Najtrezveniji pristup va\u017ee\u0107im politi\u010dkim mitologijama i navodnim \u010dvrstim dru\u0161tvenim \u010dinjenicama uvijek uzima u obzir period koji je uspostavi tih mitologija i \u010dinjenica prethodio. Vratimo li se pak u 1990. i zavirimo li u podatke o dru\u0161tvenim stavovima stanovni\u0161tva tada\u0161nje SR Hrvatske otkrit \u0107emo da su dana\u0161nji prevladavaju\u0107i narativi i slu\u017ebene istine prili\u010dno labavi.<\/p>\n\n\n\n
Slu\u017ebena interpretacija u Hrvatskoj glasi da su Hrvati bili prete\u017eno opredijeljeni za neovisnu Hrvatsku, kako zbog nezadovoljstva polo\u017eajem Hrvata u Jugoslaviji (ali i Hrvatskoj), tako i zbog navodno prirodne te\u017enje za ostvarivanjem neovisne nacionalne dr\u017eave sa suverenitetom koji ima isklju\u010divog nacionalnog nositelja. \u010cesto se kod analize jugoslavenskih ratova s po\u010detka devedesetih tvrdi da se s demokracijom probudila i nasilno potiskivana drevna mr\u017enja, odnosno da je samo autoritarna dr\u017eava mogla o\u010duvati vi\u0161enacionalnu zajednicu kakva je bila Jugoslavija. Ovakva interpretacija je vrlo \u010desta me\u0111u stranim povjesni\u010darima i publicistima, ali nije strana ni njihovim doma\u0107im pandanima. Strancima je vjerojatno lak\u0161e prihvatiti navedenu sliku po\u0161to je “iskonska mr\u017enja koja je morala buknuti” daleko jednostavnija za shvatiti nego 45 godina zamr\u0161enih odnosa naroda, narodnosti, republika i pokrajina SFRJ koji su se uskovitlali u vremenu tranzicije iz realsocijalisti\u010dkog u vi\u0161estrana\u010dko kapitalisti\u010dko ure\u0111enje.<\/p>\n\n\n\n
Tako\u0111er je vjerojatno da se ovakva interpretacija uklapa u shva\u0107anja onih koji nas promatraju kao “divljake”, plemenite ili one koji ne znaju za bolje, a uklapa se i u ve\u0107 pomalo izlizan \u017di\u017eekov koncept “Balkan \u2013 to su drugi”. Vje\u010dito je netko tko je (geografski i\/ili dru\u0161tveno) ispod nas “Balkan”, dok zami\u0161ljeni kulturni krug protagonista predstavlja civilizaciju kojoj je takav barbarizam stran. Tako pojedini intelektualci zemalja starih demokracija ne mogu drugo nego zdvajati nad Balkanu karakteristi\u010dnom barbarstvu uzrokovanim “drevnom mr\u017enjom”, povremeno se mo\u017eda svrstavaju\u0107i uz neke od aktera koji su ne\u0161to plemenitiji divljaci, pritom stavljaju\u0107i sve svoje intelektualne kapacitete u obranu napadnutih Hrvata i\/ili Bo\u0161njaka ili neshva\u0107enih Srba.<\/p>\n\n\n\n
Jedan od rijetkih \u0161ire poznatih intelektualaca koji su se usudili propitivati osniva\u010dki mit Republike Hrvatske je Dejan Jovi\u0107, redovni profesor zagreba\u010dkog Fakulteta politi\u010dkih znanosti. Njegovo izno\u0161enje \u010dinjenice da dr\u017eavna neovisnost nije nu\u017eno cilj svakog naroda, kao i propitivanje referenduma odr\u017eanog 19. lipnja 1991. u RH kao nejasno i tendenciozno postavljenog te majorizatorskog bila je dovoljna da 2014. postane jedan od “miljenika” one strane Hrvatske kakvu predstavlja Hrvatski tjednik. No, profesor Jovi\u0107 nije postao ozlogla\u0161en samo me\u0111u desni\u010darima, ve\u0107 je postao persona non grata<\/em> i za “ljevi\u010darskog” predsjednika Josipovi\u0107a koji je Jovi\u0107eve analize proglasio za “pogre\u0161ne i \u0161tetne” te ga promptno razrije\u0161io du\u017enosti svoga savjetnika.<\/p>\n\n\n\n Profesor Jovi\u0107 je, me\u0111u ostalim, argumentirao svoje stavove istra\u017eivanjima koja su provedena pred prve vi\u0161epartijske izbore za Sabor SR Hrvatske, a u \u010dlanku \u0107e biti prikazani rezultati za najrelevantnija pitanja iz navedenih istra\u017eivanja. Prvo istra\u017eivanje je provedeno od strane lista Danas te je objavljeno 3. travnja 1990. Drugo je kreirao proveo profesor Nenad Zako\u0161ek s Fakulteta politi\u010dkih nauka u Zagrebu te je provo\u0111eno od 10. do 20. travnja 1990., dakle skoro do samih izbora, \u010diji je prvi krug (za Dru\u0161tveno-politi\u010dko vije\u0107e i Vije\u0107e op\u0107ina) odr\u017ean 22. travnja.