Ina\u010dice suvremene desnice \u010desto po\u010divaju na klasnim savezima frakcija kapitala i segmenata radni\u010dke klase. Ono \u0161to ih, izme\u0111u ostalog, ve\u017ee je specifi\u010dna vrsta anti-intelektualizma. Pritom se ne radi o klasi\u010dnom osporavanju bilo kakvog intelektualnog rada kao parazitizma, ve\u0107 se ljevicu optu\u017euje za intelektualne ma\u0161tarije, a desnici jam\u010di monopol nad “zdravim razumom”. Tri se podru\u010dja u tom ideolo\u0161kom dizajnu isti\u010du: rod, migracije i klima.<\/p>\n\n\n\n
Me\u0111u najistaknutijim politi\u010dkim i socijalnim enigmama 21. stolje\u0107a zasigurno se nalaze glasa\u010dke sklonosti zna\u010dajnih dijelova radni\u010dkih klasa diljem svijeta. I oni koji se bore za njihove glasove i oni koji te glasove analiziraju \u010desto su ostajali zate\u010denima. Te\u0161ko su se pronalazile podudarnosti izme\u0111u zami\u0161ljenih interesa radni\u0161tva i politi\u010dkih programa onih za koje su glasali. Razrje\u0161enja enigmi su bila brojna i analiti\u010dki \u010desto uvjerljiva. Ne\u0161to se opreznije pristupalo zami\u0161ljanju tih interesa, apdejtala se klasna analiza s obzirom na promjene u kompozicijama radni\u0161tva, sitne bur\u017eoazije i suvremenih oblika klasne propusnosti, kao i ona koja se ti\u010de socijalnog sastava ljevice. Rezultati su varirali od zemlje do zemlje i u procjenama opstojnosti te “neprirodne” koalicije ni\u017eih klasa i odre\u0111enih frakcija kapitala. U nekim su slu\u010dajevima te procjene bile ograni\u010dene zamahom populisti\u010dkih valova, a u nekima se kladilo na dugotrajnost.<\/p>\n\n\n\n
Bez obzira na uspjehe analiza i procjena, vrlo rijetko su slu\u017eili kao po\u010detna to\u010dka za izgradnju politi\u010dkog kontraprograma. Time se samo pokazalo da ne postoji nikakva kognitivno-mehani\u010dka veza izme\u0111u uvjerljive politi\u010dke analize i primamljivog i atraktivnog politi\u010dkog programa. Razne se prepreke mogu prona\u0107i na tom putu, od manjka infrastrukturnih kapacititeta do privilegiranja odre\u0111enih sekcija radni\u0161tva, npr. bijelih mu\u0161karaca u specifi\u010dnim industrijama, kao autenti\u010dnijih. U slu\u010daju ove “neprirodne” koalicije pojavljuje se prepreka koja se \u010dini ne\u0161to ustrajnijom. Upravo zato \u0161to u sebi nosi upravo odre\u0111enu dozu klasnog sadr\u017eaja. Naime, \u010desto ljepilo u savezima vi\u0161ih klasa, zastupljenima u desnim strankama, i onih ni\u017eih, jest anti-intelektualizam.<\/p>\n\n\n\n
U razli\u010ditim politi\u010dkim pokretima i opcijama kroz povijest, i desnim i lijevim, postojale su razli\u010dite vrste anti-intelektualizma. Ovaj suvremeni koji obitava na desnici je specifi\u010dan po svom izvoru i po politi\u010dkom cilju. Njegov izvor, a time i jezgra socijalne uvjerljivosti, nalazi se u specifi\u010dnom klasnom sastavu suvremene ljevice koji se prote\u017ee kroz akademski, kulturni i civilni sektor i \u010diji je klju\u010dni klasni marker bez obzira na poziciju \u2013 od administratorice u udruzi do profesora na fakultetu \u2013 obrazovanje i kulturni kapital. Taj marker, bez obzira na namjere protagonista, \u010desto politiku tuma\u010di kao proces obrazovanja: oni obrazovaniji su progresivniji, a ovima “dolje” obrazovanje naprosto nedostaje. Promoviranje progresivnih politika po tom obrascu, vrlo \u010desto i nesvjesno, proizvodi u\u010dinak patronizacije i, u krajnjim slu\u010dajevima, prostog ruganja, prema onima koji nisu uklju\u010deni u “progresivne krugove”.<\/p>\n\n\n\n
S obzirom na to da su im sindikalna borba i drugi oblici klasnog otpora uglavnom uskra\u0107eni, nezanemariv dio ni\u017eih slojeva pose\u017ee za anti-intelektualizmom kao oblikom otpora. Pritom se ne radi o ne\u0161to klasi\u010dnijem anti-intelektualizmu koji je isklju\u010divo zasnovan na diskreditaciji intelektualnog rada kao svojevrsnog parazitizma. Na tom mjestu uska\u010de desnica sa svojim kulturnim ratovima. Dakle, ne radi se o intelektualnom parazitizmu ve\u0107 o poku\u0161ajima ljevice da intelektualnim ma\u0161tarijama ospori svima pravo na zdrav razum. Da vide stvari onako kako ih svi obi\u010dni ljudi vide.<\/p>\n\n\n\n
Na barem tri podru\u010dja se ta borba za zdrav razum i protiv “ma\u0161tarija” ljevice odvija. Prvo podru\u010dje se ti\u010de takozvane rodne ideologije i trans osoba. Desnica ka\u017ee da ljevica naprosto ne priznaje biologiju i o\u010dite spolne razlike pored \u017eivih o\u010diju i izmi\u0161lja rodove kako joj padne napamet. Nema sumnje da postoje ljudi koji s trans osobama nemaju nikakve veze i koriste njihove probleme za stilske vje\u017ebe kako bi dokazali “progresivnost”, ali nitko priseban ne spori biolo\u0161ke zadatosti ve\u0107 im samo osporava karakter sudbine u rodnom obliku. Desnici, dakle, nije stalo do merituma stvari ve\u0107 samo da poka\u017ee kako je ljevica iracionalna, sklona ma\u0161tarijama i opasna za sve “normalne” ljudi. Radi se o otu\u0111enim kulturnim elitama koji imaju dovoljno slobodnog vremena na raspolaganju da izmi\u0161ljaju ludorije.<\/p>\n\n\n\n
