{"id":45467,"date":"2023-09-13T11:10:48","date_gmt":"2023-09-13T10:10:48","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=45467"},"modified":"2023-09-13T11:10:48","modified_gmt":"2023-09-13T10:10:48","slug":"socijalizam-je-jedini-lijek-za-teorije-zavjere","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=45467","title":{"rendered":"Socijalizam je jedini lijek za teorije zavjere"},"content":{"rendered":"\n

Ah shit, here we go again <\/em>\u2013 ovaj popularni obrazac za memove inspiriran scenom iz video-igrice iz 2004. godine prikladno predo\u010dava susret s najnovijom teorijom zavjere na desnici. Dolaze u redovitom ritmu i kao da se se zasnivaju na taktici iscrpljivanja. Zajedni\u010dki nazivnik im je teorija “velikog resetiranja<\/a>“: radi se, vjeruju mnogi, o resetiranju suvremenog kapitalizma u re\u017eiji Svjetskog ekonomskog foruma i pridru\u017eenih institucija i aktera u svrhu dostizanja kontrole nad stanovni\u0161tvom i prilago\u0111avanja ekonomije takozvanim “woke” vrijednostima. U sklopu te teorije razvijaju se i one specifi\u010dne vezane uz “plandemiju”, kontrolu putem cjepiva, promoviranje klimatskih promjena s idejom nametanja novog stila \u017eivota i sli\u010dno.<\/p>\n\n\n\n

Tim se specifi\u010dnim podteorijama koje funkcioniraju kao empirijski dokaz obuhvatne teorije ove godine pridru\u017eila i ona koja u digitalnim valutama sredi\u0161njih banaka vidi novi korak u kontroli na\u0161ih \u017eivota. Digitalne valute su ve\u0107 neko vrijeme dio projekata sredi\u0161njih banaka diljem svijeta, a nastale su kao odgovor na pojavu kriptovaluta i ostalih oblika digitalnog novca za koje se smatralo da na odre\u0111eni na\u010din prijete stabilnosti monetarnog poretka, a i nose pove\u0107u dozu rizika za one koji ih koriste. Te bi se digitalne valute “dr\u017eale” u digitalnim nov\u010danicima i koristile bi se na isti na\u010din kao i novac “spremljen” na karticama i mobitelima. Planovi lansiranja tih valuta jo\u0161 nisu precizirani, ali desnica ve\u0107 neko vrijeme \u0161iri paniku i predstavlja se kao posljednji branik narodnih sloboda. U tome prednja\u010de i poznata imena poput Rona DeSantisa, Tuckera Carlsona i Nigela Faragea, ali i internetska pje\u0161adija koja svojim videima i postovima na dru\u0161tvenim mre\u017eama upozorava da \u0107e nas vlade putem digitalnih valuta potpuno kontrolirati: mo\u0107i \u0107e vidjeti na \u0161to tro\u0161imo novac, ali \u0107e nam mo\u0107i i ograni\u010davati potro\u0161nju, pa \u010dak i oduzimati novac ako ne budemo bili dobri.<\/p>\n\n\n\n

Teorije zavjere u financijskom sektoru imaju bogatu i krvavu pro\u0161lost i plodno su tlo za rekreiranje razli\u010ditih formula o manipulacijama elita. Kao i u brojnim drugim oblicima teorija zavjere i ova se u odre\u0111enoj mjeri zasniva na elementima realisti\u010dnog straha. Taj se strah u ovom slu\u010daju odnosi na dvije dimenzije: privatnost i inkluzivnost. Kad je rije\u010d o privatnosti ne misli se pritom na to da je ugroza (financijske) privatnosti prvotni cilj projekta ve\u0107 da promotori projekta naprosto nisu ponudili uvjerljive dokaze za\u0161tite privatnosti. Premda danas gotovo svi imaju takozvane pametne telefone, baratanje digitalnim valutama ne dolazi svakome “prirodno”. Tu mislimo i na one starije i one koji \u017eive u ruralnim krajevima, kao i na siroma\u0161ne kojima digitalno bud\u017eetiranje, bez obzira na sve te\u010dajeve financijske pismenosti, ne predstavlja olak\u0161anje: zna\u010dajno im je lak\u0161e oskudnu potro\u0161nju kontrolirati s papirnatim nov\u010danicama u rukama. Inkluzivnost je, dakle, vrlo klimava.<\/p>\n\n\n\n

Unato\u010d tome \u0161to se teorija zavjere o digitalnim valutama djelomi\u010dno zasniva na realisti\u010dnim strahovima, ona, kao i brojne joj druge “suputnice” pod pla\u0161tom “velikog resetiranja”, pada na zanemarivanju osnovne i strukturne logike kapitalizma kao ekonomskog sustava. Svi akteri, uklju\u010duju\u0107i i dr\u017eave koje \u017eive od oporezivanja ekonomske aktivnosti (i zadu\u017eivanja), osu\u0111eni su na povinovanje sredi\u0161njem motivu poslovanja \u2013 profitu. Pretpostavka da se poslovne, a onda i politi\u010dke elite vode bilo kakvim drugim motivima ili da druge motive stavljaju ispred profita, prili\u010dno je neodr\u017eiva iz prostog razloga: onda naprosto ni kapitalizam ne bi bio odr\u017eiv sistem kad bi bilo tko mogao mijenjati osnove poslovanja na temelju nekakvih vlastitih ideja ili sklonosti. I takva se pretpostavka mo\u017ee pojaviti samo u politi\u010dkom kontekstu u kojem ne postoji relevantno socijalisti\u010dko preispitivanje profitnog motiva kao centralne to\u010dke ekonomskog sustava.<\/p>\n\n\n\n

