{"id":46174,"date":"2023-12-19T09:36:20","date_gmt":"2023-12-19T08:36:20","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=46174"},"modified":"2023-12-20T11:36:31","modified_gmt":"2023-12-20T10:36:31","slug":"policijski-poluprotektorat","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=46174","title":{"rendered":"Policijski poluprotektorat"},"content":{"rendered":"\n<p>Vlasti u Bosni i Hercegovini su odlu\u010dile krenuti u pregovore s &#8220;europskim policajcima&#8221;, Frontexom, koji bi se uskoro trebali pojaviti na teritoriji zemlje. Pritom bi bili izuzeti od svih zakona koji u BiH vrijede da bi sprje\u010davali kr\u0161enja zakona onih koji koji migriraju. Unato\u010d jo\u0161 jednom stupnju kopnjenja suvereniteta tema gotovo da nikoga ne zanima.<\/p>\n\n\n\n<p>Sredinom decembra, Europski parlament (EP) je <a href=\"https:\/\/x.com\/Tineke_Strik\/status\/1735263636254277783?s=20\">usvojio rezoluciju<\/a> kojom se tra\u017ei da Frontex (Agencija za europsku grani\u010dnu i obalnu stra\u017eu) suspenduje operativne aktivnosti u Gr\u010dkoj zbog pushbackova i nasilja protiv migranata i izbjeglica. Skoro u isto vrijeme vlasti u Bosni i Hercegovini donijele su odluku da krenu u pregovore sa ovom organizacijom, a \u0161to \u0107e u budu\u0107nosti omogu\u0107iti prisustvo europskih policajaca na teritoriji BiH.<\/p>\n\n\n\n<p>Prisustvo Frontexa na granicama jedan je od najva\u017enijih zahtjeva koje Europska unija ima u ovom trenutku za sve zemlje na Balkanu. Zbog toga su odluku da i BiH, jedina zemlja koja to do sada nije uradila, po\u010dne pregovore, hitro pozdravili predstavnici EU i Visoki predstavnik Christian Schmidt koji je rekao kako bi &#8220;unapre\u0111enje sigurnosti granica, ostvareno u partnerstvu i saradnji sa institucijama EU, predstavljalo va\u017ean korak na putu pristupanja BiH u EU i jasno bi demonstriralo sna\u017eniju opredijeljenost za sigurniju budu\u0107nost&#8221;.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Nikoga ne zanima<\/h2>\n\n\n\n<p>Javna diskusija o pitanju Frontexa u BiH, kao ni u ostalim zemljama regiona, ne vodi se i ne\u0107e se voditi. Mediji tek rijetko i povr\u0161no prenose vijesti u kojima se izra\u017eava bilo kakva kritika naspram EU i njenih agencija, uklju\u010duju\u0107i i Frontex, te je upitno i da li javnost ima jasno formirano mi\u0161ljenje. Istovremeno, predstavnici EU i me\u0111unarodne zajednice u\u010dinit \u0107e sve da se takve informacije ne spominju i ne diskutuju, nastavljaju\u0107i ponavljati mantru o \u010dlanstvu i spasu koji navodno dolazi sa \u010dlanstvom.<\/p>\n\n\n\n<p>Rezolucija koju je usvojio EP, o kojoj bh. javnost i politi\u010dari malo znaju, upozorava da se na vanjskim granicama EU svakodnevno de\u0161avaju kr\u0161enja osnovnih ljudskih prava, u \u010demu sau\u010destvuje Frontex. Brojni mediji ve\u0107 godinama izvje\u0161tavaju o ovom, a posljednji veliki izvje\u0161taj objavljen je iste sedmice kada je BiH donijela odluku da krene u pregovore na <a href=\"https:\/\/www.lighthousereports.com\/investigation\/frontex-and-the-pirate-ship\/\">stranicama Lightouse Project<\/a> gdje se tvrdi da Frontex i Malte\u0161ka vlada sistematski dijele koordinate brodova na kojima migrantima poku\u0161avaju napustiti Libiji sa lancima krijum\u010dara i piratima. Prethodno su <a href=\"https:\/\/www.dw.com\/en\/is-frontex-involved-in-illegal-pushbacks-in-the-balkans\/a-56141370\">mediji izvje\u0161tavali<\/a> iz zemalja u regiji pi\u0161u\u0107i o pushbackovima i nasilju u kojem ili u\u010destvuje ili su prisutni pripadnici Frotexa, koji o\u010dekivano i uprkos dokazima sve ovakve navode odbacuje, tvrde\u0107i da na osnovu vlastitih istraga nisu do\u0161li do kredibilnih dokaza.<\/p>\n\n\n\n<p>Frontex je odavno u kontaktima sa zemljama na Balkanu, a BiH je ostala jedina zemlja kojoj jo\u0161 uvijek nema sklopljen operativni sporazuma, \u0161to ne zna\u010di da agencija nije prisutna na razli\u010dite na\u010dine. Uglavnom je rije\u010d o obuci grani\u010dne policije i savjetovanjima. Od ove godine prisustvo europskih policajaca je povremeno vidljivo uglavnom na aerodromima, ali i to Frontex obja\u0161njava kao dio obuke.