{"id":4555,"date":"2015-02-11T08:00:16","date_gmt":"2015-02-11T07:00:16","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=4555"},"modified":"2015-02-11T17:04:00","modified_gmt":"2015-02-11T16:04:00","slug":"varufakis-na-putu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=4555","title":{"rendered":"Varufakis na turneji: lijeva oklada o opstanku eurozone"},"content":{"rendered":"

Pobjeda Sirize na izborima u Gr\u010dkoj i prva ispitivanja snaga u susretima s europskim du\u017enosnicima na nekoliko razina demonstriraju logiku odnosa i uvjetovanosti unutar eurozone. Iako je u lokalnom kontekstu cijela pri\u010da stereotipno i oskudno pra\u0107ena, u\u010dinci ishoda pregovora izme\u0111u Gr\u010dke i europskih institucija bit \u0107e nezanemariv faktor i za budu\u0107nost doma\u0107e politi\u010dke dinamike.<\/strong><\/p>\n

Medijska i komentatorska zbrka i kakofonija koje su u Hrvatskoj pratile Sirizino osvajanje vlasti u Gr\u010dkoj i reakcije iz europskih centara mo\u0107i, ne bi nas trebale pretjerano \u010duditi. Radi se o neminovnom u\u010dinku statusa Europske unije u zadnjih dvadesetak godina politi\u010dke, ideolo\u0161ke i institucionalne povijesti. Od osamostaljenja Hrvatske ulazak u Europsku uniju bio je konsenzualni cilj svih relevantnih politi\u010dkih snaga. Nacionalistima je zna\u010dio napu\u0161tanje istoka, Balkana, odnosno potpuni raskid sa Srbijom, koja je ideolo\u0161kim manevrom endehazijske provenijencije i upornim revizionisti\u010dkim radom izjedna\u010dena s komunizmom kao takvim. Dok je liberalima EU predstavljala to\u010dku u kojoj \u0107e biti napu\u0161teni svi zatucani kolektivizmi koji nas desetlje\u0107ima udaljuju od civilizacijskih vrhunaca i ekonomskog blagostanja, bio to nacionalizam bio socijalizam, svejedno, radilo se, po njima, o istom obrascu. U takvom okru\u017eenju ulazak u EU kao i sam na\u010din funkcioniranja te zajednice jednostavno nije mogao dosti\u0107i status politi\u010dke teme, ne\u010dega o \u010demu se raspravlja u domeni kolektivnog odlu\u010divanja o budu\u0107nosti.<\/p>\n

Sam referendum je pratila ucjena vladaju\u0107e garniture, sasvim racionalna jer se referendum odr\u017eavao u iracionalnom trenutku, nakon \u0161to je proces prilago\u0111avanja, konvergencije i ispunjavanja zahtjeva EU ve\u0107 bio zavr\u0161en i sa sobom nosio teret prije\u0111enog puta za sve one koji su u odluci o pridru\u017eivanju prepoznavali nedostatke. Nakon ulaska vrhunac trezvenosti se sastojao od opaski da smo, na\u017ealost, malo zakasnili, jer je nastupila kriza. Kako je kriza zahvatila Hrvatsku i prije ulaska u EU, moment otrje\u017enjenja nije mogao imati onaj politi\u010dki naboj koji je imao u Sloveniji gdje su se jasno mogle uspostaviti koincidencije i kauzaliteti.<\/p>\n

Uporni izostanak europskog okvira<\/strong><\/p>\n

Doseg priznavanja postojanja problema i na evropskoj razini uglavnom je zavr\u0161avao zdravorazumskom pokornom ra\u010dunicom: ipak smo si mi sami krivi i nitko nam ne\u0107e pomo\u0107i ukoliko si sami ne pomognemo. Daljnji pokazatelj oskudnosti artikulacije doma\u0107e politi\u010dko-ekonomske situacije u evropskom kontekstu bila je kampanja za pro\u0161logodi\u0161nje europarlamentarne izbore. Gotovo nijedna opcija nije na bilo kakav relevantan na\u010din tretirala europska pitanja, svi su smatrali izbore ne\u0161to pouzdanijom anketom za doma\u0107e parlamentarne izbore, a jedini iskorak u europskom smjeru bila su obe\u0107anja kandidata da \u0107e se u europskom parlamentu boriti za hrvatske interese. Pritom, ne spominju\u0107i op\u0107e svu politi\u010dku irelevantnost europskog parlamenta, najo\u010ditiju u kriznim situacijama kakva je upravo ova kojoj svjedo\u010dimo danas nakon Sirizinog preuzimanja vlasti.<\/p>\n

