Za nama je obilje\u017eavanje blagdana Svih svetih, a Matea Grgurinovi\u0107 prigodno se pozabavila pitanjem cijene smrti. Njezino istra\u017eivanje mo\u017eemo sa\u017eeti parafrazom Jesenjina: \u017divjeti nije jeftino na ovom svijetu, ali ni umrijeti ba\u0161 nije najjeftinije. <\/p>\n\n\n\n
Umrli ste, i \u0161to sad? Va\u0161i problemi su gotovi, ali za va\u0161u obitelj tek kre\u0107u jer kao i sve u ovom dru\u0161tvu, i smrt ko\u0161ta. \u010cesto se pri\u010da o tome koliko je skup \u017eivot. Tako je, prema podacima Ministarstva gospodarstva i odr\u017eivog razvoja<\/a>, ukupna vrijednost ko\u0161arice 103 odabrana proizvoda (roba i usluga) u rujnu 2022. bila 944,77 eura (7.118,37 kuna), u svibnju 2023. 975,30 eura (7.348,40 kuna), a u lipnju 2023. 973,35 eura (7.333,71 kunu). O tome koliko ko\u0161ta pogreb pri\u010da se ne\u0161to manje, iako tro\u0161kovi takvog tipa mogu napraviti poprili\u010dnu udubinu u bud\u017eetu ku\u0107anstva.<\/p>\n\n\n\n Obi\u010dno se, tako\u0111er, ka\u017ee kako smo u smrti svi jednaki. Ali, nekako se ne \u010dini da je to to\u010dno \u2013 neki umiru u bolnici, na palijativnoj skrbi, okru\u017eeni obitelji i medicinskim radnicima koji im mogu pomo\u0107i uti\u0161ati bol. Drugi, pak, umiru na ulicama<\/a>, u policijskim postajama<\/a> ili neima\u0161tini. Mo\u017eda smo ipak jednaki tek nakon smrti, kad nas vi\u0161e uop\u0107e nema.<\/p>\n\n\n\n <\/a> Koja je vrijednost ko\u0161arice smrti? Kako se navodi na stranici Savjeti.hr<\/a>, cijena pogreba ovisi o mnogo faktora kao \u0161to su kvaliteta i cijena lijesa, izvo\u0111enje glazbe i sli\u010dno. Najve\u0107i dio tro\u0161kova tzv. klasi\u010dnog pokopa otpada na kupnju i ure\u0111enje grobnog mjesta. Cijene se jako razlikuju od grada do grada, s time da cijene u ve\u0107im gradovima, kao \u0161to je primjerice Zagreb, prelaze i 13.000 eura (odnosno 100.000 kuna). Savjeti.hr pi\u0161u da se stoga mnogi gra\u0111ani sve vi\u0161e odlu\u010duju za kremiranje, kao bitno povoljniju opciju \u2013 dok je u Njema\u010dkoj postotak kremiranih pokojnika oko 50 posto, kao i u Zagrebu, u Sloveniji je kremirano 88 posto pokojnika, a u \u0160vedskoj \u010dak 95 posto. Cijene grobnih mjesta znatno se razlikuju ovisno o lokaciji groblja, polo\u017eaju grobnog mjesta (zona) i vremenu kupnje, pi\u0161e tportal<\/a>. Zemlji\u0161ta na kojima se nalaze grobovi u vlasni\u0161tvu su gradova i op\u0107ina, a njima upravljaju specijalizirana komunalna poduze\u0107a koja ustupaju slobodne grobove po utvr\u0111enim tarifama.<\/p>\n\n\n\n Ta gradska komunalna poduze\u0107a na kori\u0161tenje ustupaju nove grobove ili napu\u0161tene. Grob je napu\u0161ten ako netko deset godina nije pla\u0107ao grobnu naknadu, a mo\u017ee se dodijeliti drugoj osobi ako je pro\u0161lo 15 godina od posljednjeg ukopa na grobno mjesto, odnosno 30 godina od posljednjeg ukopa u grobnicu.<\/p>\n\n\n\n Kako navodi tportal, cijene grobnih mjesta znatno se razlikuju ovisno o lokaciji groblja, polo\u017eaju grobnog mjesta (zona) i vremenu kupnje. Grobna mjesta za klasi\u010dni ukop u pravilu su skuplja od onih za polaganje urni, a cijene su povoljnije ako ih kupujete prije smrti, tj. prije ‘5 do 12’. Najskuplja su grobna mjesta na Mirogoju i tu se cijene kre\u0107u od 1.866 eura za klasi\u010dno grobno mjesto u \u0161estoj zoni do 12.277 eura za mjesto unutar Velikih arkada. Grobna mjesta za urne kre\u0107u se od 614 eura (VII. zona) do 921 eura za kolumbarijsku ni\u0161u s pretincima za urne.