S po\u010detkom turisti\u010dke sezone dobar dio lokalnog stanovni\u0161tva seli iz centara gradova na periferiju, ili migrira u manje po\u017eeljne dijelove vlastitih nekretnina dok turistima prepu\u0161taju ostatak. Proveli ljeto na kau\u010du zbog turista ili ne, lokalci se gu\u0161e u gu\u017evama, zaga\u0111enju i podivljalim cijenama. <\/p>\n\n\n\n
Svake godine ljeto zamiri\u0161e istom mje\u0161avinom mora, znoja i bljuvotine turista, a hrvatski mediji kre\u0107u verglati: Hrvatska je turisti\u010dka zemlja, ali ne mo\u017ee vi\u0161e ovako.<\/em> Ne\u0161to se mora promijeniti<\/em>. Voda je do\u0161la do grla<\/em><\/a>. <\/em>U medije se promole teme koje se ti\u010du tamne strane turizma \u2013 devastacije okoli\u0161a, pritiska na lokalno stanovni\u0161tvo, uzurpiranja zadnjih komadi\u0107a javnog dobra, pritiska na lokalnu infrastrukturu, kao i pove\u0107anja cijena i rasta cijena nekretnina i najma koje lokalno stanovni\u0161tvo tjera iz centara gradova na njihovu periferiju.<\/p>\n\n\n\n Problemi<\/u><\/a> koje pritisak turizma stvara na lokalno stanovni\u0161tvo i okoli\u0161 dobro su poznati: iscrpljivanje prirodnih resursa, vizualna degradacija prostora, one\u010di\u0161\u0107enje voda, neodgovaraju\u0107e zbrinjavanje otpada, o\u0161te\u0107enje prirodne i kulturne ba\u0161tine, stvaranje monokulture, ugro\u017eavanje lokalnog na\u010dina \u017eivota, nekontrolirana gradnja i nedostatak pitke vode. Turizam, naravno, utje\u010de i na stanovanje. Tako je projekt kojega financira Hrvatska zaklada za znanost, a koji do 2024. godine provodi Ekonomski institut u Zagrebu te \u010diji je cilj istra\u017eiti razli\u010dite kanale utjecaja turisti\u010dke aktivnosti na tr\u017ei\u0161te stambenih nekretnina u Hrvatskoj, pokazao ono \u0161to<\/a> intuitivno i iskustveno svi ve\u0107 znamo, da “pove\u0107anje intenziteta turisti\u010dke potra\u017enje i pove\u0107anje udjela stambenih jedinica koje slu\u017ee za turisti\u010dki smje\u0161taj u ukupnom broju stambenih jedinica, i izra\u017eenija sezonalnost u lokalnim jedinicama i ve\u0107a ranjivost lokalnih jedinica na turisti\u010dku aktivnost smanjuju priu\u0161tivost stanovanja u lokalnim jedinicama”.<\/p>\n\n\n\n Autori istra\u017eivanja jo\u0161 tvrde i da “uvjerljivo najve\u0107i utjecaj na pove\u0107anje cijena stanova ima pove\u0107anje udjela stambenog fonda koji se koristi u svrhu turisti\u010dkog smje\u0161taja, pri \u010demu se ovi u\u010dinci \u0161ire i na okolne lokalne jedinice, a zatim i na \u010ditavu dr\u017eavu”.<\/p>\n\n\n\n U isto vrijeme s dolaskom (pred)sezone lokalno stanovni\u0161tvo kre\u0107e u tako\u0111er dobro poznati ples koji se sastoji od preskakanja turista, izbjegavanja gu\u017evi (koliko je to mogu\u0107e) i preskakanja le\u017ealjki na pla\u017ei<\/a>. Me\u0111utim, za mnoge taj ples podrazumijeva i drasti\u010dnije promjene. Na primjer, moja osnovno\u0161kolska prijateljica je, kao i mnogi drugi, u svibnju radila ono \u0161to i svake godine u to vrijeme: tra\u017eila je novi stan za najam u Splitu po koliko-toliko pristupa\u010dnoj cijeni jer je zbog po\u010detka sezone morala oti\u0107i iz stana u Podstrani u kojem je \u017eivjela. To nije bio ni prvi ni zadnji put da slu\u0161am istu pri\u010du. A zbog dolaska turista brojni ljudi koje znam ljeti zaziru i od samog odlaska u grad. T<\/em>o vi\u0161e ni nije grad za ljude poput nas, plitkog ili pli\u0107eg d\u017eepa kojima \u017eivotni san nije bar crawl <\/em>po ulicama Splita, makijato <\/em>na Rivi od nekoliko eura i topli <\/em>od desetak. Uostalom, mi tom gradu odavno nismo ciljana skupina. Neki od nas mogu se izolirati, izbjegavati grad i turiste, primiriti se dok ludilo ne pro\u0111e, ali mnogi nisu te sre\u0107e.