Drugo se podru\u010dje ti\u010de migracijskih politika. U tom se slu\u010daju borba za zdrav razum vodi oko pitanja realizma i naivnosti. Pored raznih drugih argumentacijskih obrazaca, uglavnom zasnovanima na islamofobiji, onaj centralni kad je rije\u010d o istupima desnice ti\u010de se naivnosti ljevice. Naime, odvojena od realnosti ljevica u svim tim migrantima vidi “dobre ljude” koji \u0107e se uklopiti u na\u0161e dru\u0161tvo, a zapravo se radi o nerje\u0161ivom civilizacijskom sukobu ili, u najradikalnijem slu\u010daju, teroristi\u010dkoj opasnosti. Ljevica je, dakle, opet otu\u0111ena od normalnog svijeta i sanja svoje multikulturalno dru\u0161tvo bez ikakve brige za realnost. S obzirom na to da su se relativno nedavno na ovom prostoru doslovno klali civilizacijski prili\u010dno bliski ljudi nije naodmet zapitati se kako to desnica tretira realnost.<\/p>\n\n\n\n
Tre\u0107e podru\u010dje su, naravno, klimatske promjene. I ne radi se pritom o najbanalnijoj negaciji. Dovoljno je da se naglasi da ljevica pretjeruje i izmi\u0161lja apokalipti\u010dne scenarije kako bi privukla glasove. I opet je na repertoaru sli\u010dna pri\u010da o ma\u0161tarijama, zanemarivanju realnosti i pisanju knji\u017eevnosti. Ljevica \u017eeli tim fantasti\u010dnim pri\u010dama o prijetnjama klimatskih promjena opet “udariti\u201d na obi\u010dnog \u010dovjeka, njegov zdrav razum i uskratiti mu \u017eivotne navike. Ono \u0161to je znakovito jest da u nabrojana tri podru\u010dja nismo uvrstili ekonomiju. Dodu\u0161e, prisutna je u raspravi o ekologiji, ali itekako je simptomati\u010dno da ona nije predmet spora. Da ekonomija vi\u0161e nije ono podru\u010dje u kojem se ljevici spo\u010ditavaju naivnost i manjak zdravog razuma. Razlog je o\u010dit: i sama ljevica ne nudi ideje koje bi inspirirale desnicu na takve dijagnoze. I ne samo da bi inspirirale desnicu na odgovor, mo\u017eda bi i dijelove radni\u0161tva odmaknule od anti-intelektualizma kao klasnog ispu\u0161nog ventila.<\/p>\n\n\n\n
I za kraj, valja napomenuti da se anti-intelektualizam kao specifi\u010dni klasni savez \u010desto zasniva na dvije figure. U prvu spadaju likovi poput Trumpa koji o\u010dito spadaju u vi\u0161u klasu, ali se “spu\u0161taju” ni\u017ee na\u010dinom govora ili pona\u0161anja, tj. stilskim obra\u010dunavanjem s pripadnicima vlastite klase. A u drugoj je rije\u010d o intelektualcima koji su zapravo “odmetnici” iz lijevo-liberalnih krugova i slu\u017ee kao autenti\u010dni prokaziva\u010di nedosljednosti i licemjernosti tih krugova. Oni se mogu i politi\u010dki anga\u017eirati poput Nina Raspudi\u0107a, a mogu i ostati “samo” intelektualci i novinari koji po tim krugovima pljuju bez hrabrosti da izravno podr\u017ee (ekstremno) desnog kandidata i time izgube kredibilitet. Njih \u0107ete lako prepoznati.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Ina\u010dice suvremene desnice \u010desto po\u010divaju na klasnim savezima frakcija kapitala i segmenata radni\u010dke klase. Ono \u0161to ih, izme\u0111u ostalog, ve\u017ee je specifi\u010dna vrsta anti-intelektualizma. Pritom se ne radi o klasi\u010dnom osporavanju bilo kakvog intelektualnog rada kao parazitizma, ve\u0107 se ljevicu optu\u017euje za intelektualne ma\u0161tarije, a desnici jam\u010di monopol nad “zdravim razumom”. Tri se podru\u010dja u […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":45960,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[66],"theme":[458],"country":[459],"articleformat":[450],"coauthors":[90],"class_list":["post-45958","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-klasa","theme-drustvo","country-svijet","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/45958","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=45958"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/45958\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":45966,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/45958\/revisions\/45966"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/45960"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=45958"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=45958"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=45958"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=45958"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=45958"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=45958"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=45958"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}