<\/p>\n\n\n\n Danas je bio zagreba\u010dki politi\u010dki tjednik koji je od 1982. do 1992. izdavala NI\u0160RO Vjesnik. U njemu se moglo prona\u0107i tekstove Marinka \u010culi\u0107a, Jelene Lovri\u0107, Miroslava Lazanskog, Gojka Marinkovi\u0107a i mnogih drugih, koji su pisali (u trenutku ankete) pod uredni\u010dkom palicom Dra\u017eena Vukova Coli\u0107a. U istra\u017eivanju Danasa je zastupljeno stanovni\u0161tvo Zagreba, Rijeke i Splita. Profesor Nenad Zako\u0161ek je od 1986. zaposlen na Fakultetu politi\u010dkih znanosti (tada nauka) u Zagrebu, gdje jo\u0161 uvijek radi kao redoviti profesor u trajnom zvanju. Istra\u017eivanje profesora Zako\u0161eka je metodolo\u0161ki temeljitije te je uklju\u010divalo vi\u0161e ispitanika koji su bili reprezentativniji za tada\u0161nju SRH prema veli\u010dini mjesta stanovanja, narodnosti, dobi, spolu, zanimanju, \u0161kolskoj spremi i vjeroispovijesti. U ovom istra\u017eivanju je svoje mjesto na\u0161lo 12 op\u0107ina iz SRH u koje ne spadaju samo najve\u0107i gradovi (osim Rijeke), ve\u0107 je sudjelovalo i stanovni\u0161tvo, primjerice, Knina, Vrginmosta, Koprivnice ili \u017dupanje.<\/p>\n\n\n\n Po pitanju oblika jugoslavenske dr\u017eavne zajednice ve\u0107ina ispitanika Danasa (u slu\u010daju Zagreba apsolutna) je bila za konfederaciju, dok su federativna Jugoslavija i potpuno nezavisna Hrvatska imale podjednaku podr\u0161ku. Kod Zako\u0161ekovog istra\u017eivanja konfederalno ure\u0111enje tako\u0111er u\u017eiva natpolovi\u010dnu podr\u0161ku, federativno ure\u0111enje je podr\u017eano od strane \u010detvrtine sudionika (pri \u010demu pola “federalista” smatra da je trenutno ure\u0111enje dobro, a druga polovica da federacija treba biti \u010dvr\u0161\u0107a), dok je pobornika potpuno neovisne Hrvatske tek desetina, broj jednak onima koji su za unitarnu Jugoslaviju.<\/p>\n\n\n\n U Zako\u0161ekovo istra\u017eivanje je uklju\u010deno i pitanje o povla\u0161tenosti, odnosno diskriminiranosti, Hrvata i Srba u Hrvatskoj. Vi\u0161e od pola sudionika smatra da su svi ravnopravni u Hrvatskoj, tre\u0107ina da je jedna nacionalna skupina povla\u0161tena u odnosu na drugu, a 13% da su svi nacionalno obespravljeni u socijalisti\u010dkom sistemu Na\u017ealost, nije uklju\u010deno i pitanje o diskriminaranosti, odnosno povla\u0161tenosti, Hrvata i Srba u Jugoslaviji, kao ni nacionalna struktura onih koji zastupaju pojedini stav, ali je prikazana vjerska struktura pristalica pojedinih teza pa se tako mo\u017ee smatrati da su stavovi katolika u velikoj mjeri stavovi Hrvata, a stavovi pravoslavaca u velikoj mjeri stavovi Srba, premda je nazna\u010deno da je uvjerenje o vlastitoj diskriminiranosti zastupljenije kod Srba i Hrvata vjernika.<\/p>\n\n\n\n Malo manje od pola katolika smatra da su svi ravnopravni, ne\u0161to vi\u0161e od tre\u0107ine da su Hrvati diskriminirani, a malo vi\u0161e od sedmine da su svi obespravljeni. Kod pravoslavaca njih 40% smatra da su svi ravnopravni, skoro polovina da su Srbi diskriminirani, a malo manje od sedmine da su svi obespravljeni. Me\u0111u ateistima (kojih je po tre\u0107inu Srba i Hrvata te ne\u0161to manje Jugoslavena) i muslimanima je uvjerljivo dominirao stav da su svi ravnopravni. Premda je broj onih koji su uvjereni u to da je neka nacionalna skupina povla\u0161tena nezanemariv, jo\u0161 uvijek ve\u0107ina katolika i pravoslavaca smatra da su svi ravnopravni, a kada bi im se pribrojio broj Hrvata i Srba koji su ateisti, te brojke bi govorile o jo\u0161 ve\u0107em broju pristalica takvog stava. Zanimljivo je da su pravoslavci uvjereniji u diskriminiranost Srba nego \u0161to su katolici uvjereni u diskriminiranost Hrvata, \u0161to bi moglo biti povezano uz ve\u0107i udio ruralnog stanovni\u0161tva me\u0111u Srbima, imaju\u0107i na umu da je upravo me\u0111u ruralnim stanovni\u0161tvom ra\u0161irenija ideja da je druga nacionalna skupina povla\u0161tena.