Jezik je, kao \u0161to svi dobro znamo, popri\u0161te ideolo\u0161kih i politi\u010dkih bitki. I to u razli\u010ditim varijantama. Jezik mo\u017ee biti predmet eksplicitnog politi\u010dkog interesa i \u017eelje da se, sukladno ideolo\u0161kim sklonostima, nerijetko prigu\u0161enima navodno znanstvenom motivacijom, ljudima propisuje kako da ga upotrebljavaju. Pored tih jasno vidljivih politika, prisutne se i bezbrojne druge \u010diji stupanj vidljivosti varira, \u010desto i ovisno o tome koliko su ideolo\u0161ki uspje\u0161ne \u2013 koliko nam se \u010dine prirodnima njihovi ishodi. Jezik nikad ne miruje i samim tim nikad nije li\u0161en politi\u010dkog konteksta. Nikad nije nevin i kori\u0161tenje odre\u0111enih izraza i formulacija u odre\u0111enim kontekstima te kontekste “proizvodi” i oblikuje. Odabir izme\u0111u naizgled neutralnih sinonima \u010desto politi\u010dki premazuje i interpretira situaciju koja se pomo\u0107u odabranog sinonima nastoji opisati.<\/p>\n\n\n\n
Svo mno\u0161tvo izraza koje koristimo i svakodnevno i u politi\u010dkim nabijenom jeziku pripada i politi\u010dkoj jezi\u010dkoj arheologiji. U pojedinim izrazima i rije\u010dima mo\u017eemo prona\u0107i slojeve zna\u010denja i konotacija koji su u prili\u010dnoj mjeri isparili, a prije 30, 50 ili 70 godina bili su prevladavaju\u0107i. Ovisno o tome koju su politi\u010dku funkciju vr\u0161ili \u2013 od one kohezivne za odre\u0111enu zajednicu do jasnog signala autoriteta \u2013 ti su izrazi bili i vezani za sudbinu te zajednice ili autoriteta. Neki su, poput na primjer marksisti\u010dkog \u017eargona, potpuno nestali iz upotrebe, smatraju se reliktima pro\u0161losti i potpuno neupotrebljivima za obuhva\u0107anje suvremene stvarnosti, a neki su, poput onih univerzalnijih kao \u0161to su sloboda ili dr\u017eava, naprosto “ispustili” neke konotacije i “napunili” se drugima.<\/p>\n\n\n\n
Ponekad ti procesi traju neki du\u017ei period, a ponekad ih se mo\u017ee pratiti u takozvanom realnom vremenu. Razlika ponajvi\u0161e ovisi o intenzitetu politi\u010dkog sukoba kojeg je i jezik integralni dio. Trenutno \u017eivimo u trenutku u kojem su jezi\u010dni odabiri dovedeni do stupnja egzistencijalnog rizika. Radi se, naravno, o “sukobu” u Gazi. Upotreba navodnika sugerira da je sam izbor termina za ono \u0161to se u Gazi doga\u0111a politi\u010dki \u010din o kojem ovisi “tonalitet” najosnovnijeg opisa doga\u0111aja. Svi termini koji kolaju, bilo u funkciji sumiraju\u0107eg opisa ili pojedinih aspekata, poput okupacije, rata, genocida, terorizma i samog sukoba, nose gotovo pa automatski sa sobom posljedice i interpretacijskog i politi\u010dkog svrstavanja.<\/p>\n\n\n\n
Dakle, termini i sintagme se tretiraju i kao utvr\u0111eni ideolo\u0161ki blokovi, ali i kao popri\u0161ta borbe za definiciju. Me\u0111utim, postoji i jo\u0161 jedna dimenzija rata u jeziku, a ti\u010de se osporavanja autenti\u010dnosti izrazi i sintagmi i stjecanja politi\u010dke legitimnosti onih koji ih izgovaraju. Njoj su najsklonije liberalno-konzervativne snage koje \u017eele ljevici osporiti pravo na u\u010de\u0161\u0107e u raspravi uop\u0107e, a i svoje stavove krajnje neutralizirati kao da je rije\u010d o tehni\u010dkoj terminologiji. Ljevici se osporava autenti\u010dnost termina kojima pribjegava kako bi “obradila” kontekst u kojem se najnovija epizoda sukoba dogodila. Pa je tako u New York Timesu osvanuo \u010dlanak u kojem se cijeli niz “ljevi\u010darskih” izraza za zbivanja u Palestini stavlja pod navodnike: antikolonijalno, re\u017eim aparthejda, autohtoni narod i zatvor na otvorenim. Ti se izrazi dijagnosticiraju kao proizvodi akademskog \u017eargona za lokalne ameri\u010dke potrebe koji se sada koriste u sasvim neprikladnom kontekstu. Sama optu\u017eba za akademski \u017eargon je dovoljna da se