{"id":45673,"date":"2023-10-12T11:57:14","date_gmt":"2023-10-12T10:57:14","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=45673"},"modified":"2023-10-13T10:01:23","modified_gmt":"2023-10-13T09:01:23","slug":"na-istoku-nista-novo-2","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=45673","title":{"rendered":"Na istoku ni\u0161ta novo"},"content":{"rendered":"\n

“Na istoku se navike sporo mijenjaju”, zaklju\u010dak<\/a> je novinarke Ve\u010dernjeg lista Ljubice Gatari\u0107 na temu fri\u0161kih podataka o tome da, navodno, hrvatski studenti i srednjo\u0161kolci jako rijetko rade uz obrazovanje, dok se njihovi zapadnoeuropski vr\u0161njaci ubijaju od posla i paralelno pola\u017eu ispite. Eurostat je krajem rujna objavio podatke<\/a> koji su otkrili da je u 2022. na razini cijele Europske unije uz studij ili \u0161kolu radilo 25% osoba u dobi od 15 do 29 godina, a najvi\u0161i udio u\u010denika i studenata koji rade zabilje\u017een je u Nizozemskoj (73%), Danskoj (52%) i Njema\u010dkoj (45%). U Hrvatskoj je prema tim podacima 2022. radilo tek 8% studenata i srednjo\u0161kolaca, \u0161to je Gatari\u0107 popratila primjedbom da su “isto\u010dnoeuropske dr\u017eave desetlje\u0107ima studente dr\u017eale podalje od tr\u017ei\u0161ta rada te su tro\u0161ak njihova \u0161kolovanja prebacile na roditelje”. S koga su prebacile tro\u0161kove? Taj izraz obi\u010dno susre\u0107emo u kontekstu nedovoljnog dr\u017eavnog financiranja institucija poput dje\u010djih vrti\u0107a ili stara\u010dkih domova, kada se govori o prebacivanju tro\u0161kova na obitelji s dr\u017eave<\/em>. Ali ovdje dr\u017eave nema: ne misli se na uvo\u0111enje \u0161kolarina kojima se doista tro\u0161ak \u0161kolovanja prebacuje na roditelje i studente, nego na to da su tro\u0161kovi “preba\u010deni” na roditelje s njihove djece, koja bi \u010dini se trebala raditi od petnaeste godine.<\/p>\n\n\n\n

U ulozi stru\u010dnog komentatora autorici \u010dlanka pridru\u017eio se Predrag Bejakovi\u0107, bard \u017ealopojki o lijenom narodu na tr\u017ei\u0161tu rada, prema kojemu bi se Hrvati trebali ugledati na Ameriku, gdje “najbogatiji (!) poti\u010du svoju djecu da rade i otkriju vrijednost novca”. Bejakovi\u0107 je izlo\u017eio i osnove nove teorije moralno-nov\u010dane razmjene: “stotinu eura koje sam zaradi\u0161 vi\u0161e vrijede od stotinu eura koje dobije\u0161 od roditelja”, i objasnio da je tradicija “prvi razlog za\u0161to kod nas mladi nemaju obi\u010daj raditi uz redovno obrazovanje. Vjeruje se da \u0107e student te\u017ee studirati ako radi, ali podaci to demantiraju”. Njegov kolega \u017deljko Lovrin\u010devi\u0107 iskoristio je poziv da prokomentira ove podatke da bi se po\u017ealio na nisku razinu poduzetni\u010dke aktivnosti koja po njemu proizlazi iz toga \u0161to hrvatski roditelji “u potpunosti financiraju \u0161kolovanje svoje djece” pa ona i ostaju dugo \u017eivjeti s njima, a i sve manje mladih ljudi upisuje fakultete jer \u017eive od rente, posebno u Dalmaciji.<\/p>\n\n\n\n

S podatkom o samo 8% u\u010denika i studenata u Hrvatskoj koji rade ne\u0161to mora ne \u0161timati, \u0161to je jasno svakome tko imalo komunicira sa svijetom oko sebe. \u010cak i ako \u017eivite u balon\u010di\u0107u bez doticaja s mladima koji rade uz faks, ili barem s ljudima koji su \u010duli da takvi studenti postoje, i ako nikada ne popri\u010date s nijednom od mladih konobara\/ica ili prodava\u010da\/ica koji rade preko studentskog ugovora, imate istra\u017eivanja poput Eurostudenta<\/a> koja pokazuju da je 2019. bilo 45 posto studenata koji su se financirali vlastitim radom i da kroz posljednjih desetak godina udio studenata koji rade zna\u010dajno raste, pa bi vas fri\u0161ki Eurostatov podatak o samo 8 posto trebao za\u010duditi. Novinarka Martina Gelen\u010dir s portala Srednja.hr jo\u0161 je po\u010detkom ove godine napisala \u010dlanak<\/a> u kojem je navela<\/a> podatke Porezne uprave koji ru\u0161e cijelu Bejakovi\u0107evu teoriju o studentima koji nisu upoznali “vrijednost novca”: prema tim podacima u 2022. radilo je 40 posto studenata i u\u010denika, a njihov broj se znatno pove\u0107ao u odnosu na prethodnu godinu. Stvarni broj mora biti i vi\u0161i jer ovi podaci ne obuhva\u0107aju studente koji rade preko ugovora o radu, \u0161to im novi Zakon o visokom obrazovanju omogu\u0107ava. Eurostat je mjerio zaposlenost podacima iz Ankete o radnoj snazi koja ima druga\u010diju definiciju zaposlenosti i navedeno je da su podaci za nekoliko zemalja niske pouzdanosti, uklju\u010duju\u0107i Hrvatsku. Da skratimo, cijela pri\u010da stoji na neto\u010dnim podacima, a Hrvatska se zapravo nalazi pri vrhu Europe prema udjelu studenata i u\u010denika koji rade uz obrazovanje. Komentatori s Ve\u010dernjeg i drugih portala ispali su povr\u0161ni i neinformirani, ali ono \u0161to bi im sada najvi\u0161e trebalo dati misliti je \u017eestina kojom su zlurado do\u010dekali te neto\u010dne podatke.<\/p>\n\n\n\n

