Na Kosovu ne\u0161to vi\u0161e od \u010detiri godine djeluje Kolektiv za feministi\u010dku misao i akciju. Anga\u017eiran je u raznim oblicima djelovanja kao \u0161to su organizacija prosvjeda, politi\u010dka edukacija putem \u010ditala\u010dkih grupa ili politi\u010dka komunikacija grafiterskim sredstvima. O na\u010dinu funkcioniranja Kolektiva, politi\u010dko-ekonomskoj situaciji na Kosovu i suradnji s organizacijama na podru\u010dju biv\u0161e Jugoslavije s Liridonom Sijarinom, \u010dlanicom Kolektiva, razgovarao je Marko Faber. <\/p>\n\n\n\n
Gledano izvana, Kolektiv za feministi\u010dku misao i akciju se \u010dini kao jedna od najaktivnijih feministi\u010dkih skupina na Balkanu. \u0160to vas je nagnalo da se po\u010dnete organizirati? Drugim rije\u010dima, koja je pozadina same grupe?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Kolektiv je osnovan neposredno nakon godi\u0161nje proslave 8. marta, 2019. godine. Radi se o vrlo lijepoj pri\u010di. U organizacijskom komitetu Osmog marta sam upoznala svog dobrog druga i prijatelja s kojim sam jednostavno kliknula, te smo tako po\u010deli diskutirati o razli\u010ditim feministi\u010dkim pitanjima. I on je od ranije bio vrlo aktivan u kosovskom feministi\u010dkom pokretu, te je problemu roda pristupao s radikalnih, lijevih pozicija.<\/p>\n\n\n\n Stoga smo uskoro po\u010deli raspravljati o potrebi za stvaranjem kolektiva koji bi bio ljevi\u010darski i intersekcionalan. Na Kosovu smo i tada imali mnogo organizacija koje su vrlo sna\u017ene i vrlo vokalne po pitanju specifi\u010dnih problema kojima se bave. Me\u0111utim, nedostajali su nam neformalni entiteti koji bi mogli artikulirati druga\u010diju, nagla\u0161enije intersekcionalnu i radikalnu kritiku, te koji bi imali druga\u010diji pristup javnoj sferi i taktikama otpora i borbe.<\/p>\n\n\n\n Tako smo odlu\u010dili da su nam potrebni kolektiv, prostor i platforma putem kojih bi se feministi i drugi aktivisti zainteresirani za rodna, klasna i rasna pitanja mogli dru\u017eiti i povezivati, te time ponovno pretvoriti feminizam u prijetnju \u2013 za razliku od dosada\u0161njeg mirnog i neoliberalnog pokreta koji postoji isklju\u010divo za Osmi mart. Iz tog smo razloga smislili i ime koje predstavlja poveznicu izme\u0111u teorije i prakse: htjeli smo napasti la\u017enu tvrdnju da je feministi\u010dka teorija isklju\u010divo domena privilegiranih ljudi, dok je praksa ne\u0161to potpuno druga\u010dije. Htjeli smo da na\u0161e ime predstavlja na\u0161 cilj \u2013 da feministi\u010dka teorija hrani praksu, ali i da praksa hrani teoriju, koja je sama po sebi nu\u017eno intersekcionalna.<\/p>\n\n\n\n Sam je kolektiv iznimno te\u0161ko odr\u017eavati u ovim neoliberalnim kriznim vremenima. Ljudi \u010desto nemaju vremena raditi na ne\u010demu za \u0161to nisu pla\u0107eni, a u takvoj je prekarnoj poziciji te\u0161ko artikulirati kritike opresivnih struktura. Naravno, savr\u0161eni kolektiv ne postoji, ali trudimo se u\u010diti i vjerujem da smo s vremenom uspjele uvidjeti svoje mogu\u0107e pogre\u0161ke. No te\u0161ko je djelovati unutar feministi\u010dke scene koja ne samo \u0161to je mala, nego je i velikim dijelom monetizirana \u2013 \u0161to zna\u010di da je vrlo lako okrenuti ljude jedne protiv drugih. \u010cinjenica je da postoje entiteti koji rade na tome da ugu\u0161e svaku kritiku koja nije u skladu s njihovim neoliberalnim ciljevima.