{"id":45335,"date":"2023-08-22T09:50:25","date_gmt":"2023-08-22T08:50:25","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=45335"},"modified":"2023-08-25T08:04:32","modified_gmt":"2023-08-25T07:04:32","slug":"tko-ima-pravo-kritizirati-kapitalizam","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=45335","title":{"rendered":"Tko ima pravo kritizirati kapitalizam?"},"content":{"rendered":"\n

Stjeranu u kut izme\u0111u hiperindividualiziranosti i moraliziranja, politiku se danas uglavnom ne do\u017eivljava kao puno vi\u0161e od kratkoro\u010dne borbe za vlastite partikularne interese. Prema tome, bogati ne mogu posjedovati legitimitet za kritiziranje kapitalizma, jer su od sustava u ve\u0107oj ili manjoj mjeri ipak profitirali, a ne mogu ga posjedovati niti siroma\u0161ni, koji nisu, iz jednostavnog razloga \u0161to su za takav ishod uglavnom sami krivi.<\/p>\n\n\n\n

Pro\u0161log je tjedna u Financial Timesu objavljena kratka reporta\u017ea<\/u><\/a> o teku\u0107em \u0161trajku scenarista i glumaca u Hollywoodu. Jedan od sugovornika, izvjesni Cheech Manohar, va\u017enost otvorenog klasnog sukoba na neo\u010dekivanoj lokaciji sa\u017eeo je ovako: “Mislim da je dosta ljudi zbunjeno kada vide zvijezde kako demonstriraju. \u2018Oh, milijuna\u0161i u \u0161trajku’, pomisle. Ali, u stvari, ne \u0161trajka se zbog tih ljudi. \u0160trajka se zbog ogromne, ogromne ve\u0107ine koja ima problema ve\u0107 i sa zapo\u010dinjanjem svojih karijera, jer im trenutna pravila igre nisu nimalo naklonjena.”<\/p>\n\n\n\n

Sredinom srpnja duga\u010dki niz reakcija izazvale su pak izjave glumca Rona Pearlmana. Neimenovani direktor jednog od vode\u0107ih holivudskih studija prognozirao je da \u0107e \u0161trajk biti obustavljen kada scenaristi i glumci budu po\u010deli ostajati bez svojih ku\u0107a, stanova i novca, a Pearlman mu je odgovorio videom <\/u><\/a>koji je ekspresno postao viralan. “\u017deli\u0161 da ljudi ostanu bez svojih domova i \u017eeli\u0161 da obitelji gladuju, dok ti zara\u0111uje\u0161 27 jebenih milijuna dolara godi\u0161nje proizvode\u0107i ni\u0161ta”, prijete\u0107i mu je poru\u010dio. Iako je Pearlman poantu \u2014 o parazitiranju na le\u0111ima neposrednih proizvo\u0111a\u010da \u2014 te\u0161ko mogao izvesti na efektniji na\u010din, ona u recepciji nije nai\u0161la na pretjeran odjek. Umjesto diskusije o strukturnim proturje\u010djima suvremene filmske i televizijske industrije, razgovor se uglavnom iscrpio u brbljanju o debljini Pearlmanova bankovnog ra\u010duna.<\/p>\n\n\n\n

Obje epizode mogu poslu\u017eiti kao zgodna ulazna to\u010dka u kratko razmatranje jednog od pitanja postavljenih u uvodu ovog temata o kritici kapitalizma. Odakle se, naime, u dana\u0161njim dru\u0161tvima crpi legitimitet za kritiziranje kapitalizma? Ili, jo\u0161 jednostavnije, tko danas na kritiziranje kapitalizma uop\u0107e ima pravo? Uzmu li se kao mjerilo dominantne reakcije na \u0161trajk u Hollywoodu \u2014 i uobi\u010dajena zanovijetanja iz pro-tr\u017ei\u0161nog kampa \u2014 na ovo pitanje nije, zapravo, te\u0161ko ponuditi jasan odgovor. Barem na Zapadu, u aktualnoj dru\u0161tveno-politi\u010dkoj konjunkturi u kojoj je kritiziranje kapitalizma li\u0161eno ozbiljnije politi\u010dke podr\u0161ke, pravo na prigovor uskra\u0107eno je vi\u0161e-manje svima.<\/p>\n\n\n\n

