017eama pratio Telesportov \u010dlanak<\/a> – “ovaj tjedan kao da pratimo smotru predaje diplomskih radova na arhitekturi – stadioni ni\u010du na sve strane”. Te dvije opservacije najzanimljivije su se spojile u slu\u010daju Rijeke. <\/p>\n\n\n\n Pod parolom \u201cPovratak na Kantridu\u201d 5.12. javnosti su udru\u017eenim snagama, redoslijedom pojavljivanja – gradona\u010delnik Marko Filipovi\u0107, \u017eupan Zlatko Komadina, ministar Oleg Butkovi\u0107, arhitekt idejnog rje\u0161enja Sini\u0161a Zdjelar i vlasnik NK Rijeke Damir Mi\u0161kovi\u0107 – prezentirali ideju izgradnje “Multifunkcionalnog kompleksa Stadion Kantrida”. Iako zasigurno pomno odabran naziv projekta navodi na to da je fokus izgradnja samog stadiona, ve\u0107 letimi\u010dan pogled na prezentirane vizualizacije govori nam da je zapravo rije\u010d o gusto izgra\u0111enom kompleksu cijelog niza namjena na kojima bi konzorcij predvo\u0111en vlasnikom kluba trebao kapitalizirati svoju inicijativu. <\/p>\n\n\n\n Samo dva dana nakon prezentacije na gradskom vije\u0107u izglasana je odluka o izradi Urbanisti\u010dkog plana ure\u0111enja zone Kantrida i prenamjena te zone u Generalnom urbanisti\u010dkom planu iz rekreacijske u mje\u0161ovitu namjenu kao predradnja. Ako ste, sasvim razumljivo, neupu\u0107eni u sve proceduralne i sistemske odlike dono\u0161enja planova, kao i u osjetljivost navedene lokacije na kojoj se ve\u0107 desetlje\u0107ima izmjenjuju vizije stadiona, te partikularne interese lokalnih aktera ta odluka doima se kao korak u dobrom smjeru ka definiranju te bitne gradske zone, no daljnja analiza svega zasad poznatog i nepoznatog o projektu ocrtava znak za opreznost. U najmanju ruku.<\/p>\n\n\n\n Pa pogledajmo koji su nam to poznati, odnosno vidljivi dijelovi projekta. Za po\u010detak, to je stadion od minimalno 12.000 mjesta ve\u0107inski lociran na parceli u gradskom vlasni\u0161tvu za koju je jo\u0161 2015. godine dano pravo gra\u0111enja na 50 godina<\/a> tvrtki koja je vlasnik kluba, a njegova veli\u010dina i pozicija pretpostavlja i pro\u0161irenje obalne linije. Na stadion se nadovezuje hotel od dvjestotinjak soba na pet eta\u017ea i tri nominalno prostorno vezana tornja koja broje 35 katova, 135 metara visine i bruto razvijenu povr\u0161inu od 45.000 kvadrata. Sve prati i gara\u017ea za koju se navodi da bi imala 1.350 mjesta, a detaljnim pogledom na prezentacijske materijale vidimo da je navedeno da od tih mjesta 550 nose tornjevi, a 200 hotel \u0161to najbolje ocrtava predvi\u0111eni broj korisnika, dok bi ostatak trebao otpadati na stadion. <\/p>\n\n\n\n Nadalje, predvi\u0111ena je, dodu\u0161e ne i obja\u0161njena, cjelokupna izmjena i nadogradnja prometne infrastrukture i obalne \u0161etnica koja nosi stereotipne epitete “atraktivne i zabavne”. Ono neizre\u010deno na prezentaciji, no evidentno ako usporedite postoje\u0107e stanje i ono planirano iz vizualizacija je da uz dio stadiona i tornjevi i hotel ulaze u pojas pomorskog dobra. Samim tim postaje jasnija tendencija svakog od prezentera na presici da definiranje namjene tornjeva druga\u010dije predstavlja – za Filipovi\u0107a su to samo “neboderi”, Butkovi\u0107 i hotel i tornjeve uspore\u0111uje s Hilton Costabellom, arhitekt ih kreativno naziva “tornjevi koji sadr\u017ee apartmane, poslovne apartmanske stanove”, \u0161to god to zna\u010dilo, a Mi\u0161kovi\u0107 ih je dovitljivo upakirao u poznati karakter Rijeke kao grada nebodera i spominju\u0107i samo formu negirao potrebu za propitivanjem namjene. <\/p>\n\n\n\n Istovremeno, na prezentacijskim materijalima koji su pratili arhitektovo predstavljanje jasno je stajalo ozna\u010deno “residential towers<\/a>“, a prijevod rije\u010di “residential” kao stambeno jo\u0161 uvijek je neupitan. Nije vam vjerojatno promaklo da se s takvim primjerom izgradnje stambenih kvadrata nismo susreli, prvenstveno zato \u0161to je upisivanje fizi\u010dkih lica na prostore u pomorskom dobru bio onemogu\u0107en, tj. omogu\u0107eno je isklju\u010divo koncesijsko pravo. Uzimaju\u0107i u obzir da je novi zakon o pomorskom dobru stupio na snagu sredinom pro\u0161le godine i da nam tek slijede nove zavrzlame njegove interpretacije, ovaj projekt bi mogao postati klju\u010dan presedan. <\/p>\n\n\n\n Time tema rije\u010dkog stadiona, koji ministar vidi kao potencijalni dr\u017eavni strate\u0161ki projekt, prestaje biti samo lokalna ve\u0107 ima potencijalno opasne reperkusije na izgradnju cjelokupne obale poznavaju\u0107i kako se parazitski takvi projekti repliciraju. U moru nejasno\u0107a tu je i ono o pitanju krajnjeg vlasni\u0161tva budu\u0107eg stadiona koje je bilo tek usputno uba\u010deno negdje uz lavinu pohvala samog \u017eupana – kako je na\u010duo da \u0107e vjerojatno biti gradsko.