Diljem prostora biv\u0161e Jugoslavije ni\u010du pokreti samoorganizovanih \u017eena koje ustaju protiv nasilja. Ti pokreti nadilaze retoriku i projektne modele civilnog dru\u0161tva i samim tim su inkluzivniji. O njihovoj prirodi i dometu Nid\u017eara Ahmeta\u0161evi\u0107 razgovarala je s nizom sugovornica iz Bosne i Hercegovine i Srbije.<\/p>\n\n\n\n
Intenziviranje \u017eenskog samoorganizovanja u regiji posljednjih godina sve je vidljivije na ulicama u zajedni\u010dkim akcijama, ali i na dru\u0161tvenim mre\u017eama. U periodu nakon ratova 90-ih, samoorganizovane \u017eene su prve pokrenule neka bitna pitanja i po\u010dele vr\u0161iti pritisak koji je doveo do promjena. Zajedno su za svoja prava ustale \u017eene Srebrenice, \u017eene koje su pre\u017eivjele silovanja, one koje su izgubile bliske osobe, djeluju\u0107i udru\u017eeno, i preko granica. Svjesni snage koju ovakvi pokreti imaju, vlasti u svim zemljama, ali i donatori i me\u0111unarodne organizacije od kojih \u010desto zavisi opstanak civilnog dru\u0161tva na na\u0161im prostorima, nerijetko su poku\u0161avali (\u010desto u tome i uspjeli) kooptirati ove pokrete, poku\u0161avaju\u0107i uti\u0161ati ili \u010dak ugu\u0161iti otpor. No, djelovanje ovih grupa ipak je opstalo, ali i ohrabrilo druge vrste organizovanja i djelovanja.<\/p>\n\n\n\n
Oslanjaju\u0107i se na feministi\u010dku tradiciju, u\u010de\u0107i jedne od drugih, ali i pod sve ja\u010dim pritiskom patrijarhata \u010dije lice se ogleda u nasilju i femicidu, otpor je ja\u010dao i postojao vidljiviji. Sestrinstvo<\/a>, termin koji u feministi\u010dkoj teoriji ozna\u010dava \u017eensko djelovanje kroz horizontalno povezivanje kojim se ukidaju uloge koje im macho sistem dijeli, sada je ne\u0161to o \u010demu se otvoreno pri\u010da i na \u010demu insistiraju aktivistiknje u regiji. “To je fenomen koji je do\u0161ao sa feministi\u010dkim pokretom i sa feministi\u010dkim sestrinstvom, horizontalnim povezivanjem \u017eena”, ka\u017ee Lepa Mla\u0111enovi\u0107, feministi\u010dka aktivistica iz Srbije. Ona dodaje kako ovakvo djelovanje podrazumijeva par stvari: da su \u017eene saveznice jedna s drugom naspram nasilja patrijarhata i da biraju empatiju jedna za drugu bez obzira na razlike po bilo kojim drugim kriterijumima.<\/p>\n\n\n\n Na principu sestrinstva insistira i Nerma \u0160ari\u0107, feministi\u010dka aktivistica iz Grada\u010dca. Ona je dio samoorganizovane grupe \u017eena u BiH koje su pokrenule proteste nakon posljednjeg slu\u010daja femicida <\/a>u gradu u kojem \u017eivi. Nerma ka\u017ee kako su okupljanja \u017eena u javnom prostoru kao odgovor na nasilje pokazala, pored osude porodi\u010dnog nasilja “i osudu patrijarhalnih normi i ustaljenih stereotipa koji jednako gu\u0161e i mu\u0161karce i \u017eene”.<\/p>\n\n\n\n Protesti nakon femicida u Grada\u010dcu istovremeno su se odvijali u BiH, Srbiji i Hrvatskoj, i samo su jedna od akcija koje su na ovaj na\u010din organizovane u proteklih nekoliko godina u regiji. Samoorganizovane grupe su podgle na hiljade ljudi u regiji tokom protesta “Pravda za djevoj\u010dice” u jesen 2019. u Hrvatskoj, a kao reakcija na silovanja maloljetnice u Zadru<\/a>. Talasi otpora nakon toga su se re\u0111ali \u0161irom regije, organizovani horizontalno, na dru\u0161tvenim mre\u017eama i ulicama.