Zna\u010dajnu pa\u017enju akademske i \u0161ire intelektualne javnosti privukla je proljetos nova knjiga kanadskog povjesni\u010dara Quinna Slobodiana “Crack-Up Capitalism: Market Radicals and the Dream of a World Without Democracy” (“Napuknuti kapitalizam: tr\u017ei\u0161ni radikali i san o svijetu bez demokracije”). O razmjerima pa\u017enje na cijelom politi\u010dkom spektru dovoljno govori i \u010dinjenica da ju je recenzirao i Kwasi Kwarteng. Ako vam slu\u010dajno ime zvu\u010di poznato, ali se ne mo\u017eete sjetiti gdje ste i kada \u010duli za njega, nemojte si zamjeriti: prekratka je bila bizarna epizoda u kojoj obna\u0161ao funkciju ministra financija u vladi Liz Truss. Dakle, privukla je pa\u017enju i onih koji su se prepoznali kao protagonisti.<\/p>\n\n\n\n
Ova studija se nastavlja na sredi\u0161nju temu Slobodianovog rada, a ona se ti\u010de intelektualne povijesti odnosa demokracije i kapitalizma. U prethodnoj knjizi, naslovljenoj “Globalisti: kraj doba carstva i ra\u0111anje neoliberalizma”, prevedenoj i objavljenoj u Novom Sadu, Slobodian se bavi ekonomistima koje danas znamo kao intelektualne okosnice neoliberalizma. Za razliku od nekih drugih pristupa neoliberalizmu kao skupu ideja ili ekonomskoj mini-epohi, Slobodian isti\u010de da je glavni cilj autora koje obra\u0111uje bilo osiguravanje globalne ekonomije od demokratskih utjecaja. Dakle, ekonomski procesi se moraju izolirati od onih demokratskih “prijetnji” kao \u0161to su izbori ili politi\u010dki zahtjevi bilo kojeg tipa. Dakle, od nacionalne dr\u017eave. “Napuknuti kapitalizam” predstavlja svojevrsni nastavak, samo je perspektiva druk\u010dija: ne radi se o ograni\u010davanju uplitanja nacionalnih dr\u017eava u globalne ekonomske tokove ve\u0107 o suspenziji zakona tih dr\u017eava na dijelovima svojih teritorija na kojima bi se trebala odvijati “\u010dista” ekonomija. Ili o dr\u017eavama-gradovima u kojima regulacija ba\u0161 i nema. Ti teritoriji se nazivaju ekonomske zone.<\/p>\n\n\n\n
U knjizi opisuje Slobodian razli\u010dite oblike tih zona, od onih postoje\u0107ih do onih koji se zami\u0161ljaju na digitalnim cloudima<\/em>, a ono \u0161to ih spaja su porezni rajevi, eliminirana regulacija poslovanja i izostanak za\u0161tite radnika. Dakle, suspendirani su oblici demokratske kontrole ekonomije ugra\u0111eni u ovom ili onom stupnju u zakone nacionalnih dr\u017eava. Naprosto na tim teritorijima zakoni ne vrijede. Ili su privremeno suspendirani. Me\u0111utim, unato\u010d malo op\u0161irnijem uvodu, ovdje se ne\u0107emo baviti ekonomskim zonama. Njihova nam svrha i na\u010din funkcioniranja zapravo slu\u017ee da objasnimo sve o\u010ditiju pojavu “ideolo\u0161kih zona” u Hrvatskoj. Radi se, naprosto, o onim teritorijima, gradovima ili specifi\u010dnim okolnostima u kojima se zakoni suspendiraju i mogu\u0107e se krajnje ideolo\u0161ki slobodno pona\u0161ati. U konkretnoj varijanti: smijete biti usta\u0161a i nitko vam ni\u0161ta ne\u0107e u\u010diniti.<\/p>\n\n\n\n Ovogodi\u0161nje obilje\u017eavanje vukovarske tragedije unaprijed je bilo re\u017eirano u tom smjeru. Radi se naprosto o jedinom tipu politi\u010dkog kapitala koji gradona\u010delnik tog grada ili ideolo\u0161ke zone, Ivan Penava iz Domovinskog pokreta, ima na raspolaganju. Davanje primata HOS-u i usta\u0161kim aluzijama u pripremi same kolone sje\u0107anja rezultiralo je izgledom kolone koja je podsje\u0107ala na “slavne dane” blajbur\u0161kih komemoracija. Prisustvo premijera i predsjednika i krajnje suzdr\u017eana policija koja je nedavno bila prili\u010dno a\u017eurna nakon utakmica u Osijeku i Zadru dali su legitimitet Vukovaru kao ideolo\u0161koj zoni.<\/p>\n\n\n\n Kandidata ima jo\u0161, a isti\u010de se, naravno, Knin. Ako se radi o mjestima stradavanja, pijetet je ono \u0161to daje legitimitet, a ako su posrijedi mjesta ratne pobjede, onda je pobjeda ta koja opravdava ekscese. Tezi o postepenom uspostavljanju slobodnih ideolo\u0161kih zona mo\u017ee se prigovoriti tvrdnjom da je cijela Hrvatska slobodna ideolo\u0161ka zona i da iskazivanje usta\u0161kih stavova ili sklonosti nije naro\u010dito sporno. Da spada u legitimnu politi\u010dku opciju. Ili barem u objekt legitimne politi\u010dke koketerije. Tvrdnja donekle stoji, ali sve izvjesniji postaje model ideolo\u0161kih zona koje zbog specifi\u010dne povijesti teritorija na kojima se nalaze tim stavovima i sklonostima daju legitimitet, ali van standardnih i uobi\u010dajenih politi\u010dkih procesa i institucija. HDZ-u u Plenkovi\u0107evoj ina\u010dici taj model zoniranja najvi\u0161e odgovara: liberalnim kriti\u010darima ga mogu objasniti kao privremeni i takti\u010dki ustupak, a desnima ga predstaviti kao prihva\u0107anje \u0161irine domoljubnog spektra.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Zna\u010dajnu pa\u017enju akademske i \u0161ire intelektualne javnosti privukla je proljetos nova knjiga kanadskog povjesni\u010dara Quinna Slobodiana “Crack-Up Capitalism: Market Radicals and the Dream of a World Without Democracy” (“Napuknuti kapitalizam: tr\u017ei\u0161ni radikali i san o svijetu bez demokracije”). O razmjerima pa\u017enje na cijelom politi\u010dkom spektru dovoljno govori i \u010dinjenica da ju je recenzirao i Kwasi […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":45970,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[275],"theme":[458],"country":[38],"articleformat":[205],"coauthors":[90],"class_list":["post-45968","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-ekstremna-desnica","theme-drustvo","country-hrvatska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/45968","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=45968"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/45968\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":45971,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/45968\/revisions\/45971"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/45970"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=45968"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=45968"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=45968"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=45968"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=45968"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=45968"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=45968"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}