<\/p>\n\n\n\n Mo\u017eda bi cijeli slu\u010daj bio zanemariv kao samo jo\u0161 jedan poku\u0161aj da se zarola izgradnja stadiona, bolne teme za sve rije\u010dke nogometne navija\u010de, da se nije dogodilo spomenuto izglasavanje izrade prostornog plana<\/a>. Javne polemike vo\u0111ene oko potrebe za arhitektonskim natje\u010dajem<\/a> koji \u0107e definirati izgled stadiona zasjenile su \u010dinjenicu da propitivanje arhitektonskog izri\u010daja ne mijenja planske preduvjete izgradnje cijelog niza neprimjerenih sadr\u017eaja propisanih budu\u0107im planom. \u0160tovi\u0161e, u tom slu\u010daju se obi\u010dno planski dokumenti donose na predlo\u0161ku prvonagra\u0111enog natje\u010dajnog rada, nakon \u0161to je program natje\u010daja detaljno propisao sve sadr\u017eaje. <\/p>\n\n\n\n Ova situacija je idealan primjer toga kako je sveop\u0107a birokratizacija institucije prostornog planiranja odavno devastirala njegovu dru\u0161tvenu ulogu i omogu\u0107ila da postane alat za zakonsku legitimaciju privatnih interesa koji pretendiraju na javne prostore. Naime, prostorni plan navedene razine detaljnosti u svojoj izradi nu\u017eno mora definirati sve takozvane uvjete gradnje – namjene, pristupe, katnost, izgra\u0111enost itd. Kako zasad stvari stoje, predlo\u017eak za izglasani plan bit \u0107e prezentirani projekt, a gra\u0111anima ostaje isklju\u010divo alat javne rasprave, zakonski obaveznog roka od 15 ili 30 dana za reakciju koja naj\u010de\u0161\u0107e ionako rezultira minimalnim promjenama. <\/p>\n\n\n\n \u010cak i u hipotetskoj situaciji u kojoj se izgradnja ovog kompleksa zbog zahtjevnosti investicije ne bi dogodila, u nasljedstvo bi Rije\u010danima preostale trajne posljedice plana, za koji su izdvojena sredstva iz gradskog prora\u010duna, napravljenog na predlo\u0161ku projekta koji prostorni resurs Kantride tretira kroz maksimalnu dobit za investitora. I dok se u javnom diskursu ideja ovako radikalnog kompromisa u prostoru pravda specifi\u010dnom rije\u010dkom \u017eeljom za stadionom ba\u0161 na Kantridi, propu\u0161ta se prilika primjetiti da je ovo ve\u0107 stereotipni primjer obrasca djelovanja u nizu drugih europskih gradova u kojem je produkt samo skupo pla\u0107ena iluzija javnog interesa. Ali zato ne\u0107e nedostajati “poslovno apartmanskih stanova” s pogledom.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Krajem godine najavljena obnova stadiona na rije\u010dkoj Kantridi koja uklju\u010duje i ambiciozne popratne komplekse ne bi po sebi trebala izazivati zna\u010dajniju pa\u017enju van lokalnog konteksta. Ali ubrzana procedura, njene zna\u010dajne manjkavosti na vi\u0161e razina i oslanjanje na krajnje sumnjiva tuma\u010denja Zakona o pomorskom dobru sugeriraju da se radi o presedanu \u010dije bi rezultate mogli gledati […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":46340,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[619],"theme":[455],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[879,1826],"class_list":["post-46334","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-urbanizam","theme-rad","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/46334","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=46334"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/46334\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":46343,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/46334\/revisions\/46343"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/46340"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=46334"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=46334"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=46334"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=46334"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=46334"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=46334"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=46334"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Nimalo slu\u010dajna terminolo\u0161ka zbrka<\/h2>\n\n\n\n
Skupo pla\u0107ena iluzija javnog interesa<\/h2>\n\n\n\n