<\/p>\n\n\n\n Kad smo se ve\u0107 dotakli toga, kakvim se aktivnostima kolektiv uglavnom bavi? Na \u0161to se fokusirate?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Za po\u010detak, \u0161to se ti\u010de teorije, organiziramo diskusije na mjese\u010dnoj bazi. Imamo regularne \u010ditala\u010dke grupe, a tekstove na dobrovoljnoj osnovi i prevodimo. Teme odabire kolektiv u cjelini. Primjerice, ove smo godine za primarnu temu izabrale rad. Tematika teorijskog rada ovisi i o datumu: oko Osmog marta i Prvog maja poku\u0161avamo \u010ditati, prevoditi i pisati tekstove vi\u0161e propagandisti\u010dke, odnosno agitacijske prirode.<\/p>\n\n\n\n Osim teorijskog rada organiziramo i prosvjede. Od na\u0161eg smo osnivanja organizirale velik broj prosvjeda, koji nisu uvijek bili mirni. U na\u0161im politi\u010dkim proglasima nikad ne tra\u017eimo ad hoc<\/em> rje\u0161enja. Upravo suprotno, uvijek guramo zahtjeve za strukturnim promjenama, iako smo ponekad u njih prisiljene uvrstiti i neke vi\u0161e prakti\u010dne, kratkoro\u010dne zahtjeve. Ali svaki put naglasimo kako pravih feministi\u010dkih reformi ne mo\u017ee biti bez zahtjeva za strukturnom i sistemskom promjenom.<\/p>\n\n\n\n Specifikum na\u0161ih aktivnosti su i grafiti, koje smo pisale u mnogim kosovskim gradovima. Grafite uglavnom pi\u0161emo u gradovima u kojima imamo kontakte ili znamo za ljude koji bi se mo\u017eda htjeli vi\u0161e aktivirati. Ova aktivnost zapravo uop\u0107e nije radikalna, ali na\u0161a se dr\u017eava pobrinula da izgleda tako. Nisam ni sigurna koliko trenutno imamo predmeta na sudu zbog grafitiranja \u2013 svakako vi\u0161e od deset, budu\u0107i da ih je barem \u0161est podignuto protiv mene osobno.<\/p>\n\n\n\n Ako odete u Pri\u0161tinu ili druge gradove ne biste ni pomislili da je grafitiranje ilegalno. Gradovi su naprosto prepuni grafita \u2013 nacionalisti\u010dkih, fa\u0161isti\u010dkih, svakakvih \u2013 ali vlastima su postali problem tek kad smo po\u010dele pisati slogane o \u017eenskim i dru\u0161tvenim pitanjima, poput djevi\u010danstva, javnih prostora, itd. Primjerice, kad su nas u Mitrovici zaustavili policajci, nisu nam rekli da im smeta to \u0161to “o\u0161te\u0107ujemo” javne povr\u0161ine, ve\u0107 to kakve slogane pi\u0161emo. \u010cak smo i dobile jedan spor u Mitrovici jer se obrazlo\u017eenje tu\u017eila\u0161tva temeljilo na seksizmu i moraliziranju. Ostali su predmeti trenutno na sudu. No mi sa sudovima ne sura\u0111ujemo i nikad se ne pojavljujemo na parnicama.<\/p>\n\n\n\n Sve u svemu, poku\u0161avamo se baviti organiziranjem i agitacijom. Znamo da te rije\u010di imaju vrlo lo\u0161u konotaciju, ali ipak ih smatramo klju\u010dnima. Ne vjerujemo da postoji ikakva ne-ideolo\u0161ka aktivnost i razumijemo da za sada moramo biti propagandna grupa, ali imamo \u0161ire ciljeve. Ono \u0161to \u017eelimo raditi, i u \u010demu smo donekle i uspjele, jest utjecati na javno mnijenje. \u017delimo nekako nametnuti svoje ideje u javnom diskursu \u2013 bilo to putem grafita, na\u0161ih javnih proglasa, prosvjeda, itd. Pritom smo svjesne da nam to donekle ote\u017eava \u010dinjenica da \u010desto odbijamo sura\u0111ivati s medijima, jer su mnogi od njih notorni po iskori\u0161tavanju radnika.