<\/p>\n\n\n\n Uz one koji se prije sezone zbog dolaska turista sele iz jednog mjesta u drugo postoje i oni koji selidbu vr\u0161e i u vlastitim stanovima. Primjer je moja sugovornica Tea koja dolazi iz jednog mjesta u Istri. Godinama su se ona i njezina sestra ljeti iz svojih soba selile u sobu roditelja, dok su se roditelji selili – na kau\u010d. Stan njezinih roditelja dosta je velik i, kako nam je opisala, ure\u0111en kao dva manja stana na istoj eta\u017ei koja je povezana jednim vratima. Apartman koji se iznajmljuje tim se vratima odvaja od prostora u kojem je njezina obitelj \u017eivjela preko ljeta. S obzirom na to da su u dijelu stana koji se iznajmljuje bila njezina i sestrina soba, one bi svako ljeto po\u010detkom \u0161estog mjeseca ispraznile svoje sobe, dio stvari prebacile na tavan i uselile u maminu i tatinu sobu. Roditelji su cijelo ljeto spavali na kau\u010du. Apartman se iznajmljivao iz puke potrebe, jer njezini roditelji bez toga ne bi mogli otpla\u0107ivati kredit u “\u0161vicarcima”.<\/p>\n\n\n\n “Roditelji su se fakat trudili da nam ni\u0161ta ne fali, u smislu da odemo na sve izlete koji se organiziraju u \u0161koli i da imamo sve \u0161to nam treba, a to stvarno sve skupa nije bilo jeftino”, ka\u017ee Tea i nastavlja: “Meni je posebno stra\u0161no kad pomislim i uzmem u obzir da su moji roditelji visokoobrazovani i imali su prosje\u010dne hrvatske pla\u0107e (s dosta benefita kao \u0161to su regresi, bo\u017ei\u0107nice, darovi za djecu i sl.), a da nisu rentali dio stana po ljeti, ne bi mogli pla\u0107ati kredit. Znam da je u najgorih par godina (tipa pet-\u0161est godina) mamina cijela pla\u0107a i\u0161la na kredit”.<\/p>\n\n\n\n Kako je izgledalo seljenje iz vlastite sobe svaku sezonu? “Tako da smo otprilike tjedan dana pripremali sve stvari koje nam ne trebaju preko ljeta – zimska odje\u0107a i ostalo, a uvijek je u paketu sa seljenjem bila i generalka cijelog stana, tako da je to ba\u0161 bilo iscrpljuju\u0107e i naporno. I moja soba nikad nije do kraja bila moja – nije bilo detalja, memorabilija koje godinama skuplja\u0161 i sla\u017ee\u0161 i koje ti daju taj neki osje\u0107aj vlastitog prostora. Nisam to nikad slagala i dodavala po sobi, jer sam znala da \u0107u za nekoliko mjeseci morati sve skidati i da \u0107u si dodatno zakomplicirati \u017eivot, tako da je pragmatika uvijek pobje\u0111ivala”.<\/p>\n\n\n\n Tea vi\u0161e ne pamti to\u010dne datume, ali \u010dini joj se da su roditelji iznajmljivali dio stana od sredine \u0161estog mjeseca kada bi zavr\u0161ila \u0161kola do po\u010detka devetog, jer “mislim da nisu htjeli du\u017ee, da ipak imamo svoje sobe dok traje \u0161kola\u201c. Njezini roditelji dio stana jo\u0161 uvijek rentaju<\/em> i nakon \u0161to su otplatili kredit, ali sad to rade jer im dobro do\u0111e kao dopuna ku\u0107nog bud\u017eeta i \u0161tednje koja se mo\u017ee koristiti za sre\u0111ivanje stana i oku\u0107nice.<\/p>\n\n\n\n Krajem 1980-ih udio privatnog smje\u0161taja iznosio<\/a> je 35 posto, dok je danas na oko 60 posto svih kapaciteta. Turizam je tako, kao \u0161to pi\u0161e Morski.hr, a \u010demu svjedo\u010di i primjer Teinih roditelja, uvelike “na\u010din rje\u0161avanja egzistencijalne krize lokalne zajednice koja u nedostatku drugih izvora prihoda naj\u010de\u0161\u0107e ula\u017ee u smje\u0161tajne kapacitete i radi ljeti da bi pre\u017eivjela zimu”. Primjerice, u gradu Novalji<\/a> hoteli \u010dine tek tri posto ukupnih smje\u0161tajnih kapaciteta, dok 97% otpada na privatni smje\u0161taj, odmarali\u0161ta i kampove. Kapaciteti u privatnom smje\u0161taju tako\u0111er tijekom godina bilje\u017ee konstantan rast.