Na takav autorasisti\u010dki stav navikli smo od doma\u0107ih politi\u010dara i komentatora koji desetlje\u0107ima lupetaju o Hrvatima koji nemaju radne navike<\/a>, ispijaju kavice u radno vrijeme, o komotnim mladim Hrvatima koji nevoljko odlaze iz roditeljskog doma<\/a>, o la\u017enim bolovanjima i sli\u010dno, a sve s ciljem da poka\u017eu da je za sve dru\u0161tvene i politi\u010dke neuspjehe kriv narod koji nas ko\u010di u tome da postanemo kao “jedna Njema\u010dka”. U ovom slu\u010daju posebno je apsurdno zagovaranje rada uz \u0161kolu ili studij kao zapadne civilizacijske vrijednosti kojoj treba stremiti, umjesto bavljenja konkretnim problemima s kojima su studenti u Hrvatskoj suo\u010deni, a njihovi zapadnoeuropski vr\u0161njaci nisu. Nije tajna<\/a> da studenti u Hrvatskoj imaju jednu od najni\u017eih minimalnih satnica, da im za razliku od studenata iz zapadnih zemalja ne te\u010de mirovinski sta\u017e, da poslodavci ne pla\u0107aju ni poreze na studentski rad pa umjesto da zapo\u0161ljavaju preko ugovora o radu samo rotiraju studente koji su im isplativiji, da poslodavci \u010desto o\u010dekuju da studenti rade u punom radnom vremenu. Iako je to i zdravorazumski jasno, iz Eurostudent istra\u017eivanja i razgovora<\/a> sa samim studentima i studenticama poznato je da pritisak posla uz studij dovodi do stresa i lo\u0161ijih akademskih rezultata. Zato ne \u010dudi da je studentski rad u brojnim europskim dr\u017eavama zakonski ograni\u010den na 20 sati tjedno. Kako za Radni\u010dka prava<\/a> ka\u017ee Kaja Pavlini\u0107 iz Mre\u017ee mladih Hrvatske: “Nije pozitivan pokazatelj da studenti rade isklju\u010divo zato jer bez rada ne mogu ni studirati. Studentski rad bi trebao biti opcionalan i omogu\u0107iti studentima vi\u0161i standard ili ne\u0161to vi\u0161e d\u017eeparca kojeg onda mogu ulo\u017eiti u daljnje u\u010denje, rad na sebi, putovanja i druge stvari, a ne biti sredstvo pre\u017eivljavanja”.<\/p>\n\n\n\n

Umjesto zgra\u017eanja, vijest o malom udjelu studenata i u\u010denika koji rade uz obrazovanje trebala bi biti razlog za slavlje. To bi zna\u010dilo da mladima mo\u017eemo priu\u0161titi da se posvete \u0161koli i studiju, pa da jednog dana kad budu davali izjave za Ve\u010dernji list od njih mo\u017eemo o\u010dekivati da provjere podatke i osvrnu se oko sebe prije nego nasko\u010de s vje\u010dnom pri\u010dom o nazadnim Balkancima.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

“Na istoku se navike sporo mijenjaju”, zaklju\u010dak je novinarke Ve\u010dernjeg lista Ljubice Gatari\u0107 na temu fri\u0161kih podataka o tome da, navodno, hrvatski studenti i srednjo\u0161kolci jako rijetko rade uz obrazovanje, dok se njihovi zapadnoeuropski vr\u0161njaci ubijaju od posla i paralelno pola\u017eu ispite. Eurostat je krajem rujna objavio podatke koji su otkrili da je u 2022. […]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":45679,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[1806,668,517,1807],"theme":[455],"country":[38],"articleformat":[205],"coauthors":[241],"class_list":["post-45673","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-autorasizam","tag-radnicka-prava","tag-studenti","tag-uvjeti-rada","theme-rad","country-hrvatska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/45673","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=45673"}],"version-history":[{"count":10,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/45673\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":45685,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/45673\/revisions\/45685"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/45679"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=45673"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=45673"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=45673"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=45673"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=45673"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=45673"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=45673"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}