<\/p>\n\n\n\n Klasi\u010dno grobno mjesto mo\u017ee se kupiti za 1.244 eura, a kolumbarijsku ni\u0161u za urnu za 830 eura. Povoljnija grobna mjesta mogu se na\u0107i na Markovom polju i okolnim zagreba\u010dkim grobljima, na kojima se cijene klasi\u010dnih grobova kre\u0107u od 332 eura (II. zona Malih groblja i III. zona Markovog polja) do 1.244 eura (I. zona Markovog polja). Grobna mjesta za urne iznose od 307 do 614 eura. \u0160to se betonskih grobnica ti\u010de, cijena zavisi od kvalitete materijala i veli\u010dine grobnice i varira od 2.986 do 24.886 eura.<\/p>\n\n\n\n Oko tre\u0107in<\/u>e<\/u> tro\u0161kova<\/u><\/a> otpada na komunalne usluge gradskih tvrtki, koje obuhva\u0107aju preuzimanje, ispra\u0107aj i sahranu pokojnika, a druge dvije tre\u0107ine na pogrebnu opremu i ostale komercijalne usluge. Morate misliti i na cijenu objave osmrtnice u novinama. Recimo, objava smrti u Slobodnoj Dalmaciji<\/a> ko\u0161tat \u0107e 10.22 eura za objavu do 50 rije\u010di te 12.48 eura za objavu od 51 do 70 rije\u010di. Osmrtnica na pola stranice ko\u0161ta 1.702 eura ako objava ide u ponedjeljak, utorak, srijedu, petak i nedjelju, a \u010dak 2.243 eura za objave \u010detvrtkom, subotom i blagdanom.<\/p>\n\n\n\n Kao \u0161to smo rekli, ako \u017eelite jeftinije, onda je kremiranje za vas! Kako se tako\u0111er navodi na stranici Savjeti.hr, cijena kremiranja s ispra\u0107ajem kre\u0107e se izme\u0111u 330 i 350 eura. Uz to, pla\u0107a se i urna za pepeo koja se mo\u017ee na\u0107i po najni\u017eoj cijeni od oko \u0161ezdesetak eura.<\/p>\n\n\n\n Pepelom u urni ne mo\u017eete slobodno raspolagati, pa se on mora dr\u017eati doma, ukopati unutar groblja ili posipati u ru\u017ei\u010dnjaku. Uz Krematorij u Zagrebu, u Hrvatskoj postoji jo\u0161 samo jedan \u2013 onaj u Osijeku koji je otvoren 2021. godine<\/a>. Zbog te \u010dinjenice u tro\u0161kove kremiranja treba ura\u010dunati i tro\u0161ak prijevoza tijela do Zagreba ili Osijeka. U potonjem gradu o\u010dekuju kako \u0107e se veliki dio ljudi<\/a> u krugu od 100 kilometara odlu\u010diti za uslugu kremiranja u Osijeku, pogotovo kada se u obzir uzme porast trenda kremiranja.<\/p>\n\n\n\n Ako pokojnik nema obitelj ili oni ne \u017eele ili ne mogu podmiriti tro\u0161kove ukopa, prema Zakonu o socijalnoj skrbi socijalno ugro\u017eenim osobama omogu\u0107eno je podmirenje osnovnih tro\u0161kova sprovoda. Onda se podmiruju tro\u0161kovi lijesa, pogrebnog znaka i ukop u zemljani grob koji je smje\u0161ten na posebnim parcelama gradskih groblja.<\/p>\n\n\n\n Kako je za Dnevnik.hr<\/a> pojasnio predsjednik Udruge pogrebnika Hrvatske (UPH) Damir Sapanjo\u0161, pogreb je najskuplji u gradovima gdje komunalne gradske tvrtke dr\u017ee groblja, a najjeftiniji u mjestima gdje groblja dr\u017ee Mjesni odbori i bratstva koji sami vr\u0161e ukop ili ukop vr\u0161e privatni pogrebnici s ugovorom ili koncesijom. Iznos “standard” paketa pogreba uklju\u010duje sljede\u0107e: drveni i limeni lijes s osnovnom garniturom, papu\u010de, grobnu oznaku ili kri\u017e, osmrtnice, prijevoz na podru\u010dju Zagreba, obavijest za novine, aran\u017eman za lijes, glazbu ili pjevanje, tro\u0161kove ukopa na groblju. Sve drugo, kao \u0161to su obla\u010denje pokojnika, bolji drveni lijes, kori\u0161tenje rashladne komore na vi\u0161e dana, cvije\u0107e, dodatni oglasi u novinama, kupovina grobnog mjesta, karmine i sli\u010dno, smatra se “nadstandardom”, pa se time i bitno pove\u0107avaju tro\u0161kovi.