{"id":463,"date":"2014-04-15T07:00:34","date_gmt":"2014-04-15T06:00:34","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=463"},"modified":"2021-02-25T11:06:58","modified_gmt":"2021-02-25T10:06:58","slug":"kad-zdravstvo-ubija-lekcije-iz-neoliberalne-bugarske","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=463","title":{"rendered":"Kad zdravstvo ubija: lekcije iz neoliberalne Bugarske"},"content":{"rendered":"

Bugarska je jedna od zemalja u kojima je tranzicija proizvela najizrazitiju socijalnu i humanitarnu katastrofu. Privatizacija zdravstvene skrbi i posljedi\u010dna nesposobnost sustava da osigura elementarnu za\u0161titu stanovni\u0161tvu spadaju me\u0111u klju\u010dne faktore te katastrofe. Unato\u010d tome, ozbiljnije rasprave o reformi zdravstva i njezinim posljedicama po svakodnevni \u017eivot jo\u0161 uvijek izostaju.<\/strong><\/p>\n

Dvadeset\u0161estogodi\u0161nja Bugarka Dobrinka Krumova umrla je 20. o\u017eujka ove godine nakon \u0161to je niti jedna privatna ni javna bolnica u gradu Dupnici na jugu Bugarske nije htjela primiti. Prije nekoliko godina, njezin partner i otac njeno dvoje malodobne djece izbo ju je no\u017eem, te\u0161ko joj pritom ozlijediv\u0161i crijeva. Nakon \u0161to je napustila partnera i vratila se \u017eivjeti sa svojom umirovljenom majkom, morala se podvr\u0107i operaciji kako bi pre\u017eivjela nakon \u010dega je bila prisiljena nositi stoma vre\u0107ice. U razdoblju od \u0161est mjeseci prije smrti, mlada \u017eena izgubila je polovicu svoje tjelesne te\u017eine i bila prinu\u0111ena dati djecu na staranje, jer vi\u0161e nije mogla skrbiti o njima: polovica od 150 eura koliko im iznosi ku\u0107ni prihod koji se sastoji od naknade za nezaposlene i maj\u010dine mirovine odlazila je samo na stoma vre\u0107ice, a ostatak je jedva bio dostatan za pre\u017eivljavanje. Stoga si Dobrinka i njena majka nisu mogle priu\u0161titi zdravstveno osiguranje, a zbog 250 eura nagomilanog duga sve su je privatne i javne bolnice u gradu odbile primiti<\/a> i pru\u017eiti joj potrebnu lije\u010dni\u010dku skrb. O ovom slu\u010daju izvijestilo je tek nekoliko marginalnih regionalnih medija i nije bilo zna\u010dajnije rasprave. Pri\u010da Dobrinke Krumove tek je ekstremni slu\u010daj iz tragi\u010dne i pre\u0161u\u0107ene statistike koju ispisuje zdravstvena reforma u Bugarskoj.<\/p>\n

Za razliku od mnogih drugih zemalja, Bugarska je u socijalisti\u010dkom periodu imala besplatno javno zdravstvo. No nakon 1999. djelomi\u010dnom privatizacijom besplatnog javnog zdravstva prihva\u0107a se globalni trend komercijalizacije zdravstva koji ljudski \u017eivot i dignitet pretvara u krvavi biznis. Prora\u010dun za zdravstvenu za\u0161titu zamijenjen je Fondom za zdravstveno osiguranje pod dr\u017eavnom kontrolom, kojem svaki zaposleni doprinosi sa 6% svoje pla\u0107e. Zbog visoke stope nezaposlenosti, visoke stope nataliteta me\u0111u podzaposlenima i nezaposlenima kao i sve starijeg stanovni\u0161tva, s vremenom se ispostavilo da doprinose za zdravstvo<\/a> mo\u017ee pla\u0107ati samo milijun i pol ljudi, iako je preko dr\u017eavnog fonda osigurano jo\u0161 \u010detiri milijuna. Pola milijuna gra\u0111ana privatno je osigurano, a dva milijuna nema nikakvo zdravstveno osiguranje. Tako Bugari u prosjeku zapravo vlastitim sredstvima pla\u0107aju vi\u0161e od 56% zdravstvenih usluga<\/a> koje osiguranje ne mo\u017ee pokrivati. Vlada svake godine odobrava dodatna sredstva da pokrije rupe u zdravstvu, ali nikad ne investira u kvalitetu zdravstvenog sustava, niti ima dugotrajniju strategiju rje\u0161avanja problema nepokrivenosti velikog dijela stanovni\u0161tva. Osiguranje uglavnom ne pokriva skuplju dijagnostiku, zahvate ili lijekove.<\/p>\n

