Policijske snage u BiH zna\u010dajno prema\u0161uju europski prosjek, ali to im nije jedina “prednost”. Na razini kantona uvode se zakoni po kojima \u0107e policija odlu\u010divati \u0161to je to “la\u017ena vijest”, a izda\u0161no se investira u opremu – od helikoptera do oklopnih vozila – koja pokazuje jasan trend militarizacije. I gra\u0111anima sugerira da im je bolje da se ne bune.<\/p>\n\n\n\n
Ministarstvo unutra\u0161njih poslova Kantona Sarajevo nedavno je uputilo u proceduru prijedlog zakona koji bi mogao dovesti do ozbiljnih kr\u0161enja ljudskih prava. Naime, kako Transparency International BiH (TI BiH) smatra<\/u><\/a>, prijedlog zakona u sada\u0161njoj formi otvara prostor za ograni\u010denje slobode govora i cenzuru. “Ovim zakonom pro\u0161iruje se definicija javnog mjesta na internet i dru\u0161tvene mre\u017ee i uvode kazne za izno\u0161enje ili \u0161irenje la\u017enih vijesti kao i za omalova\u017eavanje dr\u017eavnih organa \u0161to bi uslijed proizvoljnih tuma\u010denja moglo dovesti do suzbijanja slobode govora i vr\u0161enja pritisaka na gra\u0111ane, medije i civilno dru\u0161tvo koji kriti\u010dki govore o radu javnog sektora”, stoji u saop\u0161tenju TI BiH. Oglasila su se i novinarska udru\u017eenja, ali prave javne kampanje protiv ovog zakona, nema.<\/p>\n\n\n\n Prijedlogom MUP KS \u017eeli uvesti visoke kazne za “\u0161irenje la\u017enih vijesti” putem dru\u0161tevnih medija (do 7.500 za pravna lica i 1.050 eura za odgovorna lica). Nadle\u017enost da odrede \u0161ta jeste ili nije la\u017ena vijest data je policiji. Tako\u0111er je predvi\u0111ena kazna za one koji \u0161irenjem la\u017enih vijesti “ometaju sprovo\u0111enje odluka i mjera nadle\u017enih organa i institucija koji vr\u0161e javna ovla\u0161tenja”. Da li je la\u017ena vijest ili ne ponovo \u0107e odlu\u010diti policija. TI BiH smatra da je ova odredba izuzetno problemati\u010dna te da potencijalno mo\u017ee dovesti do toga da svaki oblik javne kritike bude tuma\u010den kao ometanje, \u0161to je vjerovatno i cilj. “Ista opasnost postoji i kod primjene odredbe koja se odnosi na zabranu ‘omalova\u017eavanja dr\u017eavnih organa’ jer bi se pod tim moglo smatrati i izno\u0161enje negativnog ili kriti\u010dkog stava o radu javnog sektora, a svakako treba napomenuti da opasnost ne prijeti samo medijima nego svim gra\u0111anima koji bilo koji oblik kritike iznose na dru\u0161tvenim mre\u017eama. Novi zakon tako\u0111er predvi\u0111a i mogu\u0107nost izricanja zabrane javnog istupanja u trajanju od \u0161est mjeseci \u010dime se direktno ugro\u017eavaju Ustavom zagarantovana ljudska prava na slobodu izra\u017eavanja koja su za\u0161ti\u0107ena i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i osnovnim slobodama”, navodi TI BiH.<\/p>\n\n\n\n Sli\u010dan zakon ovome postoji ve\u0107 i primjenjuje se u Unsko-sanskom kantonu, dok u Republici Srpskoj poku\u0161avaju ponovo uvesti kriminalizaciju klevete.<\/p>\n\n\n\n Poku\u0161aji ograni\u010denja sloboda gra\u0111ana trend sveprisutan je trend u BiH. Otpora gotovo i nema \u0161to zbog inertnosti postoje\u0107eg civilnog sektora koji je vo\u0111en projektima i donacijama, ili – \u0161to je slu\u010daj sa dobrim dijelom medija – bliskosti sa vladaju\u0107im partijama. No, jo\u0161 jedan razlog je u \u010dinjenici da je veliki broj aktivista napustio zemlju nakon 2014. i protesta koji, iako sna\u017eni i brojni, nisu donijeli nikakvu promjenu.