Motiv podijeljene Hrvatske u raznolikim je ina\u010dicama diktirao politi\u010dke pozicije i rasprave u zemlji u posljednjih 20 i kusur godina. Da ne bi bilo zabune, sli\u010dno je bilo i u devedesetima, samo je za tu dekadu “motiv” preslaba rije\u010d i zato se ne “spu\u0161tamo” ispod praga tisu\u0107lje\u0107a. Dvije su ina\u010dice prevladavale u tom periodu. Prva se ti\u010de podjele na, da se poslu\u017eimo leksikom desne patetike, domoljubnu i ne-domoljubnu Hrvatsku. S tim da ta druga ima i militantno krilo koje “mrzi sve hrvatsko”. Ta je podjela manje ili vi\u0161e aktivna cijelo vrijeme, a intenzitet varira ovisno tome tko je na vlasti i tko je na \u010delu HDZ-a. Druga je vezana uz status poslodavca: postoji Hrvatska koja “radi” u javnom i Hrvatska koja radi u privatnom sektoru. Ona je dominirala drugim desetlje\u0107em ovog stolje\u0107a i kao moralni kriterij i na\u010din razumijevanja dru\u0161tva i ekonomije. A figura “uhljeba” funkcionirala je kao “joker” u obja\u0161njavanju svega \u0161to vam se na\u0111e na putu.<\/p>\n\n\n\n
\u010cini se da je u posljednjih godinu-dviju ta druga podjela ipak olabavila. Vratit \u0107emo se na tu dijagnozu malo zaobilazno. Opozicija u Hrvatskoj ve\u0107 neko vrijeme, sukladno akumulaciji korupcijskih skandala vladaju\u0107ih, inzistira na podjeli izme\u0111u HDZ-a i neke vrste “bolje Hrvatske”. Svoj vrhunac podjela do\u017eivljava u razli\u010ditim apokalipti\u010dnim zazivima koji se pomalo pretvaraju u slogane i daju se svesti na bira\u010dima prepu\u0161tenu odluku: HDZ ili Hrvatska. U nju politi\u010dke nade pola\u017eu stranke ljevice i centra, ali i dijela desnice kojem bi koalicija s HDZ-om predstavljala politi\u010dki suicid. Iako ne bi bilo ni prvi ni zadnji put da ga po\u010dine. Za razliku od prve dvije “organske” podjele koje nisu potekle izravno iz strana\u010dkih pripetavanja, ova u sebi nosi taj zalog. I zato nimalo ne \u010dudi da su HDZ i Andrej Plenkovi\u0107 odlu\u010dili uzvratiti protupodjelom.<\/p>\n\n\n\n
A ona ka\u017ee da postoji Hrvatska koja radi i \u010diji rad donosi vidljive rezultate, ali i Hrvatska koja je nesposobna i samo iskazuje mr\u017enju i agresiju. Na\u010delno, prva Hrvatska je HDZ, druga je oporba. Ju\u010dera\u0161nji performans oporbe s lupanjem u Saboru tijekom Plenkovi\u0107evog izlaganja navodno je “dokazao” taj status. Politi\u010dko-piarovsku logiku iza te podjele koju promovira HDZ precizno je ve\u0107 u Novostima detektirao Ivica \u0110iki\u0107. Njome, naime, Plenkovi\u0107 namjerava izjedna\u010diti sve kritike s kojima se suo\u010dava: od onih legitimnih koji optu\u017euju HDZ za korupciju do onih \u0161ovinisti\u010dkih koje ga optu\u017euju za suradnju sa srpskom manjinom. Me\u0111utim, da bi se taj potez mogao uop\u0107e izvesti trebalo se ne\u0161to u pozadini promijeniti. Nije se mogu\u0107e osloniti samo na PR voluntarizam. A tu promjenu predstavlja upravo kopnjenje politi\u010dke va\u017enosti podjele na zaposlene u javnom i privatnom sektoru.<\/p>\n\n\n\n
U najavi ju\u010dera\u0161nje emisije “Otvoreno” na HTV-u o situaciji s radnicima i pla\u0107ama u javnom sektoru iskori\u0161tena je sintagma “takozvani realni sektor”. Sam odabir izraza takozvani u tom kontekstu prije koji pet-\u0161est godina bio bi gotovo pa nemogu\u0107. Realnost privatnog sektora nikad nije bila sporna. Me\u0111utim, nekoliko trendova je omogu\u0107ilo i da se takve formule izgovore na javnom servisu. Proteklih godina svjedo\u010dili smo brojnim \u0161trajkovima u javnom sektoru s kojima se javnost solidarizirala: od nastavnika do sudskih namje\u0161tenika. U kontekstu inflacije se zapravo vidjelo koliko su pla\u0107e niske u tim zanimanjima, ali i koliko dru\u0161tvo ovisi o obavljenom radu tih radnika. Tako\u0111er, masovno iseljavanje snizilo je nezaposlenost i omogu\u0107ilo, uslijed nedostatka radne snage, ve\u0107e pla\u0107e u pojedinim dijelovima privatnog sektora \u0161to je mnoge demotiviralo da se jave na oglase za posao u javnom i dr\u017eavnom sektoru. Ispostavilo se, dakle, da “uhljebi” ne ko\u010de ba\u0161 ekonomiju. Tako\u0111er, paketi pomo\u0107i poslodavcima u kontekstu pandemije i energetske krize tako\u0111er su ubla\u017eili o\u0161tricu.<\/p>\n\n\n\n
I zato danas Plenkovi\u0107 mo\u017ee sebe i HDZ opisati kao one “koji rade”. Jer u taj “mi” integrira i kapitaliste kojima je vlast pomogla i njihove radnike i radnike u javnom sektoru koji nisu vi\u0161e toliko omra\u017eeni koliko su bili. S druge strane, opozicija ne djeluje ba\u0161 uvjerljivo i na toj neuvjerljivosti parazitira kad ih prokazuje kao nesposobne i agresivne. Politi\u010dki zaklju\u010dak ne nalazi se u tome da Plenkovi\u0107 mulja \u2013 naravno da mulja \u2013 ve\u0107 da opozicijska taktika koja se gotovo isklju\u010divo svodi na podjelu izme\u0111u HDZ-a i Hrvatske nije ba\u0161 najlucidnija.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Motiv podijeljene Hrvatske u raznolikim je ina\u010dicama diktirao politi\u010dke pozicije i rasprave u zemlji u posljednjih 20 i kusur godina. Da ne bi bilo zabune, sli\u010dno je bilo i u devedesetima, samo je za tu dekadu “motiv” preslaba rije\u010d i zato se ne “spu\u0161tamo” ispod praga tisu\u0107lje\u0107a. Dvije su ina\u010dice prevladavale u tom periodu. Prva […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":45781,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[12],"theme":[456],"country":[38],"articleformat":[205],"coauthors":[90],"class_list":["post-45779","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-izbori","theme-politika","country-hrvatska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/45779","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=45779"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/45779\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":45782,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/45779\/revisions\/45782"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/45781"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=45779"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=45779"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=45779"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=45779"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=45779"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=45779"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=45779"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}