{"id":45985,"date":"2023-11-24T11:05:55","date_gmt":"2023-11-24T10:05:55","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=45985"},"modified":"2023-11-27T11:12:01","modified_gmt":"2023-11-27T10:12:01","slug":"judi-zviri-i-bestimje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=45985","title":{"rendered":"Judi, zviri i be\u0161timje"},"content":{"rendered":"\n

Situacija oko gradskog skloni\u0161ta za \u017eivotinje u Splitu pokazuje da im je namijenjena sli\u010dna politi\u010dka sudbina kao ve\u0107ini ljudi u Hrvatskoj. Ako im se neposredni interesi ne poklapaju sasvim slu\u010dajno s onim strana\u010dkim te\u0161ko da \u0107e biti realizirani.<\/p>\n\n\n\n

“\u010covik \u017eivi pasji, pas \u010doviku sli\u010di”, ka\u017eu stihovi \u010duvene “Balade o \u0160arku” pa nastave: “dile kost i pr\u0161ut, nevolju i sri\u0107u; zajedno na Pjaci, skupa u kafi\u0107u”.<\/p>\n\n\n\n

Ako je suditi po institucionalnom odnosu koji Grad Split godinama ve\u0107 prezentira spram brige o \u017eivotinjama, ta razlika ljudskog i \u017eivotinjskog zbilja nije naro\u010dito velika. Za tek ne\u0161to vi\u0161e od mjesec dana naime istje\u010de jo\u0161 jedan rok koji su predstavnici lokalne vlasti u Splitu zadali po pitanju izgradnje prvog (!) gradskog skloni\u0161ta za \u017eivotinje. Kraj godine je, naime, rok za izmjenu prostornog plana Op\u0107ine Klis, kako bi se omogu\u0107ila izgradnja gradskog skloni\u0161ta na Ko\u010dinjem brdu, lokaciji koja je okarakterizirana kao pogodna za takav infrastrukturni zahvat. Onaj temeljni rok, koji se\u017ee jo\u0161 u posljednji dan 2018. godine, davno je probijen; tada je, naime, postavljen zakonski rok do kojeg svaka \u017eupanija mora otvoriti barem jedno skloni\u0161te za \u017eivotinje s minimalnim kapacitetom od 50 mjesta. I ne samo to, ve\u0107 su svi gradovi i op\u0107ine du\u017eni po tom istom slovu zakona sudjelovati u njegovom financiranju.<\/p>\n\n\n\n

Skrb o \u017eivotinjama<\/h2>\n\n\n\n

Pitanje \u017eivotinjskog skloni\u0161ta nije samo pitanje srcedrapaju\u0107ih objava na stranicama i dru\u0161tvenim mre\u017eama. Briga o \u017eivotinjama nije samo minimalni civilizacijski standard, ve\u0107 i pitanje javnog zdravlja. Edukacija \u0161ire populacije o odgovornosti koju dr\u017eanje \u017eivotinja nosi smanjuje onu drugu potrebu, a to je smanjenje potencijalnih ugroza po ljude. Sa\u017eeto, u cikli\u010dkom procesu do kojeg nerijetko do\u0111e, neodgovorni vlasnici odlu\u010de kako im je najlak\u0161i bijeg od odgovornosti napu\u0161tanje \u017eivotinja, a koje onda predstavljaju ugrozu u vidu sigurnosti ne samo pojedinaca, ve\u0107 i prometa. Tako\u0111er, o prijetnji nekontroliranog razmno\u017eavanja \u017eivotinja u divljini i nije potrebno previ\u0161e govoriti: zoonoze, bolesti koje se mogu prenositi s \u017eivotinja na \u010dovjeka najve\u0107a su potencijalna opasnost za op\u0107u populaciju, pa je temeljna zada\u0107a skloni\u0161ta – uklanjanje napu\u0161tenih \u017eivotinja s javnih povr\u0161ina, a onda i temeljita veterinarska briga – samim tim i pitanje od izrazite va\u017enosti.<\/p>\n\n\n\n

Na razini Republike Hrvatske postoji nekoliko modela organizacije javnog skloni\u0161ta za \u017eivotinje. Grad Zagreb, primjerice, od 2017. u sklopu Ustanove Zoolo\u0161ki vrt upravlja i skloni\u0161tem u Dumovcu u kojem je 30-ak zaposlenih. U Osijeku, kao i u jo\u0161 nekolicini od ukupno 44 skloni\u0161ta registrirana<\/a> pri Ministarstvu poljoprivrede, udruga “Pobjede” funkcionira kao svojevrsni nositelj koncesije na brigu o \u017eivotinjama, gdje grad ustupa zemlji\u0161te i financije. Mnogi upravo isti\u010du takav model kao onaj koji je u praksi najefikasniji, pogotovo kada je rije\u010d o projektima koji kre\u0107u od nule. Posebne pohvale idu i na rad Za\u0161titarsko ekolo\u0161ke udruga Prijatelji \u017eivotinja i prirode \u010cakovec, koja na podru\u010dju Me\u0111imurja brine o gotovo 600 \u017eivotinja, koliki je kapacitet skloni\u0161ta.<\/p>\n\n\n\n

