<\/p>\n\n\n\n
Za\u0161to \u017eene i dalje u prosjeku imaju manje pla\u0107e<\/a> od mu\u0161karaca? Odgovor na to pitanje i dalje naj\u010de\u0161\u0107e odlazi u jednom od dva smjera. Jedan zastupaju likovi poput Jordana Petersona, ali i niza ekonomista\/ica, koji tvrde<\/a> da je koncept rodnog jaza u pla\u0107ama mit, i da \u017eene imaju ni\u017ee pla\u0107e jednostavno zato \u0161to izabiru lo\u0161ije pla\u0107ena zanimanja i rade manje radnih sati. Pritom takvi likovi nimalo ne zastaju nad pitanjem za\u0161to su ba\u0161 tipi\u010dno \u017eenska zanimanja i industrije ti koji su ni\u017ee pla\u0107eni, poput zanimanja \u010dista\u010dica, blagajnica ili cijele tekstilne industrije. Ne zamaraju se ni time za\u0161to \u017eene imaju manje radnih sati i za\u0161to odabiru ba\u0161 ona zanimanja koja su lo\u0161ije pla\u0107ena. Drugi smjer, sre\u0107om zastupljeniji, nagla\u0161ava da iza prosje\u010dne razlike u pla\u0107ama mu\u0161karaca i \u017eena stoji neka vrsta nepravde, ali tu se naj\u010de\u0161\u0107e misli na izravnu diskriminaciju \u017eena koje su manje pla\u0107ene za identi\u010dno radno mjesto u odnosu na mu\u0161ke kolege, pa tako europski sindikati ve\u0107 godinama vode borbu za transparentnost pla\u0107a i zahtijevaju da poslodavci objavljuju podatke o pla\u0107ama svojih radnika i radnica kako bi se takva diskriminacija sprije\u010dila. Iako i takva diskriminacija dokazano i dalje postoji, ona je zapravo jedva vidljivi djeli\u0107 u nizu uzroka razlika u pla\u0107ama. Oni prvi su u pravu kada ka\u017eu da je klju\u010dno obja\u0161njenje za razlike u pla\u0107ama \u017eena i mu\u0161karaca drugdje: u razli\u010ditim poslovima koji rade \u017eene i mu\u0161karci. Ali takav pristup otkriva svu sku\u010denost mainstream ekonomske znanosti kojoj je glavni cilj dokazati da bi pla\u0107e \u017eena i mu\u0161karaca bile jednake kada ne bi postojale razlike u sektoru zaposlenosti, zanimanju i broju radnih sati. Zaklju\u010dci tih znanstvenih radova u prijevodu s akademskog \u017eargona glase ovako: (Skoro pa) nema diskriminacije, mo\u017eemo odahnuti i ne baviti se dalje pitanjem za\u0161to sve te razlike izme\u0111u \u017eena i mu\u0161karaca na tr\u017ei\u0161tu rada postoje. Sre\u0107om, ima i rijetkih primjera ekonomista koji nisu na tome stali, a Claudia Goldin, jedna od takvih, pro\u0161log tjedna osvojila je takozvanu<\/a> Nobelovu nagradu za ekonomiju (punim nazivom \u201cNagrada \u0160vedske nacionalne banke za ekonomske znanosti u spomen na Alfreda Nobela\u201d).<\/p>\n\n\n\n Claudia Goldin sa Sveu\u010dili\u0161ta Harvard nedavno je postala tre\u0107a \u017eena koja je osvojila tzv. Nobelovu nagradu za ekonomiju, nakon Elinor Ostrom 2009. i Esther Duflo 2019. Goldin je po\u010dela karijeru istra\u017eivanjem ekonomske povijesti juga SAD-a i doktorirala na temi urbanog ropstva na ameri\u010dkom jugu. Nakon toga krenula se baviti industrijalizacijom SAD-a i ulogom radnica, dje\u010djeg rada i imigrantskih obitelji u ekonomskom razvoju. Tada je shvatila da su radnice bile uglavnom zanemarene u ekonomskoj povijesti i po\u010dela prou\u010davati razvoj i ulogu \u017eenske radne snage u ekonomskom rastu. Osamdesetih godina bavila se utjecajem Drugog svjetskog rata na porast zaposlenosti \u017eena, udanim \u017eenama na tr\u017ei\u0161tu rada i profesionalnom segregacijom po spolu. Njezina knjiga “Understanding the Gender Gap: An Economic History of American Women\u201d (1990.) bavi se porastom zaposlenosti \u017eena u SAD-u od osamnaestog stolje\u0107a do kasnog dvadesetog stolje\u0107a, ulogom \u017eenske radne snage u ekonomskom rastu i rodnim razlikama u pla\u0107ama i zapo\u0161ljavanju. U tom istra\u017eivanju Goldin je analizirala podatke koji pokrivaju 200 godina sudjelovanja \u017eena u ameri\u010dkoj radnoj snazi i pokazala da su, osim individualnih odluka o obrazovanju, za razlike u pla\u0107ama i op\u0107enito ulogu \u017eena na tr\u017ei\u0161tu rada va\u017ene i dru\u0161tvene i ekonomske promjene. “Ovogodi\u0161nja laureatkinja ekonomskih znanosti, Claudia Goldin, pru\u017eila je prvi sveobuhvatan prikaz zarada \u017eena i sudjelovanja na tr\u017ei\u0161tu rada kroz stolje\u0107a”, objavila je pro\u0161log ponedjeljka \u0160vedska kraljevska akademija znanosti.<\/p>\n\n\n\n Goldin je naglasila va\u017enost roditeljstva za polo\u017eaj \u017eena na tr\u017ei\u0161tu rada, ne\u0161to \u010dime se ekonomisti dotad uglavnom nisu bavili. Otkrila je da najve\u0107i dio razlika nastaje nakon ro\u0111enja prvog djeteta, kada su \u017eene suo\u010dene s problemima poput smanjenih prihoda tijekom porodiljnog dopusta i skra\u0107enog radnog vremena radi brige o djeci i drugim \u010dlanovima obitelji, \u0161to dugoro\u010dno dovodi do ni\u017ee pla\u0107e i manjih \u0161ansi za zapo\u0161ljavanje. Zato je Goldin smatrala da treba raditi na ja\u010danju institucionalne skrbi o djeci, pobolj\u0161anju politike porodiljnih i roditeljskih dopusta i drugim politikama koje podr\u017eavaju roditelje s djecom jer \u0107e bez takve potpore \u017eene uvijek zara\u0111ivati manje od mu\u0161karaca. Goldin je tim istra\u017eivanjem pokazala da tradicionalni ekonomski modeli previ\u0161e pojednostavljuju procese dono\u0161enja odluka u ku\u0107anstvima, previ\u0111aju doprinose \u017eena, podcjenjuju va\u017enost nepla\u0107enog rada \u017eena u ku\u0107anstvu i perpetuiraju stereotipne rodne uloge u svojim istra\u017eivanjima.<\/p>\n\n\n\n