U Hrvatskoj se uvrije\u017eilo da se svi strani radnici nazivaju “Nepalci”, bez obzira odakle dolazili. A pomalo se uvrije\u017eilo i da se te Nepalce optu\u017euje za sve. \u010cini se da im je jedina nada, barem teorijska, ta da \u0107e doma\u0107e radni\u0161tvo morati obraniti prvo njih, ako \u017eeli obraniti sebe i svoja prava.<\/p>\n\n\n\n
Nije dugo trajao onaj politi\u010dki i analiti\u010dki grace period<\/em> kad je, sredinom pro\u0161log desetlje\u0107a, registriran nagli masovan odljev hrvatskih dr\u017eavljana te radnika na zapad EU-a. Dok jest, \u010dak i komentatori s ekonomski najliberalnijih pozicija su zdu\u0161no podr\u017eavali konstataciju da \u0107e ovda\u0161nji poslodavci kona\u010dno nau\u010diti lekciju o nu\u017enosti ispla\u0107ivanja korektnog i zaslu\u017eenog radni\u010dkog dohotka. Jer, po njima, tr\u017ei\u0161te u svojoj nepristranosti i nepogre\u0161ivosti, ako je pu\u0161teno da se na miru samoregulira, opet je trijumfalno rije\u0161ilo problem.<\/p>\n\n\n\n No isto je to bri\u017eno tr\u017ei\u0161te simultano funkcioniralo na jednak na\u010din u jo\u0161 dvije sredine: onoj vi\u0161eg potencijala, na spomenutom zapadu, i ni\u017eeg, na istoku. Pla\u0107e za ispra\u017enjena radna mjesta u Hrvatskoj tad nisu porasle, kao \u0161to se uz dozu stanovite naivnosti moglo pomisliti da \u0107e biti. Jednostavno, preuzeli su ih radnici s manjim radnim pravima, oni s istoka, – ili globalnog juga, kako je komu drago – u svakom slu\u010daju oni koji su doma imali jo\u0161 manje dohotke. Njihova mjesta, pak, zauzela je neka jo\u0161 ve\u0107a sirotinja, ucjenjenija i oja\u0111enija, ali pritom ne treba smetnuti s uma da su i na\u0161i ljudi na zapad oti\u0161li pod istim tim pretpostavkama.<\/p>\n\n\n\n Matemati\u010dki, tr\u017ei\u0161te dakle nije promijenilo ni\u0161ta u odnosu poslodavaca spram radni\u0161tva, samo je gurnulo \u010ditave mase ljudi onuda kud i sam kapital nepokolebljivo gravitira. Prema centru najve\u0107e tr\u017ei\u0161ne koncentracije, drugim rije\u010dima, tamo gdje ima najja\u010di obrtaj i promet, kao i ostvareni vi\u0161ak vrijednosti. Re\u010deni komentatori vi\u0161e se nisu obazirali na radne migracije, a ukidanje kvota za uvoz strane radne snage u Hrvatsku nije ih previ\u0161e impresioniralo. Pa ni po tome \u0161to je s njim uspostavljen odnos u kojem strani radnici ovdje nemaju osiguranu razinu prava kakvu su imali doma\u0107i.<\/p>\n\n\n\n U biti, cijena rada je time dodatno oborena, a ne samo da nije pove\u0107ana, ali je realno pove\u0107anje zatim izostalo i kod bolje pla\u0107enih radnih mjesta, onih koja su zadr\u017eali doma\u0107i. Ili su\u0161tinski kod onih koja jedino doma\u0107i zasad mogu obavljati, npr. zbog poznavanja jezika, u javnoj administraciji i \u0161kolstvu, itd. Do\u0161la je potom nova kriza, pandemijska, a nakon nje i energetska, poslije napada Rusije na Ukrajinu, pa inflacija. Zatekli smo se u situaciji nikad goroj, potpla\u0107eni i obezvrije\u0111eni, te s masom iseljenih u najproduktivnijoj \u017eivotnoj dobi, e da bi se kona\u010dno u Hrvatskoj po\u010delo s iritacijom upirati prstom na radnike-do\u0161ljake.<\/p>\n\n\n\n Po skra\u0107enom postupku, veliki je udio aktivne javnosti u njima locirao uzro\u010di\u0161te svih neda\u0107a hrvatskog malog \u010dovjeka. Formuli je pridodan zli um globalisti\u010dke elite koja navodno zbog svog sebi\u010dnog interesa tajno upravlja procesom interkontinentalne zamjene stanovni\u0161tva. Ovdje treba napomenuti da slika te kreme i nije sasvim proma\u0161ena, bar u prvom dijelu prethodne re\u010denice, zaklju\u010dno s navedenim interesom. No \u0161teta je ne znati da kapitalu ne treba tajnih projekata te vrste, sve dok nas ionako neopozivo usmjerava datostima svog modusa operandi.<\/p>\n\n\n\n Bez regulacije tr\u017ei\u0161ta, naro\u010dito radnog, i jo\u0161 na me\u0111unarodnom planu, ono se zaista samoregulira pomjeranjem \u010ditavih radni\u010dkih kontingenata, i apsolutno mu je dobro. Nije dobro iznevjerenoj stati\u010dnoj masi koja uto\u010di\u0161te pred egzistencijalnim i dru\u0161tvenim frustracijama i strahovima tra\u017ei u identitetskoj iliti svjetonazorskoj zavjetrini. O\u010dekivano, u tome je priliku za proboj na\u0161la ekstremna desnica, nipo\u0161to tek u Hrvatskoj, hu\u0161kaju\u0107i na radne imigrante. Ne \u010dine to samo Domovinski pokret<\/a> i Most<\/a> i Suverenisti<\/a>, nego i demografi u javnim<\/a> ili kriptocrkvenim<\/a> medijima, pa \u0107e pri\u010da o globalistima i tzv. zamjeni stanovni\u0161tva rasti i kroz mjesece uo\u010di skorih izbora.