Situacija u kojoj se politi\u010dka i ekonomska pitanja funkcioniranja Europske unije i eurozone do\u017eivljavaju u re\u017eimu potpunog, iako konfuznog, povjerenja u europske institucije i ponekih izleta koji tu konfuziju nastoje razrije\u0161iti teorijama zavjere, pobjeda Sirize mogla se jedino u mejnstrimu i popratiti suverenim ismijavanjem navodnog Sirizinog populizma i besmislenom poga\u0111alicom \u2013 tko je hrvatska Siriza? Uz nekoliko lijevoliberalnih istupa analiti\u010dke podr\u0161ke Sirizi, iako vi\u0161e iz motivacije da bi se kritiziralo Milanovi\u0107a, pobjeda Sirize je, sre\u0107om ili nesre\u0107om, te\u0161ko je re\u0107i, skliznula u one rubrike novina i portala koje nam govore o tome kako tr\u017ei\u0161ta reagiraju na dru\u0161tvene doga\u0111aje. Koji su to dru\u0161tveni doga\u0111aji koja su tr\u017ei\u0161ta budno pratila proteklih tjedan dana i kako da tu dinamiku prenesemo u javni \u017eivot lokalnih politi\u010dkih rasprava?<\/p>\n

Uz Sirizine najave prvih poteza, od vra\u0107anja minimalne pla\u0107e na predkriznu razinu preko obustave privatizacijskih procesa do ponovnog pokretanja opskrbe elektri\u010dnom energijom za one kojima je isklju\u010dena, tr\u017ei\u0161ta su ponajvi\u0161e oslu\u0161kivala dramaturgiju roadshowa<\/em> novog gr\u010dkog ministra financija, Janisa Varufakisa. Rutom Rim \u2013 Pariz \u2013 London \u2013 Frankfurt \u2013 Berlin Varufakis je \u017eelio partnerima iz Europe (ministrima financija i guverneru Evropske sredi\u0161nje banke) izlo\u017eiti osnove Sirizine pozicije i otvoriti prostor za pregovore. Ishodi\u0161te Sirizinog plana na kratkoro\u010dnoj razini prvenstveno se odnosi na obustavu evropskog programa pomo\u0107i i mjera \u0161tednje koje uvjetuje. Konkretnije, trenutni program istje\u010de 28. velja\u010de, Gr\u010dka ne \u017eeli u\u0107i u novi program i pristati na uvjete koji se programom propisuju i tra\u017ei od europskih partnera zajmove kako bi se premostio period u kojem bi se trebali dogovoriti novi razvojni planovi i koji bi dopustio gr\u010dkoj ekonomiji da malo prodi\u0161e, odnosno da se otvori fiskalni prostor za socijalne i politi\u010dke mjere koje je Siriza u kampanji obe\u0107ala i na osnovu kojih\u00a0 je i dobila mandat.<\/p>\n

Gr\u010dki prijedlozi<\/strong><\/p>\n

Varufakisov prijedlog kretao se oko nekoliko tehni\u010dkih rje\u0161enja: pretvaranje dijela gr\u010dkih obveznica u tzv. eternal bonds<\/em>, one kojima se dospije\u0107e odga\u0111a ad infinitum<\/em>, kao i indeksiranje dijela obveznica uz ekonomski rast, preciznije, Gr\u010dka bi servisirala odre\u0111eni dio duga jedino u slu\u010daju da do\u017eivi rast iznad odre\u0111enog postotka. Tako\u0111er, predlo\u017eeno je i da se programom propisani primarni prora\u010dunski suficit (odnos prihoda i rashoda koji ne uklju\u010duje rashode vezane uz servisiranje dugova) smanji s 4,5% na 1,5%. Dakle, ni\u0161ta radikalno, niti unilateralno, tra\u017eenje zraka za vo\u0111enje ekonomske politike, za rje\u0161avanje humanitarne katastrofe koju se mjere \u0161tednje uzrokovale u zemlji i stvaranje suvislijeg okvira za pregovore od onog koji \u010dine neotplativi dug, uni\u0161tena ekonomija, humanitarna katastrofa i slijepo slije\u0111enje neoliberalnih ud\u017ebenika.<\/p>\n

