{"id":46292,"date":"2024-01-23T10:17:11","date_gmt":"2024-01-23T09:17:11","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=46292"},"modified":"2024-01-25T09:30:49","modified_gmt":"2024-01-25T08:30:49","slug":"kriza-demokracije-je-kriza-partije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=46292","title":{"rendered":"Kriza demokracije je kriza partije"},"content":{"rendered":"\n

Kriza demokracije \u2013 ta sintagma odjekuje takozvanom renomiranom i uglednom \u0161tampom barem od prijelomne 2016. godine koja nam je donijela Trumpa i Brexit i nametnula se kao nezaobilazna razdjelnica u periodizaciji nedavne povijesti. Sintagma je, dakle, sveprisutna, a obja\u0161njenja variraju i spektar im je \u0161irok. Me\u0111u ona lijena spadaju optu\u017ebe na ra\u010dun potkapacitiranih bira\u010da koji biraju neprikladne opcije za 21. stolje\u0107e i optu\u017ebe na ra\u010dun drugih dr\u017eava zbog famoznih “interferencija”. Uvjerljivija tuma\u010denja ti\u010du se prepoznatog raskoraka izme\u0111u formalne demokratske jednakosti i izra\u017eene ekonomske nejednakosti. Postoji, me\u0111utim, jo\u0161 jedan eksplanatorni faktor koji se rijetko uzima u obzir: kriza demokracije zapravo je kriza partije.<\/p>\n\n\n\n

O\u0161trina te teze naro\u010dito para u\u0161i u na\u0161em dru\u0161tveno-politi\u010dkom kontekstu u kojem se stranke uglavnom smatraju grobarima demokracije, a \u0161to se prvenstveno, iz nekog razloga, mjeri po broju javljanja pojedinih saborskih zastupnika. Postoji jasna vertikala koja dr\u017ei stranku na okupu i svako iskakanje se sankcionira. A svaki se neovisniji zastupni\u010dki iskorak smatra doprinosom demokratskom razvoju, iako \u010desto nije sasvim jasno koji su u\u010dinci takvih iskoraka u kontekstu realnih dru\u0161tvenih promjena. Nije sporno da stranke znaju postati inertne i oko\u0161tale birokratske strukture pode\u0161ene isklju\u010divo hirevima i interesima vo\u0111e ili predsjednika. Me\u0111utim, rje\u0161enje nije u proliferaciji tisu\u0107a malih vo\u0111a ili predsjednika ili u formiranju svojevrsnih startup stranaka koje se oslanjaju na reputaciju pojedinca.<\/p>\n\n\n\n

Na taj je problem krize partija nedavno na stranicama Financial Timesa<\/a> ukazao jedan od najpoznatijih tuma\u010da suvremenog populizma Jan-Werner M\u00fcller. Kako bi tezi osigurao neophodno empirijsko zale\u0111e, M\u00fcller je ukazao na niz primjera suvremenih politi\u010dkih projekata koji zaobilaze klasi\u010dne partijske strukture. Me\u0111u njima se isti\u010de pokret na \u010dijem je \u010delu francuski predsjednik Emmanuel Macron, zatim nova, personalizirana stranka Sahre Wagenknecht u Njema\u010dkoj, specifi\u010dan oblik dominacije Donalda Trumpa u Republikanskoj stranci, lijevi pokreti\/stranke poput Nepokorene Francuske ili Podemosa te najekstremniji primjer, stranka relativnog pobjednika nedavnih nizozemskih izbora Geerta Wildersa koja ima samo jednog \u010dlana \u2013 njega samoga. Uglavnom, davno je pro\u0161lo vrijeme kada su dvije stranke, uglavnom konzervativna i socijaldemokratska, obuhva\u0107ale gotovo do 90% elektorata.<\/p>\n\n\n\n