<\/p>\n\n\n\n Spomenula si da kolektiv cijeni princip intersekcionalnosti. Sura\u0111ujete li (i na koji na\u010din) s LGBT ili radni\u010dkim pokretom na Kosovu? Kakvi su vam odnosi s njima?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Intersekcionalnost je uklopljena u na\u0161u kritiku dru\u0161tva. Sve \u0161to izgovorimo u javnosti pro\u0161lo je kroz le\u0107u intersekcionalnosti. Me\u0111utim, unutar kolektiva ne poku\u0161avamo gurati inkluziju radi inkluzije. Ne koristimo politiku identiteta kao klju\u010d razvoja na\u0161eg pokreta.<\/p>\n\n\n\n Ali svakako sura\u0111ujemo i imamo \u2013 mo\u017eda ne kao \u010dlanove, ali zasigurno kao saveznike i prijatelje \u2013 pripadnike tih zajednica. Oni su uvijek slobodni predlo\u017eiti nove aktivnosti jer kolektiv ne vidimo kao na\u0161e vlasni\u0161tvo. Uvijek to poku\u0161avamo ovako postaviti: svatko mo\u017ee na neki na\u010din sudjelovati, kolektiv je samo platforma, a \u010dlanovi kolektiva su jednostavno ljudi koji imaju dovoljno vremena i volje kontinuirano raditi kroz njega.<\/p>\n\n\n\n Kolektiv sudjeluje i u organizacionom komitetu za prvomajske prosvjede. No moram re\u0107i da je radni\u010dki pokret na Kosovu vrlo slab. Do ove je promjene na dramati\u010dan na\u010din do\u0161lo nakon rata i radni\u010dka je klasa danas posve atomizirana. Razvoj jakih mre\u017ea solidarnosti je onemogu\u0107en jer su mnogi radnici u vrlo prekarnoj poziciji. Tako da, kada organizirate prosvjed za Praznik rada, on uvijek bude vi\u0161e simboli\u010dne naravi i privla\u010di puno manje ljudi nego prosvjed za Dan \u017eena. Za Prvi maj ljudi znaju oti\u0107i iz grada, zabavljati se, itd. Ovo je postsocijalisti\u010dka tradicija, naravno, ali je i posve razumljivo da mnogi ljudi naprosto \u017eele iskoristiti slobodan dan i da nisu zainteresirani za prosvjede.<\/p>\n\n\n\n Mnoge radnike odbija i prevladavaju\u0107i diskurs. Tretnutno nam na Kosovu veliki problem predstavlja to \u0161to se ljude koji organiziraju prvomajski prosvjed \u2013 marksiste, feministe, itd. \u2013 vidi kao privilegiranu elitu. U svakome se slu\u010daju radi o vrlo malom i fragmentiranom pokretu, koji nema uvijek dodira s radnicima. Tako\u0111er moram re\u0107i da ljevi\u010darsko organiziranje na Kosovu pati od vrlo maskulinisti\u010dkog pristupa. Tako da imamo grupe poput anarhista ili drugih marskista koji ne vole nu\u017eno feminizam \u2013 a \u010dak i ako tvrde da ga razumiju, i dalje im je te\u0161ko osloboditi se ideje da bi radni\u010dki pokret trebao biti artikuliran i dominiran od strane mu\u0161karaca, \u0161to predstavlja problem.<\/p>\n\n\n\n Postoji jo\u0161 jedna pote\u0161ko\u0107a, osobito u uslu\u017enom sektoru: ako nemate vrlo jaku bazu, naprosto ne mo\u017eete i\u0107i uokolo i tra\u017eiti od ljudi da se bore ili \u0161trajkaju. Jednostavno im ne mo\u017eete pru\u017eiti sigurnost \u2013 \u0161to im uop\u0107e mo\u017eete ponuditi? Ne mo\u017eete ih staviti u tako te\u0161ku poziciju bez da znate da ste u stanju napraviti mini-revoluciju u tom sektoru, a trenutno za takvo \u0161to nemamo kapaciteta.