Me\u0111u trendovima koji su obilje\u017eili proteklu ekonomsku godinu na euroatlantskom planu isti\u010du se povratak ekonomskog planiranja i sindikalni iskorak. No, ne treba ih pripisati promjenama u odnosima mo\u0107i izme\u0111u rada i kapitala ve\u0107 razli\u010ditim oblicima snala\u017eenja u kontekstu iscrpljenog neoliberalnog modela.<\/p>\n\n\n\n
Nekoliko motiva, kada je rije\u010d o stanju u kojem se nalazi globalna ekonomija, dominiralo je prigodni\u010darskim rezimiranjima u pro\u0161loj i prognoziranjima u novoj kalendarskoj godini. U skladu s pozicijama koje su se zauzimale na dru\u0161tveno prihvatljivom dijelu politi\u010dko-ekonomskog spektra, ton izlaganja varirao je u rasponu od slavljeni\u010dkog do rezerviranog, ali do kakvog-takvog konsenzusa u ocjeni ipak se uspjelo sti\u0107i.<\/p>\n\n\n\n
Prema onome \u0161to se moglo pro\u010ditati u srednjestruja\u0161kim medijima, ekonomska panorama, u stvari, izgleda prili\u010dno solidno. Unato\u010d zatezanju monetarnih politika kakvo nije vi\u0111eno od osamdesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a, borba protiv inflacije vodila se uglavnom uspje\u0161no i bez ve\u0107ih dru\u0161tvenih potresa \u2014 \u0161tovi\u0161e, ameri\u010dka ekonomija, primjerice, rasla je u 2023. godini. Istovremeno, europske nacionalne ekonomije uspje\u0161no su pre\u017eivjele \u201cskidanje\u201d s ruskog plina. Tr\u017ei\u0161ta rada nastavila su funkcionirati uspje\u0161no, glasi interpretacija, u prvom redu zbog toga \u0161to su kompanije \u2014 umjesto masovnog dijeljenja otkaza \u2014 odustale od zapo\u0161ljavanja, odnosno od popunjavanja praznih radnih mjesta.<\/p>\n\n\n\n
Iako \u0107e velike nacionalne ekonomije, posebno u Europi, te\u0161ko spustiti razinu inflacije na \u017eeljenih dva posto bez zaranjanja u bla\u017ee recesije, globalna ekonomija, \u010dini se, u puno je boljoj formi nego \u0161to su to mnogi mislili. I kada je Jay Powell, predsjednik FED-a, sredinom prosinca na konferenciji za medije poru\u010dio da \u201cmisli kako daljnje podizanje kamatnih stopa ne\u0107e biti potrebno\u201d, prognoza raspleta ove inflacijske epizode u obliku \u010duvenog \u201cmekog prizemljenja\u201d, dobila je, prema mnogima, i svoju kona\u010dnu potvrdu. Ukratko, unato\u010d apokalipti\u010dnom zanovijetanju iz ekonomsko konzervativnih kampova, pro\u0161la godina zatvorena je u relativno optimisti\u010dnom klju\u010du.<\/p>\n\n\n\n
Za promjenu, razloge za optimizam, dodu\u0161e uz odre\u0111enu dozu naivnosti, bilo je mogu\u0107e prepoznati i iz lijeve perspektive. Dva momenta posebno su rezonirala s ljevicom u 2023. godini: svojevrsni simboli\u010dki hajp oko sindikalizma u SAD-u i rehabilitacija industrijskih politika ili, drugim rije\u010dima, ekonomskog planiranja. Dio o naivnosti ti\u010de se, me\u0111utim, interpretacija prema kojoj napu\u0161tanje globalne slobodnotr\u017ei\u0161ne paradigme samo po sebi mo\u017ee biti zamjena za ozbiljno radni\u010dko organiziranje, ali i mije\u0161anja medijskog interesa za sindikalizam s procjenom stvarnih sindikalnih kapaciteta.<\/p>\n\n\n\n
\u0160estotjedni \u0161trajk koji je Ameri\u010dki sindikat radnika u autoindustriji organizirao jesenas opravdano je okarakteriziran kao uspje\u0161an. Koncesije su isho\u0111ene od Forda, Stellantisa i General Motorsa, prije svega u obliku osjetnog pove\u0107anja pla\u0107a i inauguraciji sustava koeficijenata koji \u0107e u budu\u0107nosti pla\u0107e prilago\u0111avati tro\u0161kovima \u017eivota. \u0160trajk je bio posebno uspje\u0161an u simboli\u010dkom smislu. Eksplicitno ga je podr\u017eao, naime, i sam Joe Biden, prvi ameri\u010dki predsjednik koji je procijenio da bi mu se jedna takva politi\u010dka oklada mogla isplatiti.<\/p>\n\n\n\n
Ranije, tijekom ljeta, \u0161trajk filmskih i televizijskih radnika u Hollywoodu tako\u0111er je rezultirao pove\u0107anjem pla\u0107a, kao i implementacijom pravednijeg sustava isplate honorara kada su u pitanju streaming produkcije te nizom sigurnosno-preventivnih odredbi u kolektivnim ugovorima koje bi trebale regulirati upotrebu umjetne inteligencije u industriji. Ukupno, od sije\u010dnja do prosinca pro\u0161le godine u SAD-u je organizirano vi\u0161e od 400 \u0161trajkova. Dovoljno da, recimo, \u010dak i The Wall Street Journal u 2023. godini objavi nekoliko reporta\u017ea o tome kako su sindikati ponovno postali kul.<\/p>\n\n\n\n
