Nema tko nije podr\u017eao posljednju intervenciju dubrova\u010dkog aktivista Igora Legaza: liberalni mediji, policija, HDZ-ov gradona\u010delnik… O\u010dito je borba za pomorsko dobro postala pomodna. Iza toga stoji dugogodi\u0161nji rad ina\u010de prokazivanih aktivista, ali ova konstelacija podr\u0161ke s raznih strana budi oprez. Ne\u0161to je tu sumnjivo.<\/p>\n\n\n\n
Hrvatska je dobila novog superheroja. Ime mu je Igor Legaz, a \u017eivi u Dubrovniku gdje u slobodno vrijeme osloba\u0111a pomorsko javno dobro od privatnih okupatora. Nedostaje mu jedino pla\u0161t, ali i maska na njegovu licu je samo radna, ona iz Pevexa. S njom na licu je pro\u0161li tjedan provalio jedan lijepi betonsko-kameni zid sa \u017eeljeznom ogradom, pomo\u0107u brusilice, bu\u0161ilice i malja. Taj najnoviji slu\u010daj njegove borbe privukao je najvi\u0161e pa\u017enje dosad. Mediji su bili pozvani na lice mjesta, dobiv\u0161i zatim i bonus-atrakciju. Legaza je pred njima fizi\u010dki napao jedan radnik doti\u010dnog privatnika, i sve se u nastavku odvijalo takore\u0107i samo od sebe.<\/p>\n\n\n\n
Prvo se osvje\u017eavaju\u0107em vigilantizmu dubrova\u010dkog aktivista priklonila nenadano policija, onda i lokalna vlast, odnosno gradona\u010delnik. Pomalo su ve\u0107 bili sumnjivi toliki benevolentni mediji, ali s te dvije institucionalne snage na\u0161 junak postaje ne\u0161to kao \u017eivi sveti Vlaho, mitski za\u0161titnik Dubrovnika.<\/p>\n\n\n\n
Policija dakle odobrava Legazovu intervenciju “jer je u javnom interesu”. Gradona\u010delnik Mato Frankovi\u0107 \u010dak ide korak dalje, poru\u010duju\u0107i na svojoj Facebook-stranici da prava borba tek ima po\u010deti. Mediji pak slave novog miljenika na sva zvona. Doju\u010der je bio aktivist koji di\u017ee bunu zbog nekakvog izljeva fekalija u more, gotovo pa ori\u0111inal, redikul. Sad su otkrili da je po zanimanju srednjo\u0161kolski profesor matematike, pa ga napadno zovu “dubrova\u010dki profesor”. Titula je dodatno oja\u010dana idealnim kontrastom: naslovi beziznimno govore o tome da je “radnik gu\u0161io profesora”.<\/p>\n\n\n\n
Rijetko smo imali priliku svjedo\u010diti jednoj tako dinami\u010dnoj legitimizaciji u stvarnom vremenu. Za sve je zaslu\u017ean sam Igor Legaz, naravno, ali bi svejedno ostao tretiran kao marginalna pojava, nekakav alternativac, da nije \u0161ire konstelacije odnosa u novom aran\u017emanu. Borba za pomorsko dobro, a i javna dobra generalno, postala je in<\/em>. Aktivistima su trebale puste godine za to, pa su ih vode\u0107i mediji jo\u0161 u pro\u0161lom desetlje\u0107u slikali poput neradnika i provokatora.<\/p>\n\n\n\n Ipak, oni su svoje pokrete i projekte zavidnom uporno\u0161\u0107u \u010desto uspijevali omasoviti, te su privukli op\u0107edru\u0161tvenu pa\u017enju. Ekipirali su se pravnicima, zadobili povjerenje nekih de\u017eurnih opinionmejkera. Vi\u0161e puta je u me\u0111uvremenu napisano da je upravo pomorsko dobro postalo klju\u010dna razlikovna vrijednost u stvarima dru\u0161tvene aktivacije. No bilo je toga i bez mora. Ba\u0161 u Dubrovniku, recimo, najprije se lomilo koplja oko brda Sr\u0111. I uspjelo se zaustaviti taj \u0161teto\u010dinski biznis koji je ina\u010de procijenjivan na vi\u0161e od milijardu eura samog ulaganja. Legaz tako i nije posve samonikla biljka.<\/p>\n\n\n\n Bilo kako bilo, sad je za medije uva\u017eeni gospar profesor. Ili okoli\u0161tarski Toni Milun s mo\u0107nom tornom u \u0161akama, gromovnik u oblaku najfinije kamene pra\u0161ine. To nije nu\u017eno lo\u0161 znak, ako govorimo o ukupnim efektima ove uzbudljive politi\u010dke radnje. Pitanje je, me\u0111utim, \u0161to \u0107e ve\u0107 postoje\u0107a \u017eari\u0161ta konkretne mo\u0107i iskoristiti, od svoje adaptacije na novonastale posve\u0107ene dru\u0161tvene vrijednosti, za ciljeve mimo Legazovih.