<\/p>\n\n\n\n No, \u0161to je s onima koji nimalo ne profitiraju od turizma, a od njega ne mogu pobje\u0107i? Najvi\u0161e nastrada ona grupa ljudi koja radi nisko ili srednje pla\u0107ene poslove zbog kojih je vezana uz grad, a ne zara\u0111uje od turizma, ove djelatnosti \u010diji je profit privatan, a tro\u0161kovi javni, tj. dru\u0161tveni. Recimo, za\u0161titari, radnici\/e u trgovini koji rade za minimalac ili javni slu\u017ebenici<\/a> koji \u010desto zara\u0111uju tek ne\u0161to vi\u0161e od minimalca u grad moraju sti\u0107i bez obzira na gu\u017eve i turiste koji se u njega slijevaju. Dnevna putovanja na posao u gradovima poput Splita gdje je veliki broj lokalnog stanovni\u0161tva izmje\u0161ten u okolna mjesta \u010desto predstavlja vi\u0161esatnu torturu u pregrijanim automobilima ili autobusima, pogotovo zbog toga \u0161to ti radnici\/e \u010desto moraju koristiti i vlastiti automobil (\u0161to posljedi\u010dno podi\u017ee tro\u0161kove) jer su lokalna infrastruktura i javni prijevoz nedovoljno razvijeni i \u010desto podre\u0111eni turistima.<\/p>\n\n\n\n Kvalitetu \u017eivota i rada tog dijela stanovni\u0161tva, sve vi\u0161e frustriranog zbog takvog na\u010dina \u017eivota, zna\u010dajno sni\u017eavaju “sitnice” poput nemogu\u0107nosti pronalaska parkinga ili nemogu\u0107nosti dolaska do obroka po pristupa\u010dnim cijenama. Kako se mo\u017ee saznati iz razgovora s ljudima, neki gradski i javni slu\u017ebenici \u010desto ne mogu oti\u0107i na godi\u0161nji tijekom ljeta jer se zbog pove\u0107ane potra\u017enje i priljeva turista pove\u0107ava i njihovo radno optere\u0107enje, pa se smjene sla\u017eu tako da se tijekom ljeta radi du\u017ee i vi\u0161e.<\/p>\n\n\n\n Kako pi\u0161u lokalni mediji<\/a>, onaj dio “lokalnog stanovni\u0161tva koji nema direktne koristi od turizma, ili se ne bavi iznajmljivanjem, s pravom se pita \u0161to mi imamo od svega toga”, jer ovakav tip razvoja rezultira pove\u0107anjem cijena, op\u0107enito poskupljenjem \u017eivotnih tro\u0161kova, optere\u0107enjem infrastrukture i iseljavanjem lokalnog stanovni\u0161tva. More tako ostaje jedina prednost koju imaju lokalci, bez obzira na to gledaju li ga samo iz daljine ili preko redova le\u017ealjki, \u0161to je pogled o kojem sanja dobar dio od onih 60 posto stanovnika<\/a> Hrvatske koji si ne mogu priu\u0161titi odmor ili putovanje izvan svog mjesta boravka.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" S po\u010detkom turisti\u010dke sezone dobar dio lokalnog stanovni\u0161tva seli iz centara gradova na periferiju, ili migrira u manje po\u017eeljne dijelove vlastitih nekretnina dok turistima prepu\u0161taju ostatak. Proveli ljeto na kau\u010du zbog turista ili ne, lokalci se gu\u0161e u gu\u017evama, zaga\u0111enju i podivljalim cijenama. Svake godine ljeto zamiri\u0161e istom mje\u0161avinom mora, znoja i bljuvotine turista, a […]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":45149,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[1800,786,94],"theme":[458],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[1787],"class_list":["post-45150","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-sezona","tag-stambena-politika","tag-turizam","theme-drustvo","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/45150","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=45150"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/45150\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":45157,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/45150\/revisions\/45157"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/45149"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=45150"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=45150"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=45150"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=45150"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=45150"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=45150"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=45150"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Pritisak na okoli\u0161 i lokalno stanovni\u0161tvo<\/strong><\/h2>\n\n\n\n
Pragmatika pobje\u0111uje<\/strong><\/h2>\n\n\n\n
\u0160to je s onima koji ne profitiraju od turizma?<\/strong><\/h2>\n\n\n\n