Op\u0107enito, situacija u sektoru javnog zdravstva je katastrofalna. Sustav je tek djelomi\u010dno privatiziran, na na\u010din da su omogu\u0107ene privatne ordinacije lije\u010dnika op\u0107e prakse, dok visokokvalificirani stru\u010dnjaci i znanstvenici ostaju u nedovoljno financiranim javnim ustanovama. Godine 2008. ukinuta je zabrana privatizacije zdravstvenih ustanova, a samo su specijalizirane bolnice za\u0161ti\u0107ene kao javne, no to nije usporilo proces uru\u0161avanja zdravstvenog sustava.<\/p>\n

Rezanje brojnih javnih zdravstvenih slu\u017ebi odvija se iz vi\u0161e smjerova: rezanje prora\u010dunskih sredstava zna\u010di i sve manji poticaj lije\u010dnicima da rade u slabo pla\u0107enim javnim ustanovama ili u udaljenim podru\u010djima sa sve starijim i malobrojnijim stanovni\u0161tvom. Dakle, rezovi u javnom sustavu poti\u010du vi\u0161e specijaliste kao i tek obrazovane lije\u010dnike da potra\u017ee posao u privatnom sektoru. Medicinske sestre i tehni\u010dari masovno se iseljavaju i sada vi\u0161e od pola obrazovanog medicinskog osoblja radi u inozemstvu ili je prona\u0161lo alternativno zaposlenje. Lije\u010dnici, sestre i bolni\u010dari koji su ostali u javnom sektoru ili imaju dodatni posao u privatnim praksama ili dopunjuju dohodak \u201cneregularnim\u201d oblicima pla\u0107anja na svom poslu u javnom sektoru. Ovo posljednje postalo je rutina<\/a>, ne samo u obliku korupcije ili mita, nego i kao sredstvo izbjegavanja nelogi\u010dnosti unutar sustava. S druge strane, privatne bolnice, u kojima dr\u017eava pokriva tek manji dio usluga, odbijaju izvoditi slo\u017eene operacije i tako izbjegavaju visoke tro\u0161kove i gomilanje dugova, koji su karakteristi\u010dni za javne bolnice<\/a>.<\/p>\n

Koliko god stra\u0161no zvu\u010dala, ova situacija nije nikakva novost, ve\u0107 je dio op\u0107eg procesa karakteristi\u010dnog za razvoj kapitalizma, u kojima se svi oblici ljudskih odnosa pretvaraju u financijsku transakciju \u2013 u slu\u010daju zdravstva, pacijenti se pretvaraju u klijente, zdravstveni prora\u010duni transformiraju se u privatne fondove, a potom u osiguravateljska dru\u0161tva, koja se bave upravljanjem rizicima. Lije\u010dnici i sestre pretvaraju se u poduzetnike koji se natje\u010du u prodaji svojih usluga po najvi\u0161oj cijeni, bolnice se poti\u010du da budu \u201cefikasne\u201d smanjivanjem tro\u0161kova i minimiziranjem usluga koje za osiguranike pokriva osiguranje. Sude\u0107i po diskursu neoliberalnih intelektualaca i policy-makera<\/em> koji provode ove reforme u Bugarskoj, bolnica je biznis koji se treba natjecati kako za osiguravateljske tvrtke tako i za naklonost klijenata. Ako klijenti ne mogu platiti, \u0161to se mo\u017ee: nisu konkurentni i ne zaslu\u017euju \u017eivjeti. Naputci u brojnim izvje\u0161\u0107ima Svjetske banke<\/a> optu\u017euju Bugarsku da ima previ\u0161e bolnica i \u201cneefikasne\u201d bolni\u010dke usluge, zbog \u010dega se predla\u017ee smanjenje broja kreveta.<\/p>\n

Ovo je uglavnom argumentacija uz koju se svrstavaju policy-makeri<\/em> i politi\u010dki spin doktori. Izjave kojima se zagovara \u201cizlazak javnog Fonda za zdravstveno osiguranje na tr\u017ei\u0161te kao jo\u0161 jednog privatnog fonda<\/a>\u201d, ili kojima se tvrdi kako je \u201cupravljanje bolnicama menad\u017eerska sposobnost koja ima malo veze s medicinskom skrbi<\/a>\u201d, a \u201cnovac je ondje gdje su potro\u0161a\u010di\u201d zapravo najavljuju kona\u010dno rje\u0161enje \u201cslobodnog\u201d, \u201csamoreguliraju\u0107eg\u201d tr\u017ei\u0161ta za ljudske \u017eivote i socijalnu skrb. Dakle, premda nisu zadovoljni samo djelomi\u010dnom privatizacijom zdravstvenog sustava, poku\u0161avaju u trenutnoj situaciji \u201curaditi \u0161to se najbolje mo\u017ee\u201d, poti\u010du\u0107i pacijente da se prema privatnim osiguravateljskim fondovima pona\u0161aju kao u \u0161opingu, u kojem mogu odabrati najbolje me\u0111u konkurentskim uslugama. Opcija prema kojoj dr\u017eava poma\u017ee siroma\u0161nima samo minimalno, dok ostali mogu birati bolje usluge, cini\u010dna je jer ne stratificira samo pristup uslugama ve\u0107 i pristup \u017eivotu. Ono malo liberalnih novinara koji se bave pitanjima zdravstva \u2013 \u0161to je uvelike nepopularna tema u bugarskim medijima i obi\u010dno dospijeva tek u crne kronike tabloida \u2013 tako\u0111er pozivaju na potpunije uvo\u0111enje tr\u017ei\u0161nih principa<\/a> u zdravstveni sektor. Demoniziraju\u0107i dr\u017eavno vlasni\u0161tvo nad Fondom za zdravstveno osiguranje i potpore koje vlade jo\u0161 uvijek upla\u0107uju u zdravstvenu skrb, inzistiraju na potpunoj privatizaciji i marketizaciji zdravstvene skrbi.<\/p>\n