<\/p>\n\n\n\n Drugim rije\u010dima, ne mo\u017eemo sa sigurno\u0161\u0107u znati koliko je tu rije\u010d o pukoj mimikriji. Pone\u0161to \u0107e od zahtijevanih standarda svakako morati prihvatiti. Sve ostalo \u0107e nesumnjivo poku\u0161ati izigrati na milijun na\u010dina, a dio toga je zapravo ve\u0107 poduzet, ako znamo problemati\u010dna mjesta u novom Zakonu o pomorskom dobru. A znamo, jer se o tome javno raspredalo dosta. Zbog svega sli\u010dnog i jest pomorsko dobro, izme\u0111u ostalih momenata, u RH ili makar na Jadranu postalo glavni mobilizacijski faktor gra\u0111anskog otpora silni\u0161tvu kapitala. Dobar novi primjer jest protest aktivista ispred kampa Valalta u Rovinju, ogra\u0111enom \u017eilet-\u017eicom. Tourismus macht frei<\/em>, poru\u010dili su oni gazdi. Nema zabune oko toga koji sektor izaziva najvi\u0161e iritacije.<\/p>\n\n\n\n Istovremeno, da okolnosti ne bi ispale prejednostavne, turizam pokre\u0107e zna\u010dajan dio onih koji iskazuju bunt spram uzurpacija pomorskog dobra. Istina je da su neki od uzurpatora \u2013 vlasnici apartmana i vila za iznajmljivanje. No jo\u0161 vi\u0161e iznajmljiva\u010da nalazimo na suprotnoj stani. Nisu svi u prvom redu do mora, pa da se u svojim oglasima usude navesti kako gosti pored fena, interneta i mini-bara, na raspolaganju imaju privatnu pla\u017eu.<\/p>\n\n\n\n Ti drugi ovise o slobodnim pla\u017eama, \u0161to relacije u sektoru i dru\u0161tvu op\u0107enito \u010dini bitno slo\u017eenijima, s interesnim grupama koje se dijelom preklapaju. Spomenuto zakonsko slovo dodatno komplicira temu. Ne smije se iz vida izgubiti specifi\u010dno stanje pripadaju\u0107e regulacije koja je dugo vremena producirala vi\u0161e problema unutar ove materije, negoli ih je rje\u0161avala. Da budemo do kraja jasni, nejasan je \u010dak i status pomorskog dobra u ovom dubrova\u010dkom predmetu. Vlasnik hotela i vile uz obalu, kanadsko-hrvatski poduzetnik \u0106iril Zovko, djelomi\u010dno je ipak u pravu kad isti\u010de da nije kriv za cjelokupnu dramu.<\/p>\n\n\n\n Istina je da je takvo stanje u prostoru zatekao jo\u0161 s kupnjom vile Elita prije 16 godina. Istina je da je bio u kontaktu s lokalnim vlastima i da se one, eto, nisu protivile njegovim zahvatima. Istina je i to \u2013 \u0161to nije spomenuo \u2013 da je Dubravka \u0160uica, biv\u0161a dubrova\u010dka gradona\u010delnica i Frankovi\u0107eva kolegica iz HDZ-a, prisustvovala i otvaranju njegova hotela.<\/p>\n\n\n\n Zovko, kojeg neki mediji rado ozna\u010davaju kao Hercegovca, ina\u010de i sam dobrano pridonosi zbrci u dru\u0161tvenom prostoru, ovim povodom, kad su posrijedi presudna zna\u010denja. Urnebesna je tako njegova opaska, u proglasu objavljenom proteklih dana, da mu je cilj “biti dio cjeline u zajednici te iznositi rje\u0161enja na dobrobit iste.” Jer, odmah potom ide presladak nastavak po kojemu “me\u0111utim, biti predmetom matretiranja privatne osobe koja uzima zakon u svoje ruke, nije prihvatljivo.” Ta kakve li virzuozne zamjene teza. Zovko nam sugerira da on tu nastupa u ime naroda, dok je Legaz na poziciji privatnog interesa.<\/p>\n\n\n\n Pa kad mo\u017ee Zovko, nema smisla da ne mo\u017ee Frankovi\u0107. On se naprosto ukrcao na Legazov brod i zauzeo pozu, otprilike, kao da se prvi put susre\u0107emo s njim. Ne\u0161to je sli\u010dno u\u010dinio kad je arbitra\u017eom Hrvatska oslobo\u0111ena krivnje po tu\u017ebi investitora na Sr\u0111u, s od\u0161tetnim zahtjevom od pola milijarde eura.