{"id":45600,"date":"2023-10-02T09:28:09","date_gmt":"2023-10-02T08:28:09","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=45600"},"modified":"2023-10-04T10:37:20","modified_gmt":"2023-10-04T09:37:20","slug":"1-2-3-4-nesvrstani-ima-nas-jos","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=45600","title":{"rendered":"1, 2, 3, 4, Nesvrstani! Ima nas jo\u0161\u2026"},"content":{"rendered":"\n

Dva nedavno odr\u017eana zagreba\u010dka doga\u0111anja iz razli\u010ditih kuteva uvjerljivo su pokazala Nesvrstane kao tre\u0107u veliku ostav\u0161tinu Jugoslavije – uz antifa\u0161izam i radni\u010dko samoupravljanje – s kojom nije jasno na koji na\u010din suvremena Hrvatska ima veze i \u017eeli li je uop\u0107e imati. Leonard Juri\u0107 donosi osvrt na premijeru diptiha Mile Turajli\u0107 “Doseji Labudovi\u0107” u KIC-u i zavr\u0161no vodstvo kroz izlo\u017ebu “Nesvrstani Zagreb” u Galeriji VN. <\/p>\n\n\n\n

Filmovi “Nesvrstani” i “Cine-Guerillas” prate poku\u0161aj Mile Turajli\u0107 da preko beskona\u010dnih a zaboravljenih arhiva Filmskih Novosti i razgovora sa Stevanom Labudovi\u0107em, Titovim glavnim snimateljem, pomiri svoje sje\u0107anje iz djetinjstva na Nesvrstane kao ne\u0161to znamenito s njihovim sada\u0161njim perifernim statusom u dr\u017eavama biv\u0161e Republike. “Nesvrstani” je posve\u0107en Labudovi\u0107evim snimkama s inauguracijskog samita Nesvrstanih u Beogradu 1961., a “Cine-Guerillas” Labudovi\u0107evom zadatku da na terenu snimi propagandni materijal za Frontu narodnog oslobo\u0111enja (FLN) za vrijeme Al\u017eirskog rata za nezavisnost. Turajli\u0107 prepoznaje i prikazuje Labudovi\u0107a kao samosvjesnog propagandista, odnosno ne samo tuma\u010da ili svjedoka vremena, nego aktivnog autora fame Nesvrstanih. Monta\u017ee njegovih snimki stvarno su efektne, s njima se nije te\u0161ko u\u017eivjeti u zanos \u0161ezdesetih i potpuno prigrliti narativ o novom svjetskom poretku u kojem doju\u010dera\u0161nje kolonije i periferije odre\u0111uju kriterije pravde, slobode i napretka. <\/p>\n\n\n\n

Zaboravljeni simboli alternativnog Zagreba <\/h2>\n\n\n\n

Re\u017eiserka je na panelu nakon projekcije naglasila da za nju Nesvrstani nisu arhivisti\u010dka tema, nego pomo\u0107 u razumijevanju sada\u0161njosti i budu\u0107nosti. Tvrtko Jakovina je upozorio na drugi tip “zamke” u razmi\u0161ljanju o Nesvrstanima: osim \u0161to nisu pitanje pro\u0161losti, oni nisu ni stvar idealizma. Jakovina je naglasio pragmati\u010dnu korist diplomatskih aktivnosti Jugoslavije, koje su joj dale pristup informacijama i povlasticama daleko van proporcija njene pozicije u hijerarhiji me\u0111unarodnih odnosa. Komplementarni kontrapunkt je ponudio Budmir Lon\u010dar, koji se ukazao na kraju panela da bi svima objasnio (citiraju\u0107i Bernieja Sandersa!) koji su najve\u0107i problemi u svijetu (klimatska kriza, epidemije, nejednakost, nuklearni rat, umjetna inteligencija) i kako su formule Nesvrstanih (npr. glasovita ali i bremenita “mirna koegzistencija”) jedini izlaz. Drugi veteran, Simo Grbi\u0107, pobrinuo se da ipak dobijemo i anegdote o Gadafiju i ZANU kakvima se svatko nada kad do\u0111e na ovakvo doga\u0111anje. Ukratko, odli\u010dna tribina.<\/p>\n\n\n\n

Moderatorica tribine, muzeologinja Petra Mati\u0107, idu\u0107i dan je zaklju\u010dila svoju izlo\u017ebu “Nesvrstani Zagreb” u Galeriji VN, koja pak temu Nesvrstanih spu\u0161ta sa razine visoke diplomacije u svakodnevni \u017eivot ljudi i grada. Izlo\u017eba je obra\u0111ivala povijest Me\u0111unarodnog studentskog kluba prijateljstva, mjesta skupljanja i organizirana stranih studenata koje je od sedamdesetih u Studentskom centru aktivno supostojalo <\/a>sa danas puno prepoznatijim simbolima alternativnog Zagreba, tako\u0111er u formatima dru\u017eenja, tribina, koncerata i javnih skupova. Klub je i izdavao \u010dasopis Solidarnost u kojem se izvje\u0161tavalo o aktivnostima MSKP-a, objavljivala poezija \u010dlanova, predstavljala povijest i aktualnost zemalja globalnog Juga, ali i pozivalo na akciju \u2013 primjerice darivanje krvi u solidarnosti s Vijetnamom. Organizacijski i kulturni utjecaj stranih studenata na Zagreb je (do sad) slabo istra\u017een, \u0161to sugerira dugi odjek ksenofobnog prevrata u jeku kojeg je klub delo\u017eiran 1992.<\/p>\n\n\n\n