U datoj situaciji, nepodno\u0161ljiva lako\u0107a s kojom ve\u0107ina bugarskih upravitelja bolnica, lije\u010dnika i medicinskog osoblja, ali i ve\u0107ina Bugara, odustaje od ideje besplatnog javnog zdravstva zabrinjavaju\u0107a je koliko i simptomati\u010dna. Ukazuje na to koliko su se duboko neoliberalna poticanja individualnih interesa i \u201czdrave\u201d konkurencije, koja igraju na socijaldarvinisti\u010dki trop pre\u017eivljavanja najsposobnijih, ukorijenila u dru\u0161tvu u kojem je javni diskurs ispra\u017enjen ikakvog spomena na solidarnost, zajednicu i socijalnu pravednost. To jasno potvr\u0111uje \u010dinjenica da se neke od najo\u0161trijih reformi u sektoru javnog zdravstva provode upravo u zadnjih tri stotine dana koliko su Bugari neprestano na ulicama. Prosvjeduje se protiv vladine uklju\u010denosti u sumnjive poslovne mre\u017ee, ali ne i protiv njezinih nehumanih neoliberalnih reformi koje nam se odvijaju nao\u010digled.<\/p>\n

Nakon preusmjeravanja svih sredstava za zdravstvo u osiguravaju\u0107a dru\u0161tva, vlada pod vodstvom Bugarske socijalisti\u010dke partije \u2013 tvrdokorne neoliberalne stranke koja predstavlja interese krupnog kapitala \u2013 predla\u017ee \u201cnu\u017ene\u201d prora\u010dunske rezove od 20%<\/a> na podru\u010dju javnog zdravstva. S obzirom na na\u010din na koji javne bolnice trenutno funkcioniraju, na nedovoljna sredstva koja se izdvajaju za zdravstvo i veliki broj Bugara koji ovise o dr\u017eavnim mrvicama nedostatnima \u010dak i za osnovnu medicinsku pomo\u0107 i nu\u017ene lijekove, ove mjere efektivno predstavljaju napad na ljudske \u017eivote.<\/p>\n

Pa ipak, jo\u0161 vi\u0161e zabrinjava izostanak bilo kakve javne rasprave, da i ne govorimo o otporu ovoj sumanutoj reformi. Pri\u010da prolazi neopa\u017eeno i kod prosvjednika protiv vlade. Nekoliko liberalnih medija koji ozbiljno pi\u0161u o temi optu\u017euju neuspjelu privatizaciju zdravstva i visoke dr\u017eavne potpore. I dok je u zadnjih godinu i pol \u010dak deset Bugara po\u010dinilo samoubojstvo zbog pove\u0107anja cijene elektri\u010dne energije, \u201cdobre namjere\u201d zdravstvene reforme poplo\u010davaju put sljede\u0107em, obuhvatnijem i krvavijem valu \u201cnenamjernog\u201d poticanja masovnih samoubojstava, koji bi bugarski prosvjednici mo\u017eda mogli sprije\u010diti kad bi neposluh spram vlasti iz \u201cmoralne indignacije spram korumpiranog i disfunkcionalnog kapitalizma\u201d preusmjerili u moralnu indignaciju spram kapitalizma kao takvog. No budu\u0107i da se ovo i dalje \u010dini kao prevelik zalogaj za neoliberalnu Bugarsku, preostaje samo i\u0161\u010dekivati trenutak u kojem \u0107e kap preliti \u010da\u0161u \u2013 reforma zdravstvenog sustava koja pove\u0107ava smrtnost, samo je jedan od potencijalnih kandidata za prijelomni trenutak.<\/p>\n

Prevela Milena Ostoji\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Dvadeset\u0161estogodi\u0161nja Bugarka Dobrinka Krumova umrla je 20. o\u017eujka ove godine nakon \u0161to je niti jedna privatna ni javna bolnica u gradu…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":462,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[51],"theme":[455],"country":[48],"articleformat":[450],"coauthors":[59],"class_list":["post-463","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-privatizacija","theme-rad","country-bugarska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/463","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=463"}],"version-history":[{"count":14,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/463\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36909,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/463\/revisions\/36909"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/462"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=463"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=463"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=463"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=463"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=463"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=463"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=463"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}