<\/p>\n\n\n\n Premda je tom developeru i\u0161ao na ruku, kao i Dube \u0160uica prije njega, da ne spominjemo Andra Vlahu\u0161i\u0107a, on je br\u017ee-bolje optu\u017eio aktiviste za izdaju javnog interesa, a sebe isturio na \u010delo slavlja nad zlo\u010destim investitorskim gubitnikom. Naime, aktiviste koji su apsolutno jedini spasili Dubrovnik od te vrste nekretninsko-me\u0161etarske kataklizme. A sad je napao Zovka kojemu je donedavno dr\u017eao i vre\u0107u i svije\u0107u. Ako to i nije bilo aktivno, onda ga je u najmanju ruku tolerirao, kao \u0161to je javno ustanovila i Viktorija Kne\u017eevi\u0107, nezavisna kandidatkinja za dubrobva\u010dku gradona\u010delnicu na sljede\u0107im izborima. Imao je u rukama vi\u0161e mehanizama da ga zaustavi.<\/p>\n\n\n\n Mogao je alarmirati javnost, mogao je anga\u017eirati inspekciju, mogao je sporni prostor uz Elitu \u2013 \u010diji naziv potje\u010de iz SFRJ, uzgred re\u010deno – obuhvatiti rekonstrukcijom povijesne \u0161etnice. Nije poduzeo ni\u0161ta od toga, zato \u0161to vjeruje da je marketing rje\u0161enje za sve, pa i za nepo\u017eeljne \u010dinjenice. S istim je rezonom nasrnuo, uz \u0106irila Zovka, i na Franju Pa\u0161ali\u0107a, problemati\u010dnog koncesionara na drugoj strani poluotoka Lapad.<\/p>\n\n\n\n Ve\u0107ina je svijeta ionako dosad zaboravila da su Pa\u0161ali\u0107evi nezakoniti gra\u0111evinski zahvati naknadno legalizirani njemu potrebnim izmjenama prostorno-planske dokumentacije. Tako \u0107e nekako biti i sa Zovkom. Trenutak je dovoljno fluidan, \u010dim policija odobrava vigilantizam s izlikom u javnom interesu. Stoga su preleti – politi\u010dki, medijski, policijski – s jednog stajali\u0161ta na njemu opre\u010dno, najzna\u010dajniji simptom mijene koja nosi veli\u010danje buntovnika poput Igora Legaza, te afirmaciju gra\u0111anske borbe za pomorsko dobro, i javno uop\u0107e. No osmotrimo dobro preleta\u010de dok su nam tako blizu, jer ne\u0107e se dugo zadr\u017eati me\u0111u nama.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Nema tko nije podr\u017eao posljednju intervenciju dubrova\u010dkog aktivista Igora Legaza: liberalni mediji, policija, HDZ-ov gradona\u010delnik… O\u010dito je borba za pomorsko dobro postala pomodna. Iza toga stoji dugogodi\u0161nji rad ina\u010de prokazivanih aktivista, ali ova konstelacija podr\u0161ke s raznih strana budi oprez. Ne\u0161to je tu sumnjivo. Hrvatska je dobila novog superheroja. Ime mu je Igor Legaz, a […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":45376,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[1065,611],"theme":[458],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[20],"class_list":["post-45373","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-javno-dobro","tag-more","theme-drustvo","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/45373","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=45373"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/45373\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":45378,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/45373\/revisions\/45378"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/45376"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=45373"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=45373"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=45373"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=45373"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=45373"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=45373"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=45373"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Komplicirani interesi<\/h2>\n\n\n\n
Nu\u017eni oprez<\/h2>\n\n\n\n