Varufakisov roadshow<\/em>, najavljen odbijanjem legitimnosti Trojke na pressici s Dijsselbloemom, predsjednikom Eurogrupe, u Ateni, jedan je od zanimljivijih momenata novije politi\u010dke povijesti i mo\u017ee nam poslu\u017eiti da produktivnije sagledamo odnose izme\u0111u racionalnosti i populizma, radikalnosti i realizma, i u krajnjoj liniji \u2013 demokracije i kapitalizma. Ne samo kako oni funkcioniraju u mejnstrimu, ve\u0107 i iz perspektive ljevice, na kojoj se \u010desto ti odnosi promatraju iz perspektive neminovne izdaje, to \u010de\u0161\u0107e \u0161to je ljevica politi\u010dki irelevantnija. Da bismo pru\u017eili podlogu i povijesnu perspektivu razumijevanja navedenih odnosa skicirajmo samo par razloga i karakteristika krize eurozone van matrice uspje\u0161ni sjevernjaci \u2013 neuspje\u0161ni i lijeni ju\u017enjaci. Uspjeh Njema\u010dke u okviru eurozone u velikoj mjeri je ovisio o ”neuspjehu” ju\u017enih, perifernih ekonomija. Radi se o me\u0111uovisnim putanjama i krivuljama.<\/p>\n

Skica krize<\/strong><\/p>\n

U uvjetima zajedni\u010dke valute i me\u0111usobno konkuriraju\u0107ih nacionalnih ekonomija Njema\u010dka svoju prednost nije stekla nekim zavidnim rastom produktivnosti zadnjih dvadesetak godina ve\u0107 stagnacijom nadnica. Ukoliko vam nadnice stagniraju ne mo\u017eete se osloniti na doma\u0107u potra\u017enju i plasman svojih proizvoda tra\u017eite u izvozu. Kako vam zbog stagnacije nadnica, prethodno dosegnute tehnolo\u0161ke prednosti i nemogu\u0107nosti devalvacije te\u010daja periferne zemlje ne mogu konkurirati, nu\u017eno \u0107e se konkurentska poduze\u0107a u tim zemljama morati zatvoriti. Zatvaranjem tih poduze\u0107a i smanjivanjem ekonomskih aktivnosti ni tr\u017ei\u0161ta tih dr\u017eava ne mogu ponuditi adekvatnu potra\u017enju za va\u0161im proizvodima. Potra\u017enju mo\u017eete proizvesti jedino tako da uspostavljene vi\u0161kove u trgovini u obliku kredita plasirate u te zemlje. Ali, po\u0161to je u tim dr\u017eavama proizvodnja uslijed konkurencije sna\u017eno opala, ne postoji mogu\u0107nost stjecanja dovoljnih prihoda da bi se ti krediti otplatili. Ukratko, jedini razlog ulaska zemalja poput Gr\u010dke u eurozonu su zajmovni kapaciteti. Njema\u010dka, pobjednik u cijeloj pri\u010di, pri rje\u0161avanju krize inzistira na pove\u0107anju konkurentnosti ostalih dr\u017eava, pritom se ne \u017eele\u0107i rije\u0161iti svojih tr\u017ei\u0161nih udjela i zanemaruju\u0107i osnovnu aritmetiku po kojoj ne mogu svi biti izvoznici sa suficitom na teku\u0107em ra\u010dunu.<\/p>\n

U \u010demu se sastoji Varufakisova i Sirizina strategija? Va\u017eno je napomenuti da je Varufakis u svojim izjavama na pressicama nakon pro\u0161lotjednih sastanaka adresirao nekoliko razina: same one aktere s kojima je prethodno razgovarao, one s kojima \u0107e tek razgovarati te evropsku javnost, prije svega njema\u010dku i gr\u010dku, \u0161to izravno \u0161to posredno izazivaju\u0107i reakcije njema\u010dkih i ostalih europskih \u010delnika. Prvo, znaju\u0107i da bi gr\u010dki default i napu\u0161tanje eurozone bili, srednjoro\u010dno, katastrofalni po gr\u010dku ekonomsku i dru\u0161tvenu situaciju, u prvom redu zbog vremena potrebnog za konstrukciju nove valute i njene sigurne izrazite devalvacije koja bi u uvjetima uvozne ovisnosti imala brutalne u\u010dinke, Varufakis \u017eeli sve aktere uvjeriti da Grcima taj ishod nije nimalo po\u017eeljan, kao i da \u0107e se negativno odraziti i na ostatak eurozone ukoliko do njega do\u0111e. Ukratko, pomognite nama da bismo pomogli svima. Tako\u0111er, a tu je prije svega usmjeren na gr\u010dki narod koji nije sklon izlasku iz eurozone, \u017eeli nazna\u010diti \u2013 ukoliko nam vi ne \u017eelite pomo\u0107i, mi \u0107emo morati iza\u0107i i za sve posljedice \u0107ete morati snositi krivnju. Na taj na\u010din se u slu\u010daju prinudnog izlaska \u017eeli stvoriti jaka politi\u010dka i socijalna kohezija u Gr\u010dkoj koja bi bila presudna za tu situaciju. Ali, i uspostaviti mostove i prema ostalim perifernim zemljama koje bi u toj situaciji mogle krenuti istim putem i eventualno nastojale uspostaviti kooperativne odnose u svrhu amortiziranja negativnih efekata napu\u0161tanja eura.<\/p>\n