onima koji izraze upotrebljavaju ospori dodir s realno\u0161\u0107u. Ljevica, dakle, opet izmi\u0161lja pojmove i nema nikakav doticaj sa stvarnim \u017eivotom. Da\u0161ak uvjerljivosti te optu\u017ebe proizlazi iz slabosti ljevice u posljednjim desetlje\u0107ima i realnih procesa “muzejskog” \u010duvanja tradicionalne terminologije \u010desto upravo na akademskim katedrama. Me\u0111utim, “posao” terminologije nije svjedo\u010denje politi\u010dke snage opcije koja ju upotrebljava nego adekvatnost razumijevanja situacije. Probajte objasniti nekome u Gazi da nije pod okupacijom jer neki ameri\u010dki profesor koristi rije\u010d okupacija.<\/p>\n\n\n\n
Pored osporavanja autenti\u010dnosti jezika politi\u010dkih suparnika, prisutna je i zaobilazna legitimacija vlastitog rasizma. Taj je postupak iz dobro znanih razloga najzastupljeniji u Njema\u010dkoj, ali na njega nije imun ni ostatak takozvanog zapadnog svijeta. Cilj postupka je da omogu\u0107i govornicima postizanje rasisti\u010dkih efekata bez da ih se mo\u017ee optu\u017eiti za rasizam prema Palestincima i Arapima. Prije koji dan je njema\u010dki ministar zdravstva Karl Lauterbach, ina\u010de iz socijaldemokratskih redova, na jednoj dru\u0161tvenoj mre\u017ei podijelio klip britanskog ekstremno desnog novinara Douglasa Murraya koji je usporedio naciste i Hamas. A usporedba ka\u017ee da su nacisti bili humaniji jer im je bilo iskreno \u017eao zbog provo\u0111enja genocida, a \u010dlanovi Hamasa takve osje\u0107aju uop\u0107e nemaju, dapa\u010de, u\u017eivaju u pokoljima. Ministar je inicijalno postavio par ograda prilikom \u0161eranja klipa, ali ga i preporu\u010dio, a naknadno ga je obrisao. Primjer je pomalo ekstreman, ali nipo\u0161to usamljen: potraga za sredstvima dehumanizacije Palestinaca i otvaranja prostora za non\u0161alantniju upotrebu jezika neprestano se odvija. Kori\u0161tenje navodnog moralnog kompasa nacisti\u010dkih predaka kako bi se normalizirao rasisti\u010dki jezik danas samo sugerira dokle su stvari oti\u0161le. I koliko je bitka za legitimnost svakog izraza ili termina va\u017ena. Jezik je i sredstvo i predmet okupacije.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Jezik je, kao \u0161to svi dobro znamo, popri\u0161te ideolo\u0161kih i politi\u010dkih bitki. I to u razli\u010ditim varijantama. Jezik mo\u017ee biti predmet eksplicitnog politi\u010dkog interesa i \u017eelje da se, sukladno ideolo\u0161kim sklonostima, nerijetko prigu\u0161enima navodno znanstvenom motivacijom, ljudima propisuje kako da ga upotrebljavaju. Pored tih jasno vidljivih politika, prisutne se i bezbrojne druge \u010diji stupanj vidljivosti […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":45932,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[137],"theme":[458],"country":[459],"articleformat":[205],"coauthors":[90],"class_list":["post-45930","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-rat","theme-drustvo","country-svijet","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/45930","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=45930"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/45930\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":45933,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/45930\/revisions\/45933"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/45932"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=45930"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=45930"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=45930"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=45930"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=45930"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=45930"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=45930"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}