<\/p>\n\n\n\n Budu\u0107i da se u Hrvatskoj ne zna puno o feministi\u010dkom pokretu na Kosovu i polo\u017eaju \u017eena u kosovskom dru\u0161tvu, mogli bismo malo popri\u010dati i o tome. Koji su, po vama, najve\u0107i problemi \u017eena na dana\u0161njem Kosovu?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Jedan je od najo\u010ditijih problema nasilje nad \u017eenama. Ve\u0107inom mo\u017eemo \u010duti o fizi\u010dkom, obiteljskom i seksualnom nasilju. Osim toga, mislim da jedan od najve\u0107ih problema predstavlja ekonomsko nasilje nad \u017eenama. Broj nezaposlenih \u017eena na Kosovu je vrlo velik, a \u010dak i ako \u017eene uspiju prodrijeti na tr\u017ei\u0161te rada, ono je strukturirano na vrlo rodno uvjetovan na\u010din koji ih stavlja u prekarnu poziciju. Velik broj \u017eena ne mo\u017ee niti pristupiti tr\u017ei\u0161tu rada bez da se od njih tra\u017ee seksualne usluge. Tako da je situacija poprili\u010dno komplicirana: iako je broj obrazovanih \u017eena porastao, njihov je polo\u017eaj na radnom mjestu posve druga pri\u010da. Mnoge \u017eene niti ne uspijevaju u\u0107i na tr\u017ei\u0161te rada. Ako pak u tome uspiju, \u010desto zavr\u0161e u vrlo neformalnoj ekonomiji u kojoj uop\u0107e ne figuriraju kao radnice; rade u potpunoj ilegali, bez ikakve socijalne za\u0161tite. Financijska sigurnost je veliki problem. Ne znam to\u010dne brojke, ali svakako manje od 10% kosovskih \u017eena naslje\u0111uje imovinu. Posljedica je to tradicionalne koncepcije obitelji, prema kojoj se na \u017eene gleda kao na “goste” u njihovim ro\u0111enim familijama, te se od njih o\u010dekuje da na\u0111u svoje mjesto negdje drugdje nakon \u0161to se udaju.<\/p>\n\n\n\n Rekla bih da su ta tri pitanja klju\u010dna \u2013 ekonomsko, obiteljsko i seksualno nasilje. Trenutno smo vrlo zabrinute oko seksualnog nasilja jer ono postaje problem \u010dak i u prostorima za koje se tvrdi da su sigurni. Ono se ne doga\u0111a samo me\u0111u manje obrazovanima, mladima ili starima, doga\u0111a se posvuda \u2013 jer smo do jezive razine normalizirali ideju da \u017eenska tijela postoje isklju\u010divo kako bi zadovoljila poglede mu\u0161karaca.<\/p>\n\n\n\n Femicid je nakon niza nedavnih ubojstava ponovno postao bitna tema u post-jugoslavenskim dr\u017eavama. U Hrvatskoj postoje naznake da bi se femicid mogao proglasiti zasebnim kaznenim djelom, iako je budu\u0107a implementacija takvog zakona, naravno, upitna. Kakva je situacija na Kosovu po pitanju femicida, njegove ra\u0161irenosti i legalnih posljedica?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Femicid definitivno postaje problem \u2013 odnosno, oduvijek je bio problem, ali sada ga se puno \u010de\u0161\u0107e definira kao femicid, iako mnogi politi\u010dari tvrde da femicid ne postoji, tj. da ga ne mo\u017eemo zvati femicidom. No broj ubijenih \u017eena je posljednjih godina porastao i zbog toga smo u Pri\u0161tini u proteklih par mjeseci i godina imali nekoliko masovnih prosvjeda. Ti prosvjedi nisu izbili samo zbog femicida, nego i zbog slu\u010dajeva seksualnog zlostavljanja maloljetnika; na\u017ealost, javnost reagira posve druga\u010dije kada je rije\u010d o seksualnom nasilju nad starijim \u017eenama.