{"id":45404,"date":"2023-09-06T10:44:00","date_gmt":"2023-09-06T09:44:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=45404"},"modified":"2023-09-07T11:49:54","modified_gmt":"2023-09-07T10:49:54","slug":"usamljenost-je-klasna-sudbina","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=45404","title":{"rendered":"Usamljenost je klasna sudbina"},"content":{"rendered":"\n

Naju\u010dinkovitija borba protiv nejednakosti je ona politi\u010dka, ali postoje na repertoaru i druge metode kojima narod \u010desto pribjegava. Me\u0111u te metode spadaju i one koje variraju izme\u0111u retori\u010dke klasne osvete i utjehe. Najpoznatiji primjer \u2013 opjevan u pjesmama, izno\u0161en u zaklju\u010dcima \u2013 ti\u010de se stanovite nesre\u0107e koju novac navodno donosi. Znamo svi “\u0161ta pare kupit ne mogu” i koliko bogatstvo udalji pojedince od dru\u0161tva i u\u010dini ih dubinski nesretnima. Te dijagnoze znaju nekada biti toliko o\u0161tre da kod naivnijih mogu izazvati i strah od novca koji “kvari”. Dakle, bogatima se osve\u0107ujemo njima nedostupnim bogatijim i kvalitetnijim dru\u0161tvenim \u017eivotom, a istovremeno sebe tje\u0161imo zbog mr\u0161avog stanja na ra\u010dunu: ma bolje nemat’.<\/p>\n\n\n\n

Kao \u0161to je uglavnom slu\u010daj s nepoliti\u010dkim saniranjima klasnih i dohodovnih razlika, ne zasnivaju se na sociolo\u0161ki validnim prosudbama. Naime, istra\u017eivanja pokazuju da novac \u2013 bilo osobni na ra\u010dunu bilo javni ulo\u017een u infrastrukturu \u2013 itekako pridonosi kvaliteti dru\u0161tvenog \u017eivota. Posljednjih se godina sve \u010de\u0161\u0107e kao simptom pada kvalitete \u017eivota isti\u010de usamljenost. Sama usamljenost na prvu djeluje kao osobni izbor, a ako ne ba\u0161 kao osobni izbor onda barem kao izostanak talenta za socijalizaciju. Me\u0111utim, postoje brojni socijalni faktori koji nadilaze domenu osobnih odluka i preferenci i presudno odre\u0111uju osje\u0107aj usamljenosti. Naravno, sam osje\u0107aj usamljenosti nije u izravnoj vezi sa samo\u0107om: mo\u017ee nam odgovarati samo\u0107a iz ovog ili onog razloga. Razlika je u tome je li posrijedi na\u0161 izbor ili rezultat spleta dru\u0161tvenih i ekonomskih odnosa.<\/p>\n\n\n\n

Na stranicama, kako bi se reklo, uglednog Frankfurter Allgemeine Zeitunga, objavljen je po\u010detkom tjedna iscrpan \u010dlanak<\/a> koji se bavi istra\u017eivanjima usamljenosti u Njema\u010dkoj i Europi. Istra\u017eivanja su donijela cijeli niz zanimljivih rezultata. Omladina je, na primjer, usamljenija od starijih generacija, a \u017eene se usamljenije od mu\u0161karaca. Prvi se rezultat pripisuje uglavnom nedavnom kontekstu korona mjera koje su sna\u017enije utjecale na socijalizaciju mladih, a drugi du\u017eem \u017eivotnom vijeku \u017eena koje ostanu same nakon smrti mu\u017ea. Tako\u0111er, zanimljivo je i da se na europskoj razini problem usamljenosti \u010de\u0161\u0107e javlja u “kolektivisti\u010dkim” dru\u0161tvima poput onih mediteranskih. Kao jedan od mogu\u0107ih razloga navodi se pritisak obveze pripadanja kolektivu: manje je manevarskog prostora za realizaciju druk\u010dijih dru\u0161tvenih prioriteta.<\/p>\n\n\n\n

Za razliku od ovih “prolaznih” ili interpretacijski nagnutijih primjera postoje i oni iza kojih stoje ne\u0161to precizniji razlozi. Naime, osje\u0107aj usamljenosti proporcionalno opada s rastom mjese\u010dnog dohotka. Siroma\u0161tvo naprosto utje\u010de na dru\u0161tveni \u017eivot: siroma\u0161ni se ljudi, tvrde istra\u017eivanja, a i zdrav razum, rje\u0111e susre\u0107u s prijateljima i poznanicima, rje\u0111e odlaze u goste i rje\u0111e primaju goste. Razlog je jednostavan, dru\u0161tveni \u017eivot ko\u0161ta. I ne samo da ko\u0161ta. Siroma\u0161ni nerijetko osje\u0107aju i sramotu i zbog toga izbjegavaju dru\u0161tveni \u017eivot. Tako\u0111er, \u017eivot u nerazvijenijim krajevima ili dijelovima gradova sa slabijom infrastrukturom, nedostupnijim parkovima i javnim prostorima za rekreaciju, statisti\u010dki u zna\u010dajnoj mjeri pridonosi usamljenosti. Unato\u010d fami o navodno autenti\u010dnom \u017eivotu koji nastaje u takvim kontekstima.<\/p>\n\n\n\n

Na osje\u0107aj usamljenosti utje\u010de i koli\u010dina rada. Zaposleni se osje\u0107aju manje usamljenima od nezaposlenih, ali svima onima koji rade prekovremeno ili prili\u010dno naporno raste rizik od usamljenosti. Pogotovo onima koji trebaju raditi vi\u0161e kako bi zadovoljili osnovne potrebe. Oni naprosto nemaju vremena za dru\u017eenje. I usamljenost nije samo problem neposredne kvalitete \u017eivota. Usamljenost skra\u0107uje \u017eivotni vijek i pridonosi u\u010destalijim mentalnim i drugim bolestima. Permanentno usamljeni ljudi pate od sr\u010danih bolesti, anksioznosti, glavobolja i ostalih neda\u0107a \u010de\u0161\u0107e od ostalih. Zato je nu\u017eno usamljenost evakuirati iz sfere osobnih izbora, manjka socijalnog talenta, dru\u0161tvene neprilago\u0111enosti i strahova koji se lije\u010de na individualnoj razini. Ili preciznije, razlikovati individualne od dru\u0161tvenih razloga. Usamljenost je u prvom redu problem ni\u017eih klasa, a ne otu\u0111enih bogata\u0161a koje je pokvario novac. \u0160to je vi\u0161e dru\u0161tvenih problema depolitizirano to se dru\u0161tvo \u010dini stabilnijim. A taj dojam ovisi o izdr\u017eljivosti najslabijih. Prvenstveno njihova le\u0111a pucaju.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Naju\u010dinkovitija borba protiv nejednakosti je ona politi\u010dka, ali postoje na repertoaru i druge metode kojima narod \u010desto pribjegava. Me\u0111u te metode spadaju i one koje variraju izme\u0111u retori\u010dke klasne osvete i utjehe. Najpoznatiji primjer \u2013 opjevan u pjesmama, izno\u0161en u zaklju\u010dcima \u2013 ti\u010de se stanovite nesre\u0107e koju novac navodno donosi. Znamo svi “\u0161ta pare kupit […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":45406,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[66],"theme":[455],"country":[495],"articleformat":[205],"coauthors":[90],"class_list":["post-45404","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-klasa","theme-rad","country-europska-unija","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/45404","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=45404"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/45404\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":45405,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/45404\/revisions\/45405"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/45406"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=45404"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=45404"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=45404"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=45404"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=45404"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=45404"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=45404"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}