analizi<\/a> koju je u\u010dinila Alice Evans sa Stanforda, a na temelju podataka iz istra\u017eivanja vr\u0161enih diljem svijeta, do\u0161lo je do zna\u010dajnog odstupanja u politi\u010dkim stavovima mladih mu\u0161karaca i \u017eena starih od 18 do 30 godina. Uz pone\u0161to oscilacija, trendovi su prisutni u gotovo svakoj zemlji za koju podaci postaju: mla\u0111e \u017eene sve izra\u017eenije naginju naprednim vrijednostima u odnosu na svoje mu\u0161ke vr\u0161njake. Pritom se uglavnom radi o tome da se me\u0111u mu\u0161karcima nisu mijenjali postoci onih sklonijih konzervativnim ili naprednim ideolo\u0161kim vrijednostima, dok je kod \u017eena zna\u010dajno rastao broj onih koje zastupaju napredne stavove. Trendovi su o\u010diti i u SAD-u, i u brojnim europskim dr\u017eavama, ali i u Tunisu i, najizra\u017eenije, u Ju\u017enoj Koreji. Zabrinuti su vlasnici dionica dejting aplikacija, ali trebala bi biti u odre\u0111enoj mjeri i ljevica svake vrste jer ovo o\u010dito posrijedi nije rezultat njenog rada.<\/p>\n\n\n\nIdeolo\u0161ki jaz je, dakle, itekako prisutan i varira od 20 do 40 postotnih poena “u korist” \u017eena. I nije rije\u010d samo o razli\u010ditim tuma\u010denja rodnih pitanja. Stavovi su prili\u010dno divergentni i kad su u pitanju rasa i migracije. Unato\u010d istra\u017eiva\u010dkom trudu i zahtjevima sistematiziranja, te\u017ei dio posla tek dolazi. Treba te razlike objasniti. Ono \u0161to sigurno znamo jest da ne dolaze iz nekakve zami\u0161ljene “\u017eenske prirode” ili sklonosti empatiji kao takvoj. Novinar Financial Timesa John Burn-Murdoch koji je rezultate istra\u017eivanja i rada Alice Evans predo\u010dio globalnoj publici isti\u010de dva klju\u010dna razloga. Prvi je utjecaj #MeToo pokreta koji je osna\u017eio \u017eene u isticanju vlastitih politi\u010dkih stavova, a i “upla\u0161io” mla\u0111e mu\u0161karce koji su za\u0161titu prona\u0161li u konzervativnim vrijednostima. Drugi se razlog, smatra Burn-Mudroch, ti\u010de \u017eivljenja u paralelnim algoritamskim stvarnostima: dok mu\u0161karcima svijet tuma\u010di Andrew Tate, \u017eene obitavaju u sasvim drugim sferama TikToka i YouTubea.<\/p>\n\n\n\n
Nema dileme da navedeni primjeri imaju utjecaja, ali te\u0161ko ih se mo\u017ee tretirati kao punokrvne razloge o\u010ditih dru\u0161tvenih promjena. Poslu\u017eimo se gotovo pa malo arhai\u010dnim rje\u010dnikom iz zlatnog doba prevlasti marksisti\u010dke epistemologije: naprosto su idealisti\u010dki. Moraju postojati neki “sna\u017eniji” razlozi koji su pridonijeli tome da od devedesetih naovamo postepeno po\u010dne opadati stalna prethodna podudarnost u ideolo\u0161kim stavovima me\u0111u rodovima. Kao \u0161to moraju postojati razlozi za\u0161to su odre\u0111ene ideolo\u0161ke poruke u odre\u0111enim povijesnim periodima prijem\u010divije ili uvjerljivije. Nemamo iscrpan odgovor na pitanje o tim “sna\u017enijim” razlozima, ali iskustvo i minimum politi\u010dke pismenosti nala\u017eu da se okrenemo ekonomiji barem kao orijentiru. U \u010ditavom nizu zemalja dogodio se proces deindustrijalizacije. Bilo da se radi o visoko razvijenim industrijskim zemljama, bilo o onima koje su do\u017eivjele preuranjenu deindustrijalizaciju. Proces deindustrijalizacije ozna\u010dava i sve ve\u0107u prevlast uslu\u017ene ekonomije. A i sve izra\u017eeniji izlazak \u017eena na tr\u017ei\u0161te rada i stjecanje odre\u0111ene razine financijske autonomije.<\/p>\n\n\n\n