<\/p>\n\n\n\n Femicid je problem koji otkriva kako dr\u017eava \u017eenske \u017eivote nikada nije shva\u0107ala ozbiljno. Mo\u017eda ste \u010duli da Kosovo ima neke od najboljih zakona na svijetu, \u0161to je posljedica na\u0161eg povijesno specifi\u010dnog procesa dr\u017eavne formacije, koji je rezultirao uklapanjem velikog broja najboljih me\u0111unarodnih praksi u na\u0161 zakonik. Stoga su na Kosovu i femicid i obiteljsko nasilje zasebna kaznena djela. Njih se kriminaliziralo najve\u0107im dijelom zbog \u017eenskog otpora i lobiranja na institucionalnoj razini, a 2019. je kriminalizirano i seksualno uznemiravanje \u2013 \u0161to u mnogim zemljama i dalje nije slu\u010daj.<\/p>\n\n\n\n Ali ni\u0161ta od ovoga nije promijenilo stanje na terenu. Vidimo da dr\u017eava nije sposobna implementirati vlastite zakone. Vidimo da mnogi tu\u017eitelji, policajci i sudski du\u017enosnici, iako su specifi\u010dno uvje\u017ebavani kako bi razumjeli i provodili ove zakone, to \u010desto ne znaju ili ne \u017eele \u010diniti. Kad smo ve\u0107 kod policajaca, moramo imati na umu da je dr\u017eavni aparat sam po sebi nasilan, \u0161to se reflektira i u brojnim slu\u010dajevima policijskih slu\u017ebenika koji prebijaju svoje supruge, uznemiravaju i maltretiraju \u017eene, itd.<\/p>\n\n\n\n Na Kosovu manjka politi\u010dke volje. Kosovo je u cjelini vrlo patrijarhalna, mizogina dr\u017eava. Tako da kad god artikuliramo na\u0161e zahtjeve moramo biti svjesne da su nam s druge strane prete\u017eito mu\u0161karci. Ukoliko ipak pri\u010damo sa \u017eenama, one su trenirane da misle na vrlo patrijarhalan, heteronormativan, klasisti\u010dki i rasisti\u010dki na\u010din.<\/p>\n\n\n\n Ve\u0107 smo spomenuli politi\u010dku scenu, pa \u0107u samo nastaviti s ovim pitanjem. Kosovom posljednjih nekoliko godina vlada (slu\u017ebeno) lijeva partija, Vet\u00ebvendosje. Smatrate li da ono \u010dini dovoljno \u2013 ili i\u0161ta \u2013 po pitanju \u017eenskih i LGBT prava?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Za po\u010detak, po mom mi\u0161ljenju Vet\u00ebvendosje nije lijeva stranka. Vidimo da je njihov pristup \u2013 a posebice pristup premijera Albina Kurtija \u2013 rodnim, klasnim i rasnim pitanjima vrlo problemati\u010dan, povr\u0161an, pa \u010dak i kontraproduktivan. Primjerice, Vet\u00ebvendosje je ugasilo Ministarstvo socijalne skrbi, \u0161to nisu u\u010dinile ni ranije desni\u010darske vlade. Stopili su ga s Ministarstvom financija i transfera. Tu se mo\u017ee vidjeti da ova vlada vidi socijalnu skrb kao stvar ekonomskih transfera \u2013 kamo da prebacimo novac? Ni\u0161ta \u010dudno, budu\u0107i da nam je trenutni ministar financija okorjeli neoliberal, koji nam ne oblikuje samo socijalnu, nego i dobar dio rodne politike.<\/p>\n\n\n\n Premijer Kurti se tako\u0111er dokazao kao poprili\u010dno problemati\u010dan lik. Uzmimo, primjerice, njegovu izjavu povodom femicida koji se dogodio u studenom pro\u0161le godine, kada je ubojstvo trudne \u017eene predstavio kao pitanje nacionalnog identiteta. Artikulirao je to kao gubitak dvaju Albanaca, zbog kojega \u201ena\u0161 neprijatelj\u201d \u2013 referiraju\u0107i se pritom na Srbiju \u2013 mo\u017ee biti zadovoljan. Ovakva se retorika mo\u017ee smatrati i donekle fa\u0161isti\u010dkom.