Odnos lokalne i nacionalne politike u Hrvatskoj je, barem dva desetlje\u0107a unazad, jasno definiran. Dok na nacionalnoj razini zna\u010dajnu ulogu imaju takozvane ideolo\u0161ke teme, na lokalnoj se prvenstveno cijene pitanja koja navodno nisu ideolo\u0161ki obojena. Lokalnoj se politici zapravo odri\u010de politika i \u010desto ju se izjedna\u010dava sa zdravim razumom i elementarnim moralom: svi znamo \u0161to su najpametnije komunalne odluke, a samo ne\u010diji strana\u010dki interesi sprje\u010davaju njihovu realizaciju. Na osnovi takve podjele u spomenutom smo periodu svjedo\u010dili nizu prevrata na lokalnoj razini i smjenama dugotrajnih, mahom HDZ-ovih, na\u010delnika i gradona\u010delnika.<\/p>\n\n\n\n
Uspjesi su \u010desto motivirali aktere i na nacionalni iskorak. Smatrali su da isti recept mogu ponuditi i na nacionalnoj razini. Sadr\u017eaj tog recepta je u ve\u0107ini slu\u010dajeva bio anti-korupcijski. I znao je polu\u010diti zapa\u017eenije rezultate. Dobili bi se neki saborski mandati, ali vrlo brzo bi se pokazalo da takav reducirani sadr\u017eaj nije odr\u017eiv i da je neka vrsta ideolo\u0161kog premaza nu\u017ena za politi\u010dki opstanak i vidljivost. Unato\u010d kasnijim “izdajama” ishodi\u0161nih na\u010dela, takvi su epilozi samo u\u010dvrstili \u017eanrovsku podjelu izme\u0111u nacionalne i lokalne politike. Ni\u017ea razina kao inspiraciju mo\u017ee ponuditi samo tehnokraciju s ljudskim licem, licem koje znamo iz du\u0107ana ili iz kafi\u0107a. Samo anti-politi\u010dki zdrav razum.<\/p>\n\n\n\n
No, jedna pro\u0161lotjedna vijest, barem sude\u0107i po reakcijama zagreba\u010dke \u0161tampe, nagrizla je standardnu \u017eanrovsku podjelu. Naime, iz Grada Makarske su objavili da je Ministarstvo prostornog ure\u0111enja, graditeljstva i dr\u017eavne imovine odobrilo izmjene Prostornog plana grada Makarske i da \u0107e se izmjene na\u0107i na dnevnom redu sjednice Gradskog vije\u0107e predvi\u0111ene za 22. prosinca. Prema novom planu u Makarskoj \u0107e biti zabranjena daljnja izgradnja vi\u0161estambenih zgrada i eta\u017eiranje aparthotela. U pozadini samog plana stoji studija izra\u0111ena u suradnji s Institutom za turizam i njime se \u017eeli rije\u0161iti goru\u0107i problem grada koji je postao simbol preizgra\u0111enosti na na\u0161oj obali. Studija ka\u017ee da vi\u0161e od polovice stanova u Makarskoj nije stalno naseljeno i namijenjeno je iznajmljivanju, \u010desto ilegalnom, za vrijeme turisti\u010dke sezone. Istovremeno si zbog cijene kvadrata mladi ne mogu priu\u0161titi rje\u0161avanje stambenog pitanja i primorani su na iseljavanje.<\/p>\n\n\n\n
Reakcije na plan zasad su mahom pozitivne. Gotovo svi su slo\u017eni da je nu\u017eno zaustavljanje “betonizacije” i “apartmanizacije” obale i Makarska se isti\u010de kao “revolucionarni primjer” koji bi trebali slijediti svi gradovi koji se bore s istim problemom. Me\u0111utim, te\u0161ko je uo\u010diti politi\u010dki obrazac po kojem bi se primjer \u0161irio izuzev puke inspiracije. Za po\u010detak, u Makarskoj je na vlasti SDP, ali ista stranka je na vlasti i u Rijeci, a tamo\u0161nji gradona\u010delnik proteklih tjedana funkcionira kao glasnogovornik poduzetnika Damira Mi\u0161kovi\u0107a i njegovih nekretninskih planova na Kantridi. Tako da nije ba\u0161 za o\u010dekivati nekakvu koherentnu strana\u010dku politiku koja bi koordinirala djelovanje umjesto da ovisi o specifi\u010dnim lokalnim kontekstima.<\/p>\n\n\n\n