<\/p>\n\n\n\n<p>Sporazum o saradnji BiH i Frontex su parafirale krajem 2018. godine, ali on nikada nije stupio na snagu uglavnom jer se tome protivio Milorad Dodik. Njemu nije razlog protivljenja bila uklju\u010denost Frontexa u kr\u0161enja ljudskih prava, nego tek tjeranje inata, pokazivanje mo\u0107i i blokiranje dr\u017eavnih institucija. Tako je 2020. stavio veto na potpisivanje sporazuma kao jedan od tri \u010dlana Predsjedni\u0161tva, a podr\u0161ku mu je dala Skuptina Republike Srpske, entiteta kojim neprikosnoveno vlada. Dodik je tada tvrdio da se protivi raspore\u0111ivanju Frontexa na granice jer bi to od BiH u\u010dinilo &#8220;parking za migrante&#8221;, termin koji koriste i ostali politi\u010dari u ovoj zemlji samo u drugom kontekstu. No, Dodik je tada tvrdio da \u0107e Frontex biti samo na granici sa Hrvatskom sprje\u010davaju\u0107i prolazak migranata ka toj EU \u010dlanici, \u0161to bi, prema njemu, &#8220;hermeti\u010dki zape\u010datilo BiH&#8221;, a uslijed \u010dega bi migranti ovdje ostali. Tvdnje koje nije mogao potkrijepiti nikakvim dokazima. Nakon posljednjih izbora, Dodik je na \u010delo Ministarstva sigurnosti, koje je nadle\u017eno za pitanja migracija, azila i stranaca u BiH, postavio sebi lojalnoj \u010dovjeka, Nenada Ne\u0161i\u0107a. I odjednom se mijenja njegov odnos prema Frontexu, te Ne\u0161i\u0107 biva taj koji iznosi inicijativu na Vije\u0107e ministara da se nastavi sa pregovorima predla\u017eu\u0107i da se sporazum mora referirati i na ulogu entitetskih policija, koje ina\u010de nemaju nadle\u017enost u ovoj oblasti. Ovaj put su se usprotivili uglavnom Bo\u0161njaci u Vije\u0107u ministara, insistiraju\u0107i na tome da je dr\u017eava ta koja sklapa sporazum. Ipak, nesporazum se nakon par dana rije\u0161io i otklonjene su prepreke za po\u010detak pregovora. Mediji su objavili da \u0107e BiH predlo\u017eiti Frontexu sporazum u kojem \u0107e stajati formulacija po kojoj \u0107e se saglasnosti za djelovanje pripadnika evropskih policija davati &#8220;u skladu sa ovlastima koje imaju razli\u010diti nivoi vlasti&#8221;. Uglavnom nezainteresovani mediji su jo\u0161 manje zainteresovanoj javnosti prenijeli da sporazum sa Frontexom podrazumijeva raspore\u0111ivanje europske policije na granicama, a zbog &#8220;ranog otkrivanja i blokiranja neregularnih migracijskih kretanja&#8221;.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Povijest suradnji<\/h2>\n\n\n\n<p>U svojim <a href=\"https:\/\/prd.frontex.europa.eu\/wp-content\/uploads\/the-european-border-and-coast-guard-and-the-western-balkans.pdf\">dokumentima<\/a>, Frontex defini\u0161e zemlje Balkana kao &#8220;najbli\u017ee strate\u0161ke partnere izvan EU&#8221;. Partnerski odnosi podrazumijevaju i redovne sastanke, u organizaciji Frontexa, te u\u010destvovanje u aktivnostima, uklju\u010duju\u0107i Udru\u017eene dane akcije (Joint Actiopns Days JAD). U periodu 2016-2021. predstavnici zemalja regije u\u010destvovali su na 13 ovakvih sureta rade\u0107i na uspostavi i ja\u010danju saradnje sa policijama zemalja EU, i uspostavi na\u010dina zajedni\u010dkog djelovanja, a jedan od vidljivih rezultata je pristvo Frontexa na aerodromima gdje vr\u0161e obuku.<\/p>\n\n\n\n<p>Od 2019. godine Frontex je <a href=\"https:\/\/prd.frontex.europa.eu\/wp-content\/uploads\/the-european-border-and-coast-guard-and-the-western-balkans.pdf\">aktivno prisutan na Balkanu<\/a> kada su uspostavili saradnju i prisustvo u Albaniji, \u0161to je prvi put da to rade izvan EU. Od 2021. u Tirani je sjedi\u0161te regionalnog Frontexa i tu sjedi i oficir za vezu, te se iz glavnog grada Albanije koordini\u0161u aktivnosti u Albaniji, Sjevernoj Makedoniji i na Kosovu. Statusni ugovori sa Srbijom i Crnom Gorom potpisani su 2020. od kada su prisutni i u ovoj zemlji, te sa Sjevernom Makedonijom od 2022.