Promjene politi\u010dkog djelovanja<\/h2>\n\n\n\n

O tome kakve u\u010dinke kritika kapitalizma proizvodi u praksi ne\u0161to, uostalom, govori i razina argumentacije kojom se ta ista kritika nastoji diskreditirati. U pitanju je obi\u010dno neka od varijanti refrena “ako ne volite kapitalizam, za\u0161to koristite pametni telefon?”, \u0161to je bez problema mogu\u0107e vidjeti i na primjeru Pearlmanova monologa. Daljnja rasprava nije se svela na valjanost \u2014 ili proma\u0161enost \u2014 njegove kritike, nego na neku vrstu poku\u0161aja rje\u0161avanja eti\u010dke dileme. Najkra\u0107e re\u010deno, nije li kritika \u010dovjeka \u010dije se bogatstvo procjenjuje na \u0161est milijuna dolara jednostavno licemjerna? Drugim rije\u010dima, kada govorimo o kritici kapitalizma ne\u0161to je potrebno re\u0107i i o trenutno operativnoj koncepciji politike.<\/p>\n\n\n\n

U tom smislu, stvari su tako\u0111er prili\u010dno jednostavne, u prvom redu zbog toga \u0161to je rije\u010d o koncepciji koja isklju\u010duje bilo kakvu ideju principa. Stjeranu u kut izme\u0111u hiperindividualiziranosti i moraliziranja, politiku se danas uglavnom ne do\u017eivljava kao puno vi\u0161e od kratkoro\u010dne borbe za vlastite partikularne interese. Prema tome, bogati ne mogu posjedovati legitimitet za kritiziranje kapitalizma, jer su od sustava u ve\u0107oj ili manjoj mjeri ipak profitirali, a ne mogu ga posjedovati niti siroma\u0161ni, koji nisu, iz jednostavnog razloga \u0161to su za takav ishod uglavnom sami krivi. Politi\u010dke pobjede i porazi, u pravilu diskurzivni, definiraju se tako vi\u0161im ili ni\u017eim stupnjevima moralnih proturje\u010dja u ovoj ili onoj raspravi, dok kapitalizam ostaje izvan granica bilo kakve suvisle strukturne kritike.<\/p>\n\n\n\n

Mo\u017ee se re\u0107i, na koncu, da je ba\u0161 moraliziranje, kao jedan od glavnih simptoma aktualnog politi\u010dkog trenutka, popunilo prazninu koja je nastala nestankom masovne politike, odnosno gubitkom zna\u010daja koji se politi\u010dkim strankama pripisivao barem do pada Berlinskog zida. Tijekom 19. i gotovo cijelog 20. stolje\u0107a lijeve politi\u010dke stranke, kao osnovni oblici politi\u010dkih organizacija, funkcionirale su kao pouzdani pripovjeda\u010di kritike kapitalizma, vi\u0161e ili manje uspje\u0161ni, u rasponu od prijedloga korekcija postoje\u0107eg sustava do poku\u0161aja njegovog nadila\u017eenja. Za potrebe ilustracije dovoljno je, recimo, obratiti pa\u017enju na hipertrofiju i rast popularnosti knji\u017eevnih tekstova koji tematiziraju iskustvo klasnog skoka u posljednjih tridesetak godina. Osvajanje \u017eivota odozdo za \u0161to ve\u0107i broj ljudi stvar je politike, a ne knji\u017eevnosti, i zato na kritici kapitalizma treba ustrajati, koliko god se trenutna perspektiva mogla \u010diniti tmurnom. A kada je rije\u010d o legitimitetu, jednostavna ideja prema kojoj ne\u0161to dugujemo i ljudima oko sebe i svijetu uvijek je bila i vi\u0161e nego dovoljna.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Stjeranu u kut izme\u0111u hiperindividualiziranosti i moraliziranja, politiku se danas uglavnom ne do\u017eivljava kao puno vi\u0161e od kratkoro\u010dne borbe za vlastite partikularne interese. Prema tome, bogati ne mogu posjedovati legitimitet za kritiziranje kapitalizma, jer su od sustava u ve\u0107oj ili manjoj mjeri ipak profitirali, a ne mogu ga posjedovati niti siroma\u0161ni, koji nisu, iz jednostavnog […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":45339,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[775],"theme":[458],"country":[459],"articleformat":[450],"coauthors":[266],"class_list":["post-45335","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-kapitalizam","theme-drustvo","country-svijet","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/45335","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=45335"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/45335\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":45337,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/45335\/revisions\/45337"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/45339"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=45335"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=45335"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=45335"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=45335"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=45335"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=45335"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=45335"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}