Razloga politi\u010dkoj diverzifikaciji je vi\u0161e, a M\u00fcller za potrebe svog \u010dlanka isti\u010de rast broja raznih dru\u0161tvenih tema \u2013 od ekologije do seksualnih pitanja \u2013 koje su zadobile status politi\u010dkih tema i tako omogu\u0107ile procvat raznolikijih politi\u010dkih projekata i stranaka. Nekada davno su politi\u010dke partije diktirale i definirale \u0161to su teme, a \u0161to nisu. Politi\u010dki se prostor \u010dinio stabilnijim, ali treba se li\u0161iti nostalgije prema tim vremenima jer su takvi okviri \u010desto prije\u010dili politi\u010dku inovaciju. No, to ne zna\u010di da se treba li\u0161iti i forme partije. Naime, gotovo svi nabrojani primjeri ovdje zasnivaju se na politi\u010dkim dometima karizmatskih vo\u0111a. Samim tim su i projekti ovisni o roku trajanja njihove karizme, a ona pritom gu\u0161i i bilo kakvu demokratsku kulturu odozdo. “\u010clanovi” tih pokreta-stranaka vi\u0161e nalikuju obo\u017eavateljima bendova nego politi\u010dkim aktivistima bez obzira na stupanj njihova anga\u017emana. Naprosto ni infrastruktura ni politi\u010dki program ni vizija dru\u0161tva, ako postoji, ne\u0107e pre\u017eivjeti kopnjenje karizme.<\/p>\n\n\n\n

Proliferacija razli\u010ditih tema koje su zadobile status politi\u010dkih u posljednjih tridesetak godina, tuma\u010di , M\u00fcller, omogu\u0107ila je i lak\u0161e kombiniranje stavova ina\u010de rezerviranih ili za lijevi ili za desni spektar. Iza lak\u0161e kombinatorike, kakvoj je primjerice vi\u010dna Sahra Wagenknecht, ne stoji upitnost “drevnih” politi\u010dkih podjela ve\u0107 korozija politi\u010dkih institucija. Programi i “linije” vi\u0161e se ne grade kroz mukotrpne edukacije i rasprave ve\u0107 im legitimitet daje karizma onih koji ih obznanjuju u bilo kakvoj kombinatorici. Jednom kad karizma ispari \u010desto ostane pusto\u0161. Danas je demokracija prili\u010dno individualizirana i shva\u0107a se kao pravo svakoga da se politi\u010dki izrazi. Bilo bi puno korisnije po demokraciju da ju se shvati kao pravo da se politi\u010dki organizira i da se tako formiraju institucije koje \u0107e je mo\u0107i braniti od uzurpatora bilo koje vrste. Partije nisu postale neadekvatne za suvremeni svijet, ve\u0107 je svijet “odlu\u010dio” da pitanja ekonomije i nejednakosti nisu prikladna za stranke i demokraciju. Iz toga slijedi njihovo uru\u0161avanje i bujanje simptoma u obliku projekata-li\u010dnosti koji kanaliziraju politi\u010dke frustracije ili nesigurnosti raznih oblika.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Kriza demokracije \u2013 ta sintagma odjekuje takozvanom renomiranom i uglednom \u0161tampom barem od prijelomne 2016. godine koja nam je donijela Trumpa i Brexit i nametnula se kao nezaobilazna razdjelnica u periodizaciji nedavne povijesti. Sintagma je, dakle, sveprisutna, a obja\u0161njenja variraju i spektar im je \u0161irok. Me\u0111u ona lijena spadaju optu\u017ebe na ra\u010dun potkapacitiranih bira\u010da koji […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":46295,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[902,12],"theme":[458],"country":[459],"articleformat":[205],"coauthors":[90],"class_list":["post-46292","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-demokracija","tag-izbori","theme-drustvo","country-svijet","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/46292","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=46292"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/46292\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":46297,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/46292\/revisions\/46297"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/46295"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=46292"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=46292"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=46292"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=46292"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=46292"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=46292"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=46292"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}