Ne tako davno nisu se morali izmi\u0161ljati narativi o politi\u010dkoj kontroli koju elite i kapitalisti provode kako bi si osigurali realizaciju svojih ciljeva. A nisu se morali izmi\u0161ljati jer ih je socijalisti\u010dka ljevica svojim djelovanjem proizvodila. Prije dva dana obilje\u017eila se 50. godi\u0161njica svrgavanja Salvadora Allendea i zaustavljanja socijalisti\u010dkog projekta u \u010cilea. Jedina “teorija zavjere” koja se tad pojavila bila je ona o stupnju uklju\u010denosti vlade Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava. Otkri\u0107e najnovijih dokumenata pro\u0161log mjeseca jasno pokazuje da je oblik uklju\u010denosti daleko nadilazio filmi\u010dne operacije CIA-inih agenata. Naime, uz sudjelovanje i pokroviteljstvo tada\u0161njeg predsjednika Richarda Nixona ve\u0107 se krajem 1970. dogovarao plan za ru\u0161enje Allendea. Taj je plan bio prvenstveno ekonomski i u njemu je sudjelovala \u010dileanska bur\u017eoazija, kao i ameri\u010dki investitori u \u010cileu, a rezultati su trebali opravdati kasniju vojnu intervenciju.<\/p>\n\n\n\n

Rije\u010dima Richarda Nixona: “U\u010dinite da ekonomija vri\u0161ti.” Radi se o vrlo neobi\u010dnoj naredbi. Kao \u0161to je precizno opisao<\/a> ameri\u010dki ekonomist i povjesni\u010dar Tim Barker, posrijedi je dramatizacija, naredba “ne\u010demu” \u0161to se do\u017eivljava kao nevidljivo, impersonalno \u2013 naredba ekonomiji u kapitalizmu. Me\u0111utim, ta naredba otkriva strukturnu mo\u0107 onih aktera koji je provode: bur\u017eoazije i dr\u017eavnih agencija. One mogu bez ispaljenog metka \u2013 ga\u0161enjem pogona ili neodobravanjem kredita \u2013 proizvesti razinu patnje nedohvatljivu brojnim kriminalcima. U tom se kontekstu, upozorava Barker, bez previ\u0161e oklijevanja mo\u017eemo zapitati koji su dometi demokracije zasnovane na izborima. Ako se izabere ne\u0161to \u0161to onima gore nije po volji dobivamo \u0161trajk kapitala. \u0160trajk onih koji odlu\u010duju investicijama o na\u0161oj sudbini i na\u0161im \u017eivotima. Plan je, dakle, bio da se tim “nevidljivim” i ekonomski navodno objektivnim i privatnim, legitimnim odlukama izazove kaos u \u010dileanskoj ekonomiji za koji \u0107e po logici stvari odgovornost snositi Allende. Kaos u ekonomiji \u0107e provocirati i kaos u politi\u010dkom \u017eivotu i vojna intervencija \u0107e lako prona\u0107i opravdanje.<\/p>\n\n\n\n

Kako navodi jedan od najuvjerljivih povjesni\u010dara te epizode, Anthony Sampson, ti zavjereni\u010dki dokumenti o dogovorima nisu zanimljivi samo zbog konkretnih otkri\u0107a ve\u0107 i zbog samog tona<\/em>: “Jezik im je bio brutalan i be\u0161\u0107utan; kao da je bilje\u0161ke pisao marksisti\u010dki romanopisac koji nastoji prikazati kapitalisti\u010dke hu\u0161ka\u010de.” Kad im prijeti ugroza interesa kapitalisti vi\u0161e ne ostavljaju prostor za \u0161pekulacije o njihovim stvarnim motivima. Kad postoji socijalisti\u010dki projekt na pragu realizacije onda nema prostora za ideje o plandemiji i kontroli pu\u010danstva putem valuta. Ili za sumanuto pripisivanje socijalisti\u010dkog karaktera vladaju\u0107im elitama. Sve je naprosto o\u010dito. Postoje i brojni drugi razlozi za suvremeni procvat teorija zavjere i njihovu popularnost. Ali izostanak socijalisti\u010dkih snaga jedan je od preduvjeta. I zato borba za socijalizam ni danas nije uzaludna: ako ni\u0161ta, di\u017ee op\u0107u razinu politi\u010dke pismenosti.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ah shit, here we go again \u2013 ovaj popularni obrazac za memove inspiriran scenom iz video-igrice iz 2004. godine prikladno predo\u010dava susret s najnovijom teorijom zavjere na desnici. Dolaze u redovitom ritmu i kao da se se zasnivaju na taktici iscrpljivanja. Zajedni\u010dki nazivnik im je teorija “velikog resetiranja“: radi se, vjeruju mnogi, o resetiranju suvremenog […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":45470,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[690],"theme":[456],"country":[459],"articleformat":[205],"coauthors":[90],"class_list":["post-45467","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-socijalizam-2","theme-politika","country-svijet","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/45467","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=45467"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/45467\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":45469,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/45467\/revisions\/45469"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/45470"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=45467"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=45467"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=45467"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=45467"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=45467"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=45467"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=45467"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}