<\/p>\n\n\n\n Hrvatska se tako na\u0161la usred planetarne mobilizacije radne snage koja se ne mo\u017ee oduprijeti eksploataciji, ali to bez primjene ekonomske i klasne optike \u2013 a uz nove medijske tehnologije \u2013 o\u010dito izgleda kao ne\u0161to posve drugo. Kao zavjera protiv starosjedila\u010dkih kultura zemalja globalnog sjevera, recimo, pogotovo rubnih, optere\u0107enih vje\u010ditim kompleksom \u017ertve na oltaru zajedni\u010dke superiorne civilizacije. I premda se to mo\u017ee nekome \u010diniti smije\u0161nim, ta ograni\u010dena kri\u017earska pamet ipak ne\u0161to procesuira, za razliku od lijevo-liberalnog uma.<\/p>\n\n\n\n On se ustvari zadovoljava porugom svisoka, relativiziraju\u0107i identitetske motive, a dru\u0161tveno-ekonomske kauzalitete zanemaruju\u0107i. Stoga pokazuje izvjesnu slabost prema strancima, ali ni njima on ne nudi ba\u0161 nikakvo integralno rje\u0161enje, ostaju\u0107i prete\u017eno na moralnim tj. moralisti\u010dkim zasadama svog dr\u017eanja. Sve njih, te radnike, u Hrvatskoj ina\u010de zovemo Nepalcima, pa nam se odnos prema njima razlikuje samo po intonaciji pri izgovaranju te odrednice. No i oni koji ih tako nazivaju bla\u017eim glasom, pojma nemaju koliko je tih Nepalaca do\u0161lo iz Banglade\u0161a, koliko iz Indije, sa \u0160ri Lanke, Filipina, a koliko upravo \u2013 ako to ima neke veze \u2013 iz Nepala.<\/p>\n\n\n\n Nije lako ni znati, ako znamo da ne zna ni dr\u017eava kroz vi\u0161e svojih nadle\u017enih institucija i tijela, kao \u0161to je pokazao jedan noviji medijski pregled<\/a>. Po jednima, nimalo irelevantnim adresama, ima ih svega nekoliko desetaka tisu\u0107a, ali mnogo\u0161ta drugo uvjerljivo otkriva populaciju koja prelazi broj od stalnih 150 tisu\u0107a. Jedna opservacija<\/a> po kojoj su Nepalci, s opro\u0161tenjem, novi Srbi, a zbog nemilosti kojoj su ovdje izlo\u017eeni, dodatnu ozbiljnost zadobiva spoznajom da ih u Hrvatskoj sad ima i vi\u0161e nego gra\u0111ana srpske nacionalnosti.<\/p>\n\n\n\n Svi ti stranci ne mogu ni ra\u010dunati na svoje zastupnike u tijelima vlasti, za razliku od Srba, ali ne samo zato \u0161to nisu svi dio jedne etni\u010dke grupacije. Pritom ne da nisu blizu ni individualnim dr\u017eavljanskim te gra\u0111anskim pravima, nego su im naveliko uskra\u0107ena i radna te radni\u010dka. Jedinu perspektivu, makar teorijsku, pru\u017ea im \u010dinjenica da niti domicilni radnici ne\u0107e mo\u0107i dostatno za\u0161tititi vlastiti razmjerno i dalje sno\u0161ljiv, mada fakti\u010dno lo\u0161 polo\u017eaj, dok u obranu ne uzmu njihov. Zbog opisanog domino-efekta radnih migracija, jednog \u0107emo dana morati stati tome na kraj, a taj korak je mogu\u0107e izvesti jedino tamo gdje ve\u0107 jesmo, doma.<\/p>\n\n\n\n Ili ne\u0107emo morati ni\u0161ta: ni vratiti uvozne kvote, ni za\u0161tititi postoje\u0107e strane radnike, ni doprinijeti rje\u0161enju problema u zemljama odakle dolaze. Zna\u010di, tamo gdje na\u0161i ekonomski i kulturni tutori, pored silnih radnika kojima \u0107emo odobriti vizu, pokre\u0107u i rijeke izbjeglica koje uop\u0107e ne priznajemo. Naprosto se mo\u017eemo prepustiti sugestijama s doma\u0107e ve\u0107inske politi\u010dke i medijske scene, optu\u017eiti najprezrenije svijeta za sve na\u0161e i zajedni\u010dke neda\u0107e, pa dokle tako stignemo, a slo\u017eit \u0107emo se bar oko toga da ve\u0107 ubrzavamo kao u slobodnom padu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" U Hrvatskoj se uvrije\u017eilo da se svi strani radnici nazivaju “Nepalci”, bez obzira odakle dolazili. A pomalo se uvrije\u017eilo i da se te Nepalce optu\u017euje za sve. \u010cini se da im je jedina nada, barem teorijska, ta da \u0107e doma\u0107e radni\u0161tvo morati obraniti prvo njih, ako \u017eeli obraniti sebe i svoja prava. Nije dugo trajao […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":46284,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[46,1202],"theme":[455],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[20],"class_list":["post-46281","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-migracije","tag-radnicka-klasa","theme-rad","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/46281","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=46281"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/46281\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":46283,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/46281\/revisions\/46283"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/46284"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=46281"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=46281"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=46281"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=46281"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=46281"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=46281"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=46281"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}“Samoregulacija” tr\u017ei\u0161ta<\/h2>\n\n\n\n
Najprezreniji na svijetu<\/h2>\n\n\n\n