Varufakisova dva oslonca<\/strong><\/p>\n

Varufakis u toj politi\u010dkoj igri prvenstveno igra na dva oslonca, gotovo pa aksioma. Prvi je taj, da u nedostatku druge institucije ili figure, prvenstveno zbog konstrukcije eurozone, zauzima poziciju op\u0107eg kapitalisti\u010dkog interesa na razini Europe, odnosno kapitalisti\u010dke racionalnosti koju partikularni interesi pojedinih \u010dlanica, sektora i frakcija kapitala nisu u mogu\u0107nosti zauzeti. Varufakisova oklada u tom smislu je sljede\u0107a, a iznosio ju je opetovano u godinama prije nego \u0161to je postao ministar \u2013 europska ljevica jo\u0161 nije dovoljno sna\u017ena da profitira na raspadu eurozone, u toj dinamici mogu profitirati jedino ekstremna desnica i fa\u0161isti. Isklju\u010divo na osnovu procjene svoje slabosti, ljevica mora za kapital odigrati ulogu koju on ne mo\u017ee odigrati. Odnosno, kao \u0161to kratkoro\u010dno kupuje vrijeme Gr\u010dkoj, tako\u00a0stabilizacijom kapitalizma kupuje vrijeme i ljevici. Koliko je ta procjena politi\u010dki validna pitanje je za raspravu, no ono \u0161to sada rade Njema\u010dka i europske institucije inzistiraju\u0107i na mjerama \u0161tednje tako\u0111er nije ni\u0161ta doli kupovanje vremena u situaciji nemogu\u0107nosti iznala\u017eenja rje\u0161enja.<\/p>\n

Drugi oslonac je vrlo jednostavan i te\u0161ko osporiv, radi se o demokraciji \u2013 mi smo dobili mandat od gr\u010dkog naroda da zaustavimo mjere \u0161tednje i na bilo kakvo iznevjeravanje tog mandata ne mo\u017eemo pristati. I tu Varufakis opet adresira tri razine. Opet, gr\u010dki narod potvr\u0111ivanjem mandata i doprinosom koheziji ako stvar krene u neplaniranom smjeru, njema\u010dke politi\u010dare i javnost upiru\u0107i prstom u Zlatnu zoru i nacizam koji je na pomolu ukoliko stvar propadne i do rje\u0161enja ne do\u0111e, kao i europsku javnost i politi\u010dare ukazuju\u0107i im \u2013 mi smo spremni na pregovore, imamo demokratski mandat svog naroda koji prolazi kroz socijalnu i humanitarnu katastrofu, ako stvar ne uspije, oni su krivi. Nakon Varufakisova posjeta ministrima financija i guverneru ECB-a politi\u010dki okvir je postavljen, europska i njema\u010dka pozicija dovedene su do to\u010dke na kojoj moraju odlu\u010diti o budu\u0107nosti europskog projekta. Zasad je stvar neizvjesna, odstupanja \u010dini se nema, vi\u0161e \u0107emo saznati ve\u010deras nakon zasjedanja evropskih ministara financija.<\/p>\n

Kakav god bio ishod ozna\u010dit \u0107e prijelomnicu u europskoj politi\u010dkoj i ekonomskoj povijesti. Politi\u010dke rasprave u Hrvatskoj koje \u0107e tu prijelomnicu pratiti ostat \u0107e izli\u0161ne ukoliko ju budu sagledavale kao kulisu unutarnjih rasprava o uhljebima i poduzetnicima, o devedesetima i nedosanjanom evropskom snu. A ljevica \u0107e ostati intelektualno i politi\u010dki irelevantna ako te rasprave ne uspije presje\u0107i analizom odnosa na europskoj razini koja \u0107e korespondirati sa svakodnevnim iskustvima naj\u0161irih slojeva.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Medijska i komentatorska zbrka i kakofonija u Hrvatskoj koje su pratile Sirizino osvajanje vlasti u Gr\u010dkoj, ne bi nas trebale pretjerano \u010duditi…<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":4543,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[243,64],"theme":[456,455],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[90],"class_list":["post-4555","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","tag-eu","tag-kriza","theme-politika","theme-rad","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4555","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=4555"}],"version-history":[{"count":24,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4555\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4655,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4555\/revisions\/4655"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/4543"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=4555"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=4555"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=4555"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=4555"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=4555"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=4555"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=4555"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}