<\/p>\n\n\n\n<p>Sporazumi koje su zemlje u regiji potpisali sa Frontexom prili\u010dno su kontroverzni, a sli\u010dan \u0107e biti i onaj sa BiH. Naime, sporazumi podrazumijeva ne samo prisustvo europskih policajca, nego im daju i izvr\u0161na ovla\u0161tenja, mogu\u0107nost primjene sile, uklju\u010duju\u0107i upotrebu slu\u017ebenog oru\u017eja, municije i opreme (&#8220;samo ako ne to apsolutno nu\u017eno&#8221; kako stoji u sporazumima), te im daje imunitet od krivi\u010dnog sudstva u odnosu na djela koja &#8220;izvr\u0161e prilikom i u svrhu obavljanja slu\u017ebenih du\u017enosti tokom akcija koje se sprovode u skladu sa operativnim planom&#8221;. U slu\u010daju da neko iz Frontexa izvr\u0161i krivi\u010dnog djelo, lokalne policije ne provode istragu nego moraju obavijestiti direktora Frontexa u Var\u0161avi i nadle\u017ene organe zemlje iz koje policajac dolazi. Direktor Frontexa ima ovlast da potvrdi da li je navodno djelo po\u010dinjeno ili ne, a osobi se ne mo\u017ee suditi u zemljama regije nego u mati\u010dnim zemljama.<\/p>\n\n\n\n<p>Ovakvi sporazumi za BiH, koja i dalje ima status poluprotektorata, nisu ni\u0161ta novo jer skoro tri decenije pod sli\u010dnim uslovima ovdje opstaju desetine hiljada me\u0111unarodnih slu\u017ebenika, uklju\u010duju\u0107i i pripadnike stranih vojski ili policija. Ipak, pitanje imuniteta problematizirali su pravnici i branitelji ljudskih prava u zemljama regije, uklju\u010duju\u0107i Rado\u0161a \u0110urovi\u0107, direktora Centra za azil i za\u0161titu u Srbiji, koji je 2020. upozoravao da davanje imuniteta policijama drugih zemalja da deluju na tu\u0111oj teritoriji &#8220;ra\u0111a veliku sumnju i strah da se nasilje i nezakonite radnje mogu preseliti na na\u0161u teritoriju prema licima koja su migranti, izbeglice, pa \u010dak mo\u017eda i prema na\u0161im gra\u0111anima, bez odgovornosti. To zna\u010di da su pripadnici Fronteksa u periodu dok obavljaju svoje aktivnosti na terenu oslobo\u0111eni od odgovornosti ukoliko u\u010dine krivi\u010dno ili neko drugo sporno delo&#8221;.<\/p>\n\n\n\n<p>U ovom trenutku EU kao jedan od prioriteta u &#8220;upravljanju migracijama&#8221; vidi deportacije, te se aktivno radi na realizaciji planova koji bi doveli do uspostave regionalne platforme za deportacije sa Balkana. U provedbi ovih planova naja\u017eniji ulogu \u0107e imati Me\u0111unarodna organizacija za migracije (IOM) i Frontex, te Me\u0111unarodni centar za razvoj migracijskih politika (ICMPD). Frontex je ve\u0107 obavio obuku doma\u0107eg osoblja u svim zemljama regiona koje \u0107e biti dio ovog procesa, a europski policajci su prisutni pri deportacijama koji se ve\u0107 odvijaju, uklju\u010duju\u0107i one iz BiH. Drugi va\u017ean zadatak u koji je uklju\u010den Frontex je uspostava i odr\u017eavanje, te nadzor, baze podataka o migrantima i njihova razmjena za EU zemljama (EURODAC sistem).<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Vlasti u Bosni i Hercegovini su odlu\u010dile krenuti u pregovore s &#8220;europskim policajcima&#8221;, Frontexom, koji bi se uskoro trebali pojaviti na teritoriji zemlje. Pritom bi bili izuzeti od svih zakona koji u BiH vrijede da bi sprje\u010davali kr\u0161enja zakona onih koji koji migriraju. Unato\u010d jo\u0161 jednom stupnju kopnjenja suvereniteta tema gotovo da nikoga ne zanima. [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":46179,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[46],"theme":[456],"country":[35],"articleformat":[450],"coauthors":[156],"class_list":["post-46174","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-migracije","theme-politika","country-bih","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/46174","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=46174"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/46174\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":46177,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/46174\/revisions\/46177"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/46179"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=46174"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=46174"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=46174"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=46174"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=46174"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=46174"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=46174"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}