<\/p>\n\n\n\n Lepa Mla\u0111enovi\u0107 se sje\u0107a i protesta iz 2022. godine<\/a> protiv seksualnog i mu\u0161kog nasilja u principu, a nakon \u0161to je srbijanski tabloid Informer objavio intervju sa silovateljem. Sedmicama su kolone gra\u0111anki i gra\u0111ana hodale gradovima Srbije protestuju\u0107i. \u201cIstorijski je bio proglas javnosti o ogromnom strahu od mu\u0161kog nasilja sa kojim \u017eive devoj\u010dice i devojke. Toliko smo urlale fenomenalne slogane nekad i po dvadeset puta jedan te isti hodaju\u0107i sretne, po sred glavnih ulica, jedna pored druge, da mojoj sre\u0107i nije bilo kraja!! Vikale smo bez prestanka \u017dENA \u017dENI SOLIDARNA!! BESNE SMO I DALJE !!!…. da smo vi\u0161e nas izgubile glas!! Bila sam ba\u0161 uzbu\u0111ena da mlade feministice pokreta\u010dice protesta uzimaju ulice i tra\u017ee kazne silovateljima,\u201d ka\u017ee Lepa koja ima iza sebe iskustvo djelovanja kroz niz feministi\u010dkih kolektiva, uklju\u010duju\u0107i i me\u0111unarodnu mre\u017eu \u017dena u crnom.<\/p>\n\n\n\n Mla\u0111enovi\u0107 ovakve proteste i samoorganizovanje \u017eena po feministi\u010dkim pricipima vidi kao znak da postoji minimalni prag znanja o mu\u0161kom nasilju nad \u017eenama, “\u0161to je ogroman napredak od pre 30 godina kada smo kretale sa feministi\u010dkim SOS telefonima i niko ni\u0161ta nije znao o mu\u0161kom nasilju: ni \u017eene nisu mogle da prihvate da im se nasilje svakodnevno de\u0161ava, ni javnost da je to prisutno u svima nama, da je mu\u0161ko nasilje normalizovano u patrijahalnom dru\u0161tvu”.<\/p>\n\n\n\n Marija Srdi\u0107, feministi\u010dka aktivistkinja iz Novog Sada, ka\u017ee kako u Srbiji posljednjih nekoliko godina ni\u010du samorganizovane grupe koje svoje stavove, nezadovoljstvo i otpor rodno zasnovanom nasilju, mizoginiji i diskriminaciji iskazuju i na ulicama i na dru\u0161tvenim mre\u017eama, organizuju\u0107i kampanje i razli\u010dite akcije. \u201cRecimo, osmomartovski protesti poslednjih godina u Beogradu imaju masovnost ba\u0161 zato \u0161to su svojim porukama i akcijama pre\u0161li granice \u017eenskih NVO i mre\u017ea i stigle do \u0161irokog kruga \u017eena”, ka\u017ee Srdi\u0107.<\/p>\n\n\n\n U Srbiji su se mlade \u017eene organizovale u okviru neformalne “\u017denske solidarnosti” ali i u drugim grupama, pru\u017eaju\u0107i podr\u0161ku \u017eenama koje su progovorile o seksualnom nasilju: mladim glumicama – nekada\u0161njim polaznicama poznate beogradske \u0161kole glume, polaznicama programa za talente u “Petnici”, izme\u0111u ostalih. Marija je dio grupe “\u017dene za promene” koja je nastala spontano u okviru protesta “Srbija protiv nasilja” i \u010dine je ne samo aktivistkinje \u017eenskih NVO i \u017eenskih grupa politi\u010dkih stranaka i pokreta, ve\u0107 i gra\u0111anke Novog Sada koje od maja redovno u\u010destvuju u protestnim okupljanjima i borbu protiv nasilja vide kao prioritet dru\u0161tva.