Pored strana\u010dko-organizacijskog postoji jo\u0161 jedan, \u010dak i dublji problem, kad je posrijedi pitanje “betonizacije” i “apartmanizacije”. Premda nije nigdje eksplicirano, vi\u0161e je nego o\u010dito – po tonalitetu i izboru klju\u010dnih rije\u010di – da su mahom pozitivne reakcije na odluku makarskih vlasti vi\u0161e estetske nego politi\u010dke prirode. Vi\u0161e su to reakcije prosvije\u0107enih turista kojima ru\u017ena arhitektura i urbanisti\u010dki kaos ometaju u\u017eivanje u pogledu nego solidarnih gra\u0111ana. Reakcije estetski obrazovanih cjenitelja okoli\u0161a kojima su nezaja\u017eljivi financijski apetiti domoradaca, manjak estetskog ukusa i manira ugla\u0111enih poduzetnika naprosto uni\u0161tavali kulisu na koju imaju pravo. Sada je napokon, dodu\u0161e kasno, ali svejedno, donesena razumna i gra\u0111anska odluka koja \u0107e zaustaviti taj kobni proces.<\/p>\n\n\n\n
Za\u0161to ne bismo naprosto prihvatili tu podr\u0161ku makar bila spornih motiva? \u010cemu mo\u017ee na\u0161tetiti? Postoje barem dva razloga za\u0161to je politi\u010dki opasna. Sasvim je izvjesno \u0107emo svjedo\u010diti sna\u017enoj reakciji onih koji su ovom makarskom odlukom financijski pogo\u0111eni. Kao i onih koji \u0107e je nastojati prevenirati u drugim mjestima. A to su preiskusni igra\u010di da u ovoj podr\u0161ci ne prepoznaju elitizam i privilegiju onih koji od turizma ne moraju \u017eivjeti. Prokazivaju\u0107i njihove motive poku\u0161at \u0107e pridobiti na svoju stranu sve one koji od turizma \u017eive i kojima estetika – shva\u0107ena kao u\u017eitak, a ne element svakodnevog komfora – nije prioritet. Naprosto se nema od \u010dega drugog \u017eivjeti. Zato bi implicitno inzistiranje na estetici moglo dopustiti interpretaciju po kojoj se ovdje radi o svojevrsnom referendumu o turizmu i retoriku o zabrani rada onima koji “samo ho\u0107e da rade”. Kao da je jedina alternativa urbanisti\u010dki kaos ili prazne pla\u017ee i siroma\u0161tvo.<\/p>\n\n\n\n
Drugi razlog ti\u010de se utjecaja ove odluke na op\u0107u dru\u0161tveno-politi\u010dku klimu. Odluka ovakvog tipa je po definiciji demokratska kontrola nad tr\u017ei\u0161nom ekonomijom. Sinonim za tu demokratsku kontrolu jest ideolo\u0161ki proskribirano planiranje. Ako promjenu plana u Makarskoj smjestimo u sferu za\u0161tite estetske vizure ostajemo bez prostora za politi\u010dku legitimaciju demokratske kontrole, a time i za \u0161irenje tih primjera dalje. Ne samo unutar turizma i urbanizma, ve\u0107 i u ostalim privrednim sektorima. A ako ne uspijemo legitimirati te politi\u010dke alate ne mo\u017eemo se nadati nikakvoj zna\u010dajnijoj promjeni.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Odnos lokalne i nacionalne politike u Hrvatskoj je, barem dva desetlje\u0107a unazad, jasno definiran. Dok na nacionalnoj razini zna\u010dajnu ulogu imaju takozvane ideolo\u0161ke teme, na lokalnoj se prvenstveno cijene pitanja koja navodno nisu ideolo\u0161ki obojena. Lokalnoj se politici zapravo odri\u010de politika i \u010desto ju se izjedna\u010dava sa zdravim razumom i elementarnim moralom: svi znamo \u0161to […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":46172,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[94],"theme":[455],"country":[38],"articleformat":[205],"coauthors":[90],"class_list":["post-46168","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-turizam","theme-rad","country-hrvatska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/46168","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=46168"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/46168\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":46173,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/46168\/revisions\/46173"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/46172"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=46168"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=46168"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=46168"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=46168"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=46168"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=46168"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=46168"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}