Istovremeno, na godi\u0161njoj razini, postotak ameri\u010dke radne snage koja je sindikalno organizirana pada. U 2021. godini ta je brojka iznosila 10,3 posto. U 2022. godini uslijedio je pad od 0,2 posto. Novi pad o\u010dekuje se i kada budu objavljeni podaci za 2023. godinu. Op\u0107enito, postotak ameri\u010dke radne snage koja je sindikalno organizirana pada gotovo linearno jo\u0161 od 1950-ih. Taj pad, me\u0111utim, nije posljedica promjena u simboli\u010dkoj atraktivnosti sindikata kao institucija ili nekakvog generalnog dru\u0161tvenog osje\u0107aja, nego niza zakonodavnih okvira koji su u SAD-u radni\u010dko organiziranje s vremenom sve vi\u0161e i vi\u0161e ote\u017eavali. Dojam je barem da bi u kontekstu ponovnog inzistiranja na industrijskim politikama taj okvir mogao postati ne\u0161to labaviji, iako ni\u0161ta, naravno, nije zagarantirano.<\/p>\n\n\n\n
Povratak industrijskih politika u SAD-u i Europi, uostalom, nije ni\u0161ta drugo nego reakcija na \u010detiri desetlje\u0107a slijepog inzistiranja na slobodnotr\u017ei\u0161noj globalizaciji ekonomije, odnosno procesu koji je \u2014 neplanirano \u2014 Kinu promovirao u operativno najja\u010du nacionalnu ekonomiju. U posljednje tri godine, Bidenova administracija potro\u0161ila je tako milijarde i milijarde dolara u obliku federalnih poticaja kako bi se intenzivirale privatne investicije u industrije i kako bi se poku\u0161ala sanirati nastala \u0161teta, dok je Europska unija, suo\u010dena s potencijalnim egzodusom kapitala u SAD, u\u010dinila isto, iako ne\u0161to sporijim tempom. Broj protekcionisti\u010dkih mjera koje su danas na snazi na globalnoj razini, recimo, iznosi oko 35 tisu\u0107a \u2014 prije deset godina bilo ih je manje od deset. Iako jasno zaokru\u017eenog ideolo\u0161kog sustava kojim bi se ovakve paradigmatske promjene mogle pravdati jo\u0161 uvijek nema, svijet je u posljednjih pet ili \u0161est godina definitivno postao bitno druga\u010dije mjesto.<\/p>\n\n\n\n
Najkra\u0107e re\u010deno, radi se o reorganizaciji mo\u0107i kapitala na trans-nacionalnom nivou, ali u suprotnom smjeru, odnosno na na\u010din koji konkretne industrijske politike sve vi\u0161e i vi\u0161e podvrgava nacionalnim interesima. Stoga nanovo zapo\u010deti razgovor o ekonomskom planiranju ili povoljna medijska reprezentacija sindikalizma sami po sebi ne mogu biti razlog za slavlje ili opu\u0161tanje na ljevici \u2014 bez demokratske kontrole nad distribucijom javnog novca u obliku poticaja i ja\u010danja trans-nacionalne sindikalne solidarnosti, eksploatiranje \u0107e samo poprimiti ne\u0161to lokalniji karakter.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Me\u0111u trendovima koji su obilje\u017eili proteklu ekonomsku godinu na euroatlantskom planu isti\u010du se povratak ekonomskog planiranja i sindikalni iskorak. No, ne treba ih pripisati promjenama u odnosima mo\u0107i izme\u0111u rada i kapitala ve\u0107 razli\u010ditim oblicima snala\u017eenja u kontekstu iscrpljenog neoliberalnog modela. Nekoliko motiva, kada je rije\u010d o stanju u kojem se nalazi globalna ekonomija, dominiralo […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":46270,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[228,460],"theme":[455],"country":[459],"articleformat":[450],"coauthors":[266],"class_list":["post-46266","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-ekonomija","tag-sindikati","theme-rad","country-svijet","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/46266","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=46266"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/46266\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":46269,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/46266\/revisions\/46269"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/46270"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=46266"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=46266"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=46266"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=46266"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=46266"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=46266"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=46266"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}