<\/p>\n\n\n\n “Sve akcije dogovaramo na dru\u0161tvenim mre\u017eama i u me\u0111usobnoj komunikaciji, po\u0161tuju\u0107i ravnopravnost i princip horizontalne povezanosti. Jedna od na\u0161ih akcija, protest 21. septembra, zna\u010dio je izra\u017eavanje solidarnosti sa \u017eenama Bosne i Hercegovine nakon svirepog ubistva Nizame He\u0107imovi\u0107”, ka\u017ee Marija dodaju\u0107i kako godinama djeluju ujedinjeno sa “drugaricama, feministkinjama” iz svih zemalja koje su bile dio Jugoslavije. “Mi dobro znamu da su problemi \u017eena na ovom prostoru isti. Isti obrasci nasilja se godinama ponavljaju – u Bosni i Hercegovini, u Srbiji, u zemljama \u0161irom na\u0161eg regiona. Iste opise stradanja \u010ditamo u medijskim izve\u0161tajima o ubistvima \u017eena iz na\u0161eg grada i na\u0161e zemlje. Na\u0161a mlada aktivistkinja Magdalena Ra\u0161kovi\u0107 na skupu solidarnosti sa \u017eenama BiH u svom obra\u0107anju je rekla: ‘Zar ima \u017eene ovde, na Balkanu, koja se bar jednom nije zapitala: koja je slede\u0107a? Moja drugarica, koleginica s posla, kom\u0161inica, moja sestra…ili ja!? Da li sam ja slede\u0107a?’ Iz ovog te\u0161kog pitanja proizilazi solidarnost i \u017eenska povezanost preko granica na\u0161ih dr\u017eava”, ka\u017ee Srdi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Selma Asoti\u0107, knji\u017eevnica i feministi\u010dka aktivistkinja iz BiH, koja trenutno \u017eivi i radi u SAD, dio je mre\u017ee na Balkanu, kao i brojne druge \u017eene sa ovih prostora koje \u017eive u dijaspori. Selma ka\u017ee kako su pro\u0161logodi\u0161nja okupljanja (nakon slu\u010daja femicida u Biha\u0107u<\/a> op.au.) i ovogodi\u0161nja (nakon slu\u010daja femicida u Grada\u010dcu op.au.) “pokazala apsolutno poguban utjecaj projektnog ljudskoprava\u0161kog feminizma na borbu za \u017eensko oslobo\u0111enje, inertnost i apoliti\u010dnost ve\u0107ine organizacija civilnog dru\u0161tva koje se bave tzv. \u017eenskim pravima, kao i potrebu za autenti\u010dnijim lokalnim organizovanjem, edukacijom i me\u0111usobnom emancipacijom \u017eena”.<\/p>\n\n\n\n Kada je rije\u010d o BiH, Selma uvi\u0111a kako su okupljanja pokazala i da se “jo\u0161 uvijek kre\u0107emo skoro isklju\u010divo u sferi simboli\u010dkog i performativnog, a izazov za budu\u0107nost je kako politizirati i radikalizirati borbu \u017eena u Bi”. “Mislim da je jedan od prvih i nu\u017enih koraka prokr\u010davanje \u017eargonske \u0161ume projektnog aktivizma koji borbu za \u017eensko oslobo\u0111enje pretvara u ne\u0161to apstraktno kroz koncept ‘ljudskih prava’ i time onemogu\u0107ava ta\u010dnu analizu uzroka potla\u010denosti \u017eena”, ka\u017ee Selma Asoti\u0107.<\/p>\n\n\n\n Nerma \u0160ari\u0107 sve \u0161to se do sada desilo vidi kao prvi korak ka tra\u017eenim promjenama koje je napravilo grada\u010da\u010dko, ali i bosanskohercegova\u010dko dru\u0161tvo, pa i regionalno dru\u0161tvo. “U tom pravcu smo du\u017eni dalje biti aktivni i usmjeravati svoju gra\u0111ansku aktivnost”, zaklju\u010duje.<\/p>\n\n\n\nSestrinstvo<\/h2>\n\n\n\n
Ravnopravnost i horizontalnost<\/h2>\n\n\n\n