Split, kao drugi najve\u0107i grad u dr\u017eavi s preko 350 tisu\u0107a stanovnika u aglomeraciji, svoj model skrbi o \u017eivotinjama bazira tek na minimalnom uklju\u010denju. U prijevodu, Grad – iako je po Zakonu o za\u0161titi \u017eivotinja du\u017ean voditi ra\u010duna i o obradi uginulih, ali jasno i skrbi za \u017eive \u017eivotinje – svoj fokus odr\u017eava prakti\u010dki isklju\u010divo na pitanju uklanjanja onog \u0161to se neposredno vidi i predstavlja veliki rizik od zaraze, a to su le\u0161ine. Ako primjerice nazovete komunalnog redara u Splitu i prijavite mu \u017eivu \u017eivotinju bez nadzora, on \u0107e vas uputiti na adresu Animalis skloni\u0161ta u Ka\u0161telima, koje je privatno upravljano i k tome – kao jedino na \u0161irem podru\u010dju, uz specijalizirano skloni\u0161te za sto\u010dne \u017eivotinje u Ko\u0161utama – o\u010dekivano nevjerojatno preoptere\u0107eno.<\/p>\n\n\n\n

Navedeno skloni\u0161te je inicijalno muku mu\u010dilo i sa zakonskom odredbom za koju se sada tvrdi da je pred revidiranjem, a koja brani otvaranje skloni\u0161ta za \u017eivotinje na udaljenosti od barem 500 metara od najbli\u017eeg naseljenog podru\u010dja. Kada su 2014. krenuli s radom bili su svjesni razine posla koji ih \u010deka, ali praksa ih je, u najgu\u0161\u0107e naseljenoj hrvatskoj \u017eupaniji, svejedno jo\u0161 jednom iznenadila. Njihov kapacitet iznosi pritom nedovoljnih 100 jedinica za pse, od \u010dega nisu sve jedinice prikladne za odrasle ve\u0107 dio otpada na \u0161tenad te otprilike 30 ma\u010daka. Na godi\u0161njoj razini pak kroz njihov program za evidenciju pro\u0111e i do 900 \u017eivotinja, koje se uredno detaljno obrade, kako administrativno tako i veterinarski, a onda i daju na udomljavanje. Za usporedbu, Dumovec godi\u0161nje otprilike obradi oko 1.000 \u017eivotinja, \u0161to dovoljno govori o nevelikoj razlici u obujmu rada na podru\u010dju Zagreba – na \u010dijem \u0161irem podru\u010dju, za razliku od Splita, postoje jo\u0161 tri slu\u017ebena skloni\u0161ta – i Splita. Poseban problem predstavlja i potpuno nekontrolirano razmno\u017eavanje ma\u010daka, gdje je manjak sustavnog provo\u0111enja sterilizacija i kastracija uslijed izrazito ograni\u010denih kapaciteta doveo do ozbiljnog problema. A kada se problem ne rje\u0161ava sustavno, onda na scenu stupaju i patologije, pa ljudi u strahu pribjegavaju trovanju \u017eivotinja, umjesto pomaganju.<\/p>\n\n\n\n

Kruti politi\u010dki interes<\/h2>\n\n\n\n

Neki pomaci su, \u010dinilo se barem, napravljeni inicijativom prvenstveno biv\u0161eg gradskog vije\u0107nika Ante Zori\u010di\u0107a, koji je jo\u0161 prije nekoliko godina zbog anga\u017emana po pitanju nepostoje\u0107eg skloni\u0161ta imenovan i koordinatorom pronalaska lokacije i realizacije projekta azila. Na Zori\u010di\u0107evu je zamolbu biv\u0161i predsjednik Dru\u0161tva arhitekata Splita, Dragan \u017duvela, izradio i idejni koncept za projekt na spomenutom Ko\u010dinjem brdu, lokaciji u Op\u0107ini Klis koja odgovara i propisima o minimalnoj udaljenosti. Na\u010delnik op\u0107ine, Jakov Vetma, pru\u017eio je ruku za ideju tvrde\u0107i da \u0107e Klis po \u017eurnom postupku intervenirati u prostorni plan i tako sasvim otvoriti put ka realizaciji projekta. Grad Split jest pripremio, barem u teoriji, solidna sredstva za izradu elaborata, ali i projekt kao takav; to su u predizbornoj kampanji zdu\u0161no gurali i Zoran \u0110oga\u0161, ali i Vice Mihanovi\u0107 kao jo\u0161 razvikaniji HDZ-ov kandidat za \u010delnog \u010dovjeka grada, koji je, uz azil, na Ko\u010dinjem brdu obe\u0107avao i \u017eivotinjski krematorij, hotel za pse te poligon za dresuru. Pritom je, istine radi, Mihanovi\u0107 neovisno o kampanji osobno zaista i involviran po pitanju brige o \u017eivotinjama.<\/p>\n\n\n\n

