{"id":45618,"date":"2023-10-04T10:37:05","date_gmt":"2023-10-04T09:37:05","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=45618"},"modified":"2023-10-05T09:06:23","modified_gmt":"2023-10-05T08:06:23","slug":"duboke-misli-u-plitkom-potoku","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=45618","title":{"rendered":"Duboke misli u plitkom potoku"},"content":{"rendered":"\n

Ako si \u017eelite priskrbiti malo intelektualne aure i njome usput odagnati politi\u010dke optu\u017ebe, diskreditacije ili normalizirati kontroverznu ideolo\u0161ku poziciju, najpouzdanija taktika na raspolaganju vam je zaziv kompliciranosti. Naime, stvari su komplicirane, toliko komplicirane da ste gotovo imuni na bilo kakvu diskreditaciju ili optu\u017ebu jer se ta kompliciranost naprosto ne mo\u017ee svladati do kraja. A ako postoji vi\u0161ak koji stalno izmi\u010de na\u0161im kognitivnim sposobnostima, ako postoje nijanse koje na\u0161 opti\u010dki aparat ne mo\u017ee nikako do kraja razabrati, onda ne postoje ni “kona\u010dni” politi\u010dki sudovi. Sve je podlo\u017eno reviziji.<\/p>\n\n\n\n

I neka je. Ali onda treba biti po\u0161ten do kraja i ne priu\u0161titi si selektivnu sakralizaciju kompliciranosti i konteksta. Pod time mislimo na izolaciju odre\u0111enog stava, politi\u010dke vrijednosti ili ideolo\u0161ke zasade od kompliciranog svijeta u kojem su nastali. Praksi selektivne sakralizacije kompliciranosti naro\u010dito su skloni povijesni revizionisti. Krajem pro\u0161log mjeseca svjedo\u010dili smo dvama primjerima takve prakse, jednom stranom i jednom doma\u0107em. U Donjem domu kanadskog parlamenta dogodio se skandal globalnih razmjera. Nakon obra\u0107anja predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog, predsjednik parlamenta Anthony Rota pozvao je zastupnike da ustanu i pozdrave “ukrajinskog heroja” Jaroslava Hunku. Zastupnici su to srda\u010dno i u\u010dinili. Me\u0111utim, u Hunkinoj biografiji postoji problem. Bio je \u010dlan 14. grenadirske divizije Waffen SS-a koju su \u010dinili uglavnom Ukrajinci iz Galicije, dobrovoljci. Dakle, bio je, a valjda je i dalje \u2013 nacist.<\/p>\n\n\n\n

Nakon \u0161to je skandal izbio uslijedila su brojna izvinjenja, Rotina ostavka i \u010ditav niz reakcija. Me\u0111u tim reakcijama na\u0161la su se i ona koja su nastojala obraniti potez kanadskog parlamenta i relativizirati povijesnu ulogu Hunke i nacista. Najpoznatija reakcija tog tipa osvanula je na stranicama utjecajnog Politica. Autor \u010dlanka<\/a> je Keith Giles, ina\u010de, da parafraziramo na\u0161u desnicu, osvjedo\u010deni mrzitelj svega ruskog. Osnovna postavka njegova \u010dlanka glasi: “Povijest je komplicirana.” Navodi Giles brojne razloge za\u0161to je tome tako i tvrdi da ne mora\u0161 biti nacist ako si se borio protiv Sovjetskog Saveza. Ono \u0161to Giles u svojoj relativizaciji nacizma i kompliciranju povijesti propu\u0161ta vrlo je banalna opaska: da, ne mora\u0161 biti nacist da bi bio protiv Sovjetskog Saveza, ali ne mora\u0161 se dobrovoljno boriti na strani nacista ako si protiv Sovjetskog Saveza. A ako je to u tom trenutku bila jedina opcija da bude\u0161 protiv Sovjetskog Saveza onda se mo\u017eda povijest privremeno pojednostavila. Proces pojednostavljivanja je kompliciran, ali politi\u010dki odabir nakon pojednostavljivanja nije: ili si nacist ili nisi.<\/p>\n\n\n\n