<\/p>\n\n\n\n Tako da ne mogu re\u0107i da je trenutna vlada feministi\u010dka, njenim tvrdnjama usprkos. Iako diskurzivno znaju imati dobrih momenata, na\u0161e zahtjeve nikada ne ispune u potpunosti. Tra\u017eile smo da se femicid proglasi nacionalnom krizom, \u0161to nikada nisu u\u010dinili. \u017deljele smo da se femicid tretira kao sigurnosno pitanje, koje bi potpalo pod domenu Ministarstva unutarnjih poslova, no nikada nismo dobile odgovor na taj zahtjev. Imale smo i drugih zahtjeva: najpoznatiji me\u0111u njima bio je taj da se legalizira ne\u0161to vrlo osnovno \u2013 suzavac. Vlada nije ni pokrenula parlamentarnu proceduru za njegovu legalizaciju. A tu je rije\u010d o ne\u010demu \u0161to je dozvoljeno i u mnogim europskim dr\u017eavama. Budu\u0107i da Kosovo formalno voli slijediti europske modele, poku\u0161ale smo igrati i na tu kartu, no vlada nikad nije odgovorila.<\/p>\n\n\n\n Vet\u00ebvendosje tako\u0111er slu\u017ei kao skloni\u0161te za mnoge problemati\u010dne likove \u2013 to je posebice tako od posljednjih izbora na kojima je Vet\u00ebvendosje postalo svojevrsna “catch-all” partija. To zna\u010di da u stranci sada postoji i vrlo konzervativna, muslimanska komponenta, koja se ve\u0107 dokazala kao opasna i sposobna stvoriti neprijateljsku i mrzila\u010dku atmosferu prema LGBT zajednici na Kosovu. Nedavno smo \u2013 nakon \u0161to je bio predlo\u017een novi gra\u0111anski zakonik kojime bi se dozvolile istospolne \u017eivotne zajednice \u2013 svjedo\u010dili nevi\u0111enoj razini govora mr\u017enje u javnim institucijama, uklju\u010duju\u0107i i parlament.<\/p>\n\n\n\n Novi gra\u0111anski zakonik nije pro\u0161ao. Negativne reakcije s desnice smo mogli o\u010dekivati, ali je i velik broj zastupnika Vet\u00ebvendosjea odbio glasati za njega, pa \u010dak i sudjelovao u \u0161irenju govora mr\u017enje. Govor mr\u017enje je kazneno djelo na Kosovu, ali spomenuti zastupnici zbog parlamentarnog imuniteta nisu pretrpjeli nikakve posljedice. Javno smo zatra\u017eile od Vet\u00ebvendosjea da izbaci te zastupnike jer predstavljaju stvarnu prijetnju kvir ljudima, ali nikakve reakcije nije bilo. Sve u svemu, mo\u017ee se re\u0107i da Vet\u00ebvendosje nije ljevi\u010darski pokret i da nema feministi\u010dku agendu. Ponekad se poku\u0161ava “obojati u rozo”, no to je samo varka.<\/p>\n\n\n\n Kad god pri\u010damo o Jugoslaviji i post-jugoslavenskom prostoru, mi iz biv\u0161ih slavenskih republika znamo previdjeti Kosovo. Na\u017ealost, \u010dini se da je to slu\u010daj i s politi\u010dkim aktivizmom, pri \u010demu nam sigurno ne poma\u017ee ni jezi\u010dna barijera. Odr\u017eava li Kolektiv nekakve kontakte s feministi\u010dkim grupama u ostatku biv\u0161e Jugoslavije? Koji su najve\u0107i problemi za odr\u017eavanje tih kontakata i smatrate li da je uop\u0107e potrebno stvarati organizacijske veze na zapadnom Balkanu?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Osobno vidim da \u010dak i u postsocijalizmu ljudi \u010desto na Kosovo gledaju kao na zaostalu provinciju, kao da su iskustva Kosovara bezvrijedna. To sam osjetila na razli\u010ditim mjestima u biv\u0161oj Jugoslaviji. Iako poku\u0161avamo, a ponekad \u010dak i uspijevamo stvoriti ad hoc<\/em> veze s nekim grupama, i dalje nemamo regularnu komunikaciju s ostatkom post-jugoslavenskog prostora.