Pomaka vi\u0161e nije bilo, osim tog jednog o\u010dito deklarativnog podsje\u0107anja na jo\u0161 jedno dano, i po svemu sude\u0107i neostvareno obe\u0107anje o prenamjeni zemlji\u0161ta. Na to je ukazao i aktualni splitski dogradona\u010delnik, Bojan Ivo\u0161evi\u0107, uz napomenu da je Grad i dalje zainteresiran za realizaciju tog projekta. Razlozi za zastoj mogu se na\u0107i u ustaljenom problemu koji ko\u010di i ostale, “ljudske” gradske projekte, \u010dak i one od kapitalne va\u017enosti: HDZ-ovska zajedljivost. Naime, \u010dinjenica da su u HDZ-u projekt gradskog skloni\u0161ta prezentirali kao sna\u017ean predizborni adut njihovih kandidata, s o\u010ditom svrhom poku\u0161aja pribli\u017eavanja ne\u0161to liberalnijem dijelu glasa\u010dkog tijela, i kasniji poraz tih istih kandidata unato\u010d tom adutu, probudili su u najja\u010doj stranci onu ustaljenu dozu ciljane inercije. Stvar se sada odvija po dobrom, starom klju\u010du logike po kojoj ako oni nemaju politi\u010dke koristi od projekta, ne\u0107e imati nitko. Pa ni \u017eivotinje, a onda ni gra\u0111ani.<\/p>\n\n\n\n

Me\u0111utim, sve i da se nekim \u010dudom \u017dupanija probudi i ipak pogazi svoj ponos, ostaje pitanje politi\u010dke svijesti o samom obujmu posla. Izgradnja infrastrukture tek je osnovni dio projekta, kao i vi\u0161emilijunski izdaci na silne tro\u0161kove odr\u017eavanja. U pitanju je, naravno, skrb o \u017eivim bi\u0107ima, i ona ne poznaje pauze, previranja i natezanja oko politi\u010dkog kadroviranja koja bi mogla utjecati na razinu skrbi. Nije cilj, kako nagla\u0161avaju iz postoje\u0107ih udruga, da projekt – a samim tim i pri\u010da – zavr\u0161i tek izgradnjom predimenzioniranog skloni\u0161ta, ve\u0107 je klju\u010dno da ono prvenstveno bude funkcionalno. I to ne samo po pitanju skrbi i udomljavanja, ve\u0107 i preduvjeta u vidu edukacije. Pravovremeno educiranje javnosti o va\u017enosti i odgovornosti koju briga o \u017eivotinji nosi, kao i o problemima izazvanim neodgovornim pona\u0161anjem – za \u017eivotinje, ali i ljude – zapravo rastere\u0107uje u samom startu rad skloni\u0161ta, ali i vojske volontera u raznim udrugama koje nose svoj dio tereta.<\/p>\n\n\n\n

U me\u0111uvremenu, kako ka\u017ee “Balada o \u0160arku”, sudbina \u017eivotinja u Hrvatskoj dosta je nalik onoj ljudskoj. Ako za neko pitanje, pa \u010dak i \u017eivotno va\u017eno, ne postoji neposredan politi\u010dki interes, kvaliteta \u017eivota i pitanje smrti bli\u017ei su naslovu jedne druge poznate pjesme: Judi, zviri i be\u0161timje.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Situacija oko gradskog skloni\u0161ta za \u017eivotinje u Splitu pokazuje da im je namijenjena sli\u010dna politi\u010dka sudbina kao ve\u0107ini ljudi u Hrvatskoj. Ako im se neposredni interesi ne poklapaju sasvim slu\u010dajno s onim strana\u010dkim te\u0161ko da \u0107e biti realizirani. “\u010covik \u017eivi pasji, pas \u010doviku sli\u010di”, ka\u017eu stihovi \u010duvene “Balade o \u0160arku” pa nastave: “dile kost i […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":45989,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[1516,1543],"theme":[458],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[1592],"class_list":["post-45985","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-azil-za-zivotinje","tag-zivotinje","theme-drustvo","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/45985","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=45985"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/45985\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":45990,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/45985\/revisions\/45990"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/45989"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=45985"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=45985"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=45985"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=45985"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=45985"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=45985"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=45985"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}