<\/p>\n\n\n\n U godinama koje su uslijedile nakon protesta, svi koji su ostali da \u017eive u BiH, mogli su pratiti ja\u010danje i militarizaciju postoje\u0107ih policija (BiH ima 16 policijskih agencija: tri na nivou dr\u017eave, entitetske policije, kantonalne, te Distrikt Br\u010dko), pra\u0107eno ograni\u010denjem osnovnih sloboda gra\u0111ana. EU, koja uveliko u\u010destvuje u opremanju policijskih snaga u BiH stalnim donacijama vozila i tehni\u010dke opreme, \u0161to je intenzivirano od 2018. kada BiH postaje aktivni dio migrantske Balkanske rute, istovremeno ukazuje na probleme u funkcionisanju policije, ali i na \u010dinjenicu da BiH, kao i ve\u0107ina zemalja u regiji, ima vi\u0161e policajaca nego to nala\u017eu me\u0111unarodni standardi. Tako u izvje\u0161taju o napretku Europske komisije (EK) za 2021<\/u><\/a>. godinu stoji kako BiH na 100.000 stanovnika ima stotinu policajaca vi\u0161e od prosjeka EU, odnosno 438 policajaca u BiH naspram 333 u EU. I pored jasnog upozorenja koje EK godinama ponavlja u svojim izvje\u0161tajima, svake godine se broj policajaca pove\u0107ava. Istovremeno, EK upozorava da i pored \u010dinjenice da u BiH ima vi\u0161e od 17.000 policajaca, policija generalno nije proaktivna u pokretanju istraga, a i one koje pokre\u0107u su \u010desto sporne. Tako\u0111er, smatra EK, policija je podlo\u017ena politi\u010dkim uplitanjima “izme\u0111u ostalog i preko njihovog lanca komandovanja ili samocenzure”.<\/p>\n\n\n\n Na jo\u0161 jedan problem kada je rije\u010d o policiji u BiH ukazao je Komitet Vije\u0107a Evrope za sprje\u010davanje mu\u010denja i ne\u010dovje\u010dnog postupanja (CPT) u svom izvje\u0161taju za 2021. godinu a koji ukazuje na policijsko nasilje. O njemu za medije – istina rijetko – svjedo\u010de i sami gra\u0111ani i advokati. Govore\u0107i za Radio Slobodna Evropa o ovom problemu, jedan od sarajevskih advokata je rekao da je u 10 godina zastupao 20 osoba koje su tvrdile da ih je policija pretukla prilikom privo\u0111enja. \u010clanovi Komiteta u izvje\u0161taju su naveli kako su razgovarali sa vi\u0161e od 80 zatvorenika, te su registrovali na desetine slu\u010dajeva nasilja tokom privo\u0111enja ili u pritvorskim prostorijama, odnosno da su ih policajci \u0161amarali, udarali nogama, pendrecima i kundacima slu\u017ebenog oru\u017eja. Pojedini su, tako\u0111er, naveli da su u pritvorskoj \u0107eliji no\u0107 proveli vezani lisicama za namje\u0161taj – bez hrane, vode i mogu\u0107nost kori\u0161tenja toaleta. Ve\u0107ina je, kako se isti\u010de, po lije\u010dni\u010dku pomo\u0107 odlazila u pratnji policajca od kojih su dobili batine. Oni su im navodno sugerirali da ljekarima ne smiju otkriti uzrok povreda. U zlostavljanje su naj\u010de\u0161\u0107e bili uklju\u010deni pripadnici specijalnih interventnih jedinice ili uniformirani policajci, navodi se u izvje\u0161taju. U manjoj mjeri sudjelovali su, navodno, kriminalisti\u010dki inspektori koji su navodno primoravali uhap\u0161ene da priznaju djela. Komisija je ukazala da najvi\u0161e ovih slu\u010dajeva ima u Kantonu Sarajevo, Unsko-sanskom i Hercegova\u010dko-neretvantskom, te u Republici Srpskoj.<\/p>\n\n\n\n Broj sudskih slu\u010dajeva protiv policajaca koji prekora\u010de ovla\u0161tenja, relativno je mali. Prema dostupnim podacima, tu\u017eila\u0161tvima u BiH je od januara 2019. do 30. juna 2021. godine podneseno 109 kaznenih prijava, protiv 176 policajaca, a u 16 slu\u010dajeva podignuta je optu\u017enica. U 13 slu\u010dajeva utvr\u0111eno je da su policajci krivi, a radi se o 21 policajcu. Sve izre\u010dene kazne su bile uvjetne, u trajanju od pet do 11 mjeseci zatvora. To zna\u010di da policajci ne moraju slu\u017eiti zatvorsku kaznu, ukoliko ne po\u010dine novo kazneno djelo. Komitet Vije\u0107a Evrope za sprje\u010davanje torture godinama ponavlja zahtjev o sprje\u010davanju policijske torture.<\/p>\n\n\n\n EU tako\u0111er ukazuje na potrebu za civilnim nadzorom nad policijskim snagama. Za sada policija u slu\u010dajevima \u017ealbe uglavom aktivira unutra\u0161nju kontrolu, a kao druga instanca su komisije na nivou kantona odnosno entiteta, u kojima naj\u010de\u0161\u0107e sjede biv\u0161i policajci, te civilnog nadzora fakti\u010dni nema.<\/p>\n\n\n\n Policija je tokom proteklih godina sve vidljivija na ulicama ina\u010de polupustih gradova i mjesta u BiH. Stanovnici koji ili jo\u0161 uvijek \u010dekaju da odu, ili iz bilo kojeg razloga ostaju u zemlji, ne samo da primje\u0107uju pove\u0107ano policijsko prisustvo na ulicama, nego je ta policija i vi\u0161e naoru\u017eana. Samo u Sarajevu, bez poja\u0161njena datog javnosti, poja\u010