<\/p>\n\n\n\n Polako poku\u0161avamo otkriti postoje li sli\u010dni kolektivi \u2013 sa NVO-ovima ne sura\u0111ujemo \u2013 koji djeluju po principima solidarnosti, intersekcionalnosti i dekolonijalne misli, kako bismo mogle po\u010deti graditi mre\u017ee solidarnosti. No moram priznati da ponekad oklijevam pristupiti nekim grupama jer je, povijesno gledano, na\u0161e iskustvo u Jugoslaviji \u010desto bilo ignorirano ili krivo predstavljeno. Moramo graditi mostove, ali to se ne mo\u017ee u\u010diniti bez zaklju\u010divanja nekih \u2013 \u0161to se nas ti\u010de \u2013 vrlo bitnih pitanja, poput priznavanja na\u0161eg identiteta i na\u0161e nezavisnosti. Tu moramo povu\u0107i liniju. Kada to rije\u0161imo, otvorene smo za suradnju s kolektivima i grupama s kojima dijelimo iste ili sli\u010dne vrijednosti.<\/p>\n\n\n\n Pitanje jezika ipak ostaje te\u0161ko rje\u0161ivo. Ne \u017eelimo se uvijek izra\u017eavati na engleskom \u2013 to je i dio na\u0161e dekolonijalne kritike, da se moramo mo\u0107i izraziti na na\u0161em jeziku. Jedna stvar koja nas je pro\u0161le godine veoma usre\u0107ila bili su izrazi solidarnosti iz post-jugoslavenskih republika povodom prosvjeda nakon jednog slu\u010daja silovanja na Kosovu. To je bilo vrlo mo\u0107no za vidjeti i svakako pri\u017eeljkujemo takvu vrstu solidarnosti, ali moramo biti sigurne na kojim se temeljima ta solidarnost zapravo gradi.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Na Kosovu ne\u0161to vi\u0161e od \u010detiri godine djeluje Kolektiv za feministi\u010dku misao i akciju. Anga\u017eiran je u raznim oblicima djelovanja kao \u0161to su organizacija prosvjeda, politi\u010dka edukacija putem \u010ditala\u010dkih grupa ili politi\u010dka komunikacija grafiterskim sredstvima. O na\u010dinu funkcioniranja Kolektiva, politi\u010dko-ekonomskoj situaciji na Kosovu i suradnji s organizacijama na podru\u010dju biv\u0161e Jugoslavije s Liridonom Sijarinom, \u010dlanicom […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":46189,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[174],"theme":[458],"country":[124],"articleformat":[452],"coauthors":[1775],"class_list":["post-46186","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-feminizam","theme-drustvo","country-kosovo","articleformat-intervju"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/46186","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=46186"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/46186\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":46188,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/46186\/revisions\/46188"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/46189"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=46186"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=46186"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=46186"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=46186"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=46186"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=46186"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=46186"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}