Taj proces mora utjecati i na politi\u010dke stavove. Ili preciznije, otvaranje prostora za njihovo artikuliranje. U industrijskom periodu u kojem je mu\u0161karac \u010desto jedini donosio pla\u0107u u ku\u0107u, \u017eena je, pored ku\u0107anskog rada, uglavnom bila zadu\u017eena i za kuriranje slike o “pristojnoj obitelji\u201d” za vanjski pogled, ali i za ulogu ministrice financija u obitelji jer je ona bila ta koja je odlazila u kupovinu osnovnih namirnica. I danas se mu\u0161karci hvale po dru\u0161tvenim mre\u017eama kako nikako ne uspijevaju donijeti to\u010dno one namirnice iz du\u0107ana koje im je partnerica \u201enalo\u017eila\u201d i time kao sugeriraju rodnu jednakost, ako ne i tihu dominaciju \u017eena. U sklopu svih tih zadataka ne \u010dudi i priklanjanje politi\u010dkim stavovima “glave obitelji”. Ali stjecanje financijske autonomije naprosto otvara prostor i za samostalnije promi\u0161ljanje dru\u0161tvenih i politi\u010dkih odnosa. Sve je slabije izra\u017eena obiteljska vertikala koja name\u0107e obi\u010daje i izbore.<\/p>\n\n\n\n
Demografska rekompozicija tr\u017ei\u0161ta rada sa sve ve\u0107im udjelom uslu\u017ene ekonomije neminovno je utjecala i na rodne razlike u razmi\u0161ljanjima o odnosima dru\u0161tvene mo\u0107i. A i pridonijela rastu druk\u010dijih kriterija kad su u pitanju intimni odnosi i obiteljski \u017eivot. Ekonomske promjene ne obja\u0161njavaju izravno kauzalno politi\u010dke promjene, ali se politi\u010dke promjene bez ekonomskih ne mogu objasniti. Nakon \u0161to se odradi do kraja analiti\u010dki posao slijedi onaj najte\u017ei: politi\u010dka operacionalizacija prepoznatih trendova i njihovih razlika. U tu operacionalizaciju spada svakako rad koji bi mla\u0111e mu\u0161karce u\u010dinio imunijim na savjeta fitnes trenera i podkastera raznih profila koji iz vrsta dijeta i re\u017eima treninga tuma\u010de povijest rodnih odnosa i dijele mizogine savjete kao vrstu self-helpa za dezorijentirane mladi\u0107e.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Generacijsko tuma\u010denje dru\u0161tvenih trendova i sklonosti zauzima vjerojatno i vode\u0107e mjesto me\u0111u razli\u010ditim oblicima suvremene “popularne sociologije”. Razloga je tome vi\u0161e, neki se kriju u svojevrsnom odumiranju ili barem druga\u010dijem prevo\u0111enju tradicionalnijih optika poput klasnih, a neki su plod kontinuiranih promjena komunikacijskih re\u017eima u posljednjih \u010detrdesetak godina koji su prili\u010dno obilje\u017eavali generacijska formativna iskustva. Generacijski […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":46318,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[174,644],"theme":[458],"country":[459],"articleformat":[205],"coauthors":[90],"class_list":["post-46316","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-feminizam","tag-rodna-nejednakost","theme-drustvo","country-svijet","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/46316","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=46316"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/46316\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":46319,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/46316\/revisions\/46319"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/46318"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=46316"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=46316"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=46316"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=46316"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=46316"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=46316"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=46316"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}