Povijest je i u na\u0161im krajevima bila prili\u010dno komplicirana. A najjednostavniji na\u010din njenog pojednostavljivanja jest nacionalizam. Izolirajmo naciju kao prirodnu i vje\u010dnu kategoriju, najvi\u0161u politi\u010dku vrijednost, a sve ostalo prepustimo povijesnim komplikacijama \u010dijim prepoznavanjem na\u0161em banalnom nacionalizmu pridajemo intelektualni dignitet. Taj je najjednostavniji potez povukao u emisiji “Nedjeljom u 2” saborski zastupnik Mosta Nino Raspudi\u0107. Na pitanje voditelja koju bi stranu izabrao 1941. Raspudi\u0107 je izabrao kontekst. U obja\u0161njavanju konteksta je naveo da je Hrvatsku tada zadesila katastrofa, da je prije rata velika ve\u0107ina Hrvata bila sklona Hrvatskoj selja\u010dkoj stranci i da su zapravo zara\u0107ene strane \u2013 partizani i usta\u0161e \u2013 uvezeni, neautenti\u010dni elementi. I smatra da nema smisla danas \u2013 s obzirom na komplicirani kontekst tada\u0161njeg perioda \u2013 birati jednu ili drugu stranu. Voditelj ga nije pitao da odabere stranu danas, ali razumijemo \u0161to je htio re\u0107i. Ali i \u0161to je sve pre\u0161utio.<\/p>\n\n\n\n

Raspudi\u0107 je rekao istinu: pred rat je HSS bio daleko najmasovnija stranka u Hrvatskoj. Pored toga \u0161to je pitanje koliki bi bio rast popularnosti Komunisti\u010dke partije da nije bilo Obznane i terora, Raspudi\u0107 dolazak rata i pona\u0161anje HSS-a tretira kao nepoliti\u010dku pojavu. Eto, dogodilo se, zadesila nas katastrofa, nismo mi krivi. Kao \u0161to je bio popularan u predratnim vremenima tako se naprosto izgubio u ratnim vremenima i usput isporu\u010dio pritvorene komuniste usta\u0161kim vlastima. Najva\u017eniji element koji dodatno komplicira tada\u0161nja ratna zbivanja na podru\u010dju dana\u0161nje Hrvatske i pojednostavljuje odgovor na pitanje upu\u0107eno Raspudi\u0107u glasi: velika ve\u0107ina partizana koji su se priklju\u010dili pokretu otpora nisu bili komunisti i njihovi su motivi varirali. Od straha za svoje \u017eivote zbog nepodobne nacionalne pripadnosti preko patriotske \u017eelje za protjerivanjem okupatora do borbe za mir i socijalnu pravdu. Primili bi i njega komotno.<\/p>\n\n\n\n

Osnovna pogre\u0161ka u ovom pristupu “kompliciranja i sagledavanja konteksta” je tretiranje Hrvatske i hrvatstva kao nadpoliti\u010dkog entiteta i vje\u010dne politi\u010dke vrijednosti, a ne kao ishoda povijesnih procesa i politi\u010dkih projekata. Naknadno onemogu\u0107avanje politi\u010dkih sukoba me\u0111u Hrvatima ili bilo kojom drugom nacijom “kompliciranjem povijesti” paralizira dana\u0161nju politiku. Postoje razni motivi iza “kompliciranja povijesti”, a jedan od u\u010destalijih je pojednostavljivanje politi\u010dke sada\u0161njice i delegitimiranje suparni\u010dkih opcija.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ako si \u017eelite priskrbiti malo intelektualne aure i njome usput odagnati politi\u010dke optu\u017ebe, diskreditacije ili normalizirati kontroverznu ideolo\u0161ku poziciju, najpouzdanija taktika na raspolaganju vam je zaziv kompliciranosti. Naime, stvari su komplicirane, toliko komplicirane da ste gotovo imuni na bilo kakvu diskreditaciju ili optu\u017ebu jer se ta kompliciranost naprosto ne mo\u017ee svladati do kraja. A ako […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":45621,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[144],"theme":[458],"country":[38],"articleformat":[205],"coauthors":[90],"class_list":["post-45618","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-revizionizam","theme-drustvo","country-hrvatska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/45618","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=45618"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/45618\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":45625,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/45618\/revisions\/45625"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/45621"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=45618"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=45618"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=45618"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=45618"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=45618"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=45618"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=45618"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}