Svatko tko je pro\u0161ao kroz bilo kakvo ozbiljnije lijevo politi\u010dko obrazovanje \u2013 bilo da je rije\u010d o nekakvim organiziranim kursevima bilo o muci autodidaktike \u2013 naletio je na standardno upozorenje. A ono glasi: Marxova kategorija eksploatacije nije moralna kategorija. U pojednostavljenoj varijanti, ne radi se o tome da zli kapitalisti izrabljuju radnike preko odre\u0111ene moralne norme \u010dija bi uspostava rije\u0161ila sve probleme. Iako tu lekciju nije pretjerano te\u0161ko shvatiti, nije se lako otarasiti moralnih predod\u017ebi ekonomskih odnosa i problema.<\/p>\n\n\n\n
Unato\u010d tome \u0161to visina nadnice ne ovise o dobroj volji poslodavaca ve\u0107 o razini produktivnosti, stupnju konkurencije, sindikalnoj organiziranosti, stopi nezaposlenosti i ostalim ekonomskim faktorima, te\u0161ko se u svakodnevnom \u017eivotu orijentirati bez ideje “po\u0161tene pla\u0107e”. Nije da iza ugla stoji opcija dekomodifikacije rada i druk\u010dijih dru\u0161tvenih odnosa u proizvodnji. Tako\u0111er, prili\u010dno je zahtjevno organizirati politi\u010dko djelovanje bez moralne dimenzije. Ljudi \u0107e se naprosto lak\u0161e mobilizirati prepoznavanjem konkretne nepravde nego shva\u0107anjem sistemskih problema kapitalizma. Ta razina afektivne ekonomije stoji u podlozi solidarnog djelovanja: pogotovo na njegovim za\u010decima dok se ne uspostavi organizacijska inercija koja sa sobom nosi neke druge probleme.<\/p>\n\n\n\n
Neizostavnost moralne dimenzije \u010desto je ljevici posljednjih godina \u2013 u svakojakim oblicima i na svim meridijanima \u2013 slu\u017eila kao pre\u010dac do zna\u010dajnije politi\u010dke vidljivosti. Bilo je to vidljivo i u globalno ra\u0161irenim parolama poput one o sukobu izme\u0111u 99% i 1% stanovni\u0161tva, ali i u brojnim lokalnim aferama u kojima se kapitaliste ili politi\u010dare optu\u017eivalo za moralne propuste u obliku ni\u017eih pla\u0107a, otkaza ili mjera \u0161tednje. Rizik takvog tipa politi\u010dke oklade na moralnu zakinutost druge strane, na\u010delno sasvim razumljivo, nalazi se u prvom redu u analiti\u010dkoj (ne)konzistentnosti. Analiza problema se podre\u0111uje moralnoj predod\u017ebi, a prili\u010dno \u010desto se te dvije neophodne razine pristupa politici ne poklapaju. I tako se otvara prostor politi\u010dkim suparnicima koji se predstavljaju kao racionalni, ozbiljni i realisti\u010dni: mo\u017eete vi \u017eeljeti ovo ili ono, ali u stvarnom svijetu stvari ovako funkcioniraju. Naravno, taj se njihov racionalni realizam ne zasniva na intelektualnoj prednosti ili preciznijim uvidima ve\u0107 na tome da im argumentaciju “podupire” kompleksnost kapitalisti\u010dkog sistema: pojedina\u010dni zahtjevi zvu\u010de neodr\u017eivi unutar postoje\u0107eg sistema, a promjena sistema nemogu\u0107a.<\/p>\n\n\n\n
Dakle, ljevica se nalazi konstantno u zahtjevnom politi\u010dkom okru\u017eenju. Bez moralnih apela gubi na atraktivnosti i brojnosti, ali s njima riskira analiti\u010dku uvjerljivost i formuliranje odr\u017eivih politika. Zvu\u010dniji primjer u posljednje vrijeme predstavlja inflacija, a sve zastupljeniji i popularniji lijevi odgovor koncept je “greedflation”, to jest inflacija uzrokovana pohlepom. Prema tom tuma\u010denju, koji inspiraciju pronalazi u rastu profitnih stopa koji se poklapa s inflacijom, glavni uzro\u010dnik inflacije jest pohlepa kapitalista koji su iskoristili kompleksnu situaciju kako bi povisili cijene, a samim tim i profite. Problem ovog tuma\u010denja, kako obja\u0161njava <\/a>Eric Levitz, je u tome \u0161to mije\u0161a dvije razine: kauzalnost i politi\u010dki odgovor. Dakle, ne radi se o tome da “pohlepa” stoji iza inflacije, ve\u0107 da su rast cijena uzrokovan raskorakom izme\u0111u ponude i potra\u017enje \u2013 tijekom lokdauna zbog nemogu\u0107nosti konzumiranja usluga nastala je pove\u0107ana potra\u017enja za robama \u010dija je proizvodnja bila ote\u017eana \u2013 bolje iskoristili kapitalisti nego radnici. Da samo “pohlepa” stoji iza inflacije \u2013 omogu\u0107ena visokom tr\u017ei\u0161nom koncentracijom \u2013 cijene su se mogle pove\u0107ati i prije pandemije.<\/p>\n\n\n\n