<\/p>\n\n\n\n Zako\u0161ekovo istra\u017eivanje tako\u0111er daje uvid i u to kako su stavovi prema tom pitanju raspodijeljeni po nacionalnosti. Kada bi se gledalo isklju\u010divo stavove Hrvata, konfederacija bi bila izbor njih skoro dvije tre\u0107ine, a potpuno neovisnu Hrvatsku je zastupalo manje od sedmine. Srbi i Jugoslaveni su bili manje skloni ovim stavovima pa tako ni 1% jednih ili drugih ne zastupa potpuno neovisnu Hrvatsku, ali su Srbi ve\u0107i pobornici tje\u0161njeg povezivanja. Zako\u0161ek isti\u010de s velikim zanimanjem podatak da je kod Jugoslavena najpopularnija opcija konfederacija, odnosno to da jugoslavenska nacionalna identifikacija ne zna\u010di nu\u017eno i unitaristi\u010dko opredijeljenje.<\/p>\n\n\n\n U Danasovom istra\u017eivanju velika ve\u0107ina ispitanika se izjasnila za postoje\u0107e granice, odnosno daleko manji broj sudionika se izjasnio za reviziju “avnojskih” granica Hrvatske. Stav da bi Hrvatska ustavno trebala biti definirana kao dr\u017eava svih njenih gra\u0111ana je imao najve\u0107u podr\u0161ku, najmanje podr\u0161ke je dobila tada va\u017ee\u0107a definicija koja je, uz to \u0161to je definirala SRH kao nacionalnu dr\u017eavu Hrvata, isticala i da je to dr\u017eava Srba u Hrvatskoj, dok je otprilike tre\u0107ina smatrala da treba biti nacionalna dr\u017eava hrvatskog naroda, \u0161to je najsli\u010dnije dana\u0161njem Ustavu. Ova pitanja nisu pokrivena Zako\u0161ekovim istra\u017eivanjem, pa smo tako ovdje uskra\u0107eni za reprezentativniji uzorak, kao i za potencijalne razlike odgovora Srba, Hrvata i Jugoslavena.<\/p>\n\n\n\n Kao slu\u017ebeni naziv Hrvatske apsolutna je ve\u0107ina Danasovih ispitanika odabrala “Republiku Hrvatsku”, znatno manje samo “Hrvatsku”, dok je jo\u0161 manji, ali ne posve zanemariv, broj sudionika bio za naziv “SR Hrvatska”. Zako\u0161ekovo istra\u017eivanje je tako\u0111er pokazalo ve\u0107u sklonost uklanjanju socijalisti\u010dkog atributa iz naziva Hrvatske, pri \u010demu je u pitanju uz Hrvatsku obuhva\u0107ena i Jugoslavija Zanimljivo je da se ve\u0107ina ispitanika Danasa izjasnila za \u0161ahovnicu na zastavi nije bila apsolutna te je \u010dak 41% ispitanih Rije\u010dana htjelo zadr\u017eati postoje\u0107u zastavu, a najmanje popularna je bila “nizozemska” varijanta, odnosno trobojnica bez ikakvih obilje\u017eja kakvu je podr\u017eala otprilike petina sudionika. Kod Zako\u0161eka je pitanje ne\u0161to druga\u010dije postavljeno pa se odnosi na zvijezdu kao integralni dio dr\u017eavne zastave, pri \u010demu je 58% za ostanak ovog simbola. Zako\u0161ekovo istra\u017eivanje je pokazalo najve\u0107u privr\u017eenost simboli\u010dkim elementima socijalizma kod Srba, ne\u0161to manju kod Jugoslavena, a najmanju kod Hrvata, pri \u010demu su \u017eene sklonije socijalisti\u010dkim simbolima od mu\u0161karaca.<\/p>\n\n\n\n Kada su na redu politi\u010dki prioriteti, nacionalna pitanja zauzimaju prili\u010dno visoko mjesto, ali ne nu\u017eno u smjeru neovisne Hrvatske ili animoziteta prema Srbima. Tako su me\u0111u vrijednostima politi\u010dkih stranaka koje su ispitanicima najbli\u017ee, pri \u010demu su ispitanici zaokru\u017eivali po tri , vrijednosti, najpopularnije bile (tim redoslijedom) mir i sigurnost, europska orijentacija, nacionalna ravnopravnost, jugoslavensko zajedni\u0161tvo i zatim hrvatska. Ni\u017ei rang socijalnih pitanja, koja su u to vrijeme bila goru\u0107a, kako u dru\u0161tvu, tako i u kampanji, mo\u017ee se povezati s na\u010dinom na