Jugoslavenski zlatni rudnik<\/h2>\n\n\n\n

Ignoriranje Nesvrstanih u Hrvatskoj i na diplomatskoj i na kulturnoj razini je tim vi\u0161e upe\u010datljivo u kontekstu nikad ve\u0107e svjetske aktualnosti njihove ostav\u0161tine. U jeku uspona Kine, ali i asertivne suverenosti \u010ditavog niza novih “srednjih sila” diljem svijeta, postoji novi akademski, sigurnosni i novinarski elan da se ispri\u010da alternativna, detaljnija i ozbiljnija povijest globalnog Juga. Poznati su poku\u0161aji indijskog marksista Vijayja Prashada u \u010dijim se knjigama rasvjetljava kontinuitet izme\u0111u Pokreta nesvrstanih i drugih uspje\u0161nih poku\u0161aja organiziranja dr\u017eava kapitalisti\u010dke periferije, uklju\u010divo s OPEC-om i BRICS-om. Za ovakve verzije povijesti, u kojima je bitno \u0161to je koji ministar iz Afrike rekao kojem kolegi iz Azije, jugoslavenski diplomatski arhiv je zlatni rudnik. Osim ve\u0107 prepoznatih Jakovininih radova, treba istaknuti pro\u0161logodi\u0161nju knjigu Zvonimira Stopi\u0107a \u201cRevolucionari, revizionisti, dogmati\u010dari, pseta i lu\u0111aci. Kina i Jugoslavija od 1948. do 1971.\u201d kao primjer studije pune novih detalja koji rasvjetljavaju globalne procese od Bandunga do Kulturne revolucije, za kakve bi se trebalo mo\u0107i o\u010dekivati da ih Hrvatska producira i promovira desetke godi\u0161nje.<\/p>\n\n\n\n

Standardna ljevi\u010darska dijagnoza Nesvrstanih kao reakcionarnog projekta nacionalisti\u010dkih bur\u017eoazija koje potiho igraju za SAD donekle dr\u017ei vodu u hladnoratovskoj verziji povijesti. Ali Nesvrstani zaslu\u017euju ozbiljniji tretman ako ih se stvarno prihvati kao pokret. Taj su pokret u jako razli\u010dite smjerove gurale \u017eivopisne i politi\u010dki kreativne osobe i institucije. Svi su to radili u kontekstu nali\u010dja moderne \u2013 visoka razina formalizma popra\u0107ena ekstremnom egzistencijalnom ugrozom (katastrofe kakve Lon\u010dar isti\u010de). U pokretima se raspli\u0107e distinkcija izme\u0111u pragmatizma i idealizma. Ideali su sastavni dio prakse, jer praksa jednostavno mora biti bolja, aktualnost je ne\u017eivljiva. Iz tog kuta treba prou\u010davati npr. Nehruovu neutralnost, Titovu aktivnu koegzistenciju, Naserov panarabizam, Nkrumahov panafrikanizam, Sukarnov bandun\u0161ki duh, Castrovu trikontinentalu, Nyerereovu ujamu\u2026<\/p>\n\n\n\n

Trenutno BRICS djeluje zarobljen u Putinovoj matrici “euroazijskih vrijednosti” \u2013 duboko patrijarhalnoj, reakcionarnoj i otu\u017enoj formulaciji, posebno u usporedbi s mitskom erom Nesvrstanih kad su \u010dak i konzervativni vo\u0111e imali dovoljno ukusa i zdravog razuma da govore kao socijalisti. Ali kao i dosad, globalni jug je polivalentan i pun transformativnih praksi i pokreta. Povijest ovog organiziranja tek se pi\u0161e, ali jasno je da ima duboku pozadinu kao i aktualnost za dr\u017eave “prvog svijeta”. Ne samo u kontekstu suo\u010davanja s pro\u0161lo\u0161\u0107u (iako je uvijek korisno naglasiti da su Kissinger i G7 krivi za sve), ve\u0107 prije svega kao lekcija iz prioritiziranja stvarnih problema, apel da je nu\u017eno ispo\u010detka osmi\u0161ljati globalnu politiku.<\/p>\n\n\n\n

U otkrivanju te povijesti i novih, boljih, puteva globalnog poretka Hrvatska ima neka povla\u0161tena iskustva i uvide. Treba se nadati da su nedavna doga\u0111anja tek uvod u \u0161iri trend, a ne njegov vrhunac.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Dva nedavno odr\u017eana zagreba\u010dka doga\u0111anja iz razli\u010ditih kuteva uvjerljivo su pokazala Nesvrstane kao tre\u0107u veliku ostav\u0161tinu Jugoslavije – uz antifa\u0161izam i radni\u010dko samoupravljanje – s kojom nije jasno na koji na\u010din suvremena Hrvatska ima veze i \u017eeli li je uop\u0107e imati. Leonard Juri\u0107 donosi osvrt na premijeru diptiha Mile Turajli\u0107 “Doseji Labudovi\u0107” u KIC-u i […]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":45603,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[1669,1717],"theme":[458],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[904],"class_list":["post-45600","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-nesvrstani","tag-pokret-nesvrstanih","theme-drustvo","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/45600","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=45600"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/45600\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":45615,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/45600\/revisions\/45615"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/45603"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=45600"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=45600"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=45600"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=45600"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=45600"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=45600"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=45600"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}