<\/p>\n\n\n\n Ako trebate prevesti ostatke pokojnika, i to \u0107ete platiti. Ako \u017eelite glazbu na pogrebu, i to \u0107ete platiti, a cijena glazbe ovisit \u0107e o broju i kvaliteti izvo\u0111a\u010da, poja\u0161njava Sapanjo\u0161. Za klapsko izvo\u0111enje tri pjesme iz redovnog repertoara platit \u0107ete minimalno 160 eura (1.200 kn), dok je limena glazba najmanje 212 eura (1.600 kuna), a posebne \u017eelje poput solo izvedbi dodatno se napla\u0107uju.<\/p>\n\n\n\n Ako pak volite planirati, tu je za vas Posmrtna pripomo\u0107 koja sa svojom uslugom ‘Planiraj unaprijed’<\/a> omogu\u0107uje da pogreb koji \u0107e se desiti u budu\u0107nosti platite po dana\u0161njim cijenama. Kako se navodi na njihovim stranicama<\/a>, ta udruga osnovana je 1931. godine, kada je grupa entuzijasta iz Zagreba, a po uzoru na Be\u010dko pogrebno dru\u0161tvo, odlu\u010dila da i u svom gradu osnuje ustanovu socijalno-karitativnog karaktera koja bi svojim djelovanjem pomagala \u010dlanovima u njihovim najte\u017eim trenucima.<\/p>\n\n\n\n Udruga je u vi\u0161e navrata mijenjala i svoje ime, ka\u017eu, ali isti\u010du kako je tradicija solidarne posmrtne pripomo\u0107i \u010dlanovima u slu\u010daju smrti bila i ostala temeljna odrednica njezina djelovanja. U razdoblju od 1931. do 2021. godine Udrugu je zauvijek napustilo vi\u0161e od 180.000 \u010dlanova za koje je organiziran dostojan ispra\u0107aj prema standardu “Posmrtne pripomo\u0107i”, dok Posmrtna pripomo\u0107 trenuta\u010dno broji vi\u0161e od 242.000 \u010dlanova. Me\u0111utim, mjese\u010dna \u010dlanarina pokriva tek dio tro\u0161kova pogreba, a ostalo se pokriva iz vlastitog d\u017eepa, tako da cijena smrti \u010dak i u najjeftinijoj varijanti iznosi oko 3.330 eura, kako je prije sedam godina po onda\u0161njim cijenama izra\u010dunala<\/a> Ivana Hana\u010dek.<\/p>\n\n\n\n Ipak nismo jednaki, \u010dak ni u smrti. Izgleda da neki seoski obi\u010daji prikupljanja sredstava za obitelj preminulog itekako imaju smisla, jer i u smrti je solidarnost bitna.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Za nama je obilje\u017eavanje blagdana Svih svetih, a Matea Grgurinovi\u0107 prigodno se pozabavila pitanjem cijene smrti. Njezino istra\u017eivanje mo\u017eemo sa\u017eeti parafrazom Jesenjina: \u017divjeti nije jeftino na ovom svijetu, ali ni umrijeti ba\u0161 nije najjeftinije. Umrli ste, i \u0161to sad? Va\u0161i problemi su gotovi, ali za va\u0161u obitelj tek kre\u0107u jer kao i sve u ovom […]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":45925,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[1814,443,1813],"theme":[458],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[1787],"class_list":["post-45921","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-groblja","tag-nejednakost","tag-smrt","theme-drustvo","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/45921","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=45921"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/45921\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":45934,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/45921\/revisions\/45934"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/45925"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=45921"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=45921"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=45921"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=45921"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=45921"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=45921"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=45921"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Cijena smrti<\/strong><\/h2>\n\n\n\n
Standard paket i deluks<\/strong><\/h2>\n\n\n\n