koji su vrijednosti navedene pa je tako pitanje koje je moglo predstavljati jednu vrijednost navedeno s tri pitanja (socijalna pravda, socijalna sigurnost i socijalna ravnopravnost). Kada bi se zbrojile ove tri vrijednosti, samo mir i sigurnost bi predstavljali vrijednost koja je bli\u017ea ispitanicima. Sli\u010dne brojke nacionalne ravnopravnosti, jugoslavenskog zajedni\u0161tva i hrvatske samostalnosti, kao i trostruko ve\u0107i broj onih koji je zaokru\u017eio hrvatsku samostalnost od onih koji podr\u017eavaju potpuno neovisnu Hrvatsku u drugom pitanju, ukazuje i na to da su pojmovi kao “suverenitet”, “samostalnost” i “dr\u017eavnost” druga\u010dije percipirani u to vrijeme nego \u0161to su danas te da nisu nu\u017eno vezani uz neovisnost i raskid veza s drugim jugoslavenskim republikama.<\/p>\n\n\n\n Premda navedeni podaci nipo\u0161to ne ukazuju na harmoni\u010dno dru\u0161tvo, oni ukazuju i na izostanak unisonosti me\u0111u Hrvatima, kao i na manjak \u017eelje za neovisno\u0161\u0107u. Tako\u0111er, oni predstavljaju mi\u0161ljenje u jednom trenutku pro\u0161losti koji je jedinstven te se ne mogu postaviti, kao ni bilo koji drugi podaci, transhistorijski. A i kada bi se to moglo, hrvatski nacionalisti to sigurno ne bi \u017eeljeli, jer su prikazani podaci daleko od njihove pri\u010de. Uostalom, ovakvo istra\u017eivanje bi vrlo vjerojatno pokazalo bla\u017ee stavove samo ne\u0161to vi\u0161e od mjesec dana ranije, odnosno prije mitinga na Petrovoj gori, a jo\u0161 bla\u017ee prije uspona srpskog nacionalizma Slobodana Milo\u0161evi\u0107a i njegove spojene posude hrvatskog nacionalizma. \u0160to god bila Tu\u0111manova intelektualna ostav\u0161tina, za\u0161ti\u0107ena Ustavom i dominantnim narativom “tisu\u0107ljetnog sna” koji svu povijest pretvara u povijest hrvatskog naroda za neovisnu dr\u017eavu s kulminacijom u 1991., trenutno poimanje nacije, kao i nacionalne dr\u017eave i njihova socioekonomska ure\u0111enja samo su prolazni trenuci ljudske povijesti.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Najtrezveniji pristup va\u017ee\u0107im politi\u010dkim mitologijama i navodnim \u010dvrstim dru\u0161tvenim \u010dinjenicama uvijek uzima u obzir period koji je uspostavi tih mitologija i \u010dinjenica prethodio. Vratimo li se pak u 1990. i zavirimo li u podatke o dru\u0161tvenim stavovima stanovni\u0161tva tada\u0161nje SR Hrvatske otkrit \u0107emo da su dana\u0161nji prevladavaju\u0107i narativi i slu\u017ebene istine prili\u010dno labavi. Slu\u017ebena interpretacija […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":39081,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[646,144],"theme":[458],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[1797],"class_list":["post-45433","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-povijest","tag-revizionizam","theme-drustvo","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/45433","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=45433"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/45433\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":45436,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/45433\/revisions\/45436"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/39081"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=45433"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=45433"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=45433"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=45433"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=45433"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=45433"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=45433"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}\u0160to smo zapravo mislili i htjeli?<\/strong><\/h2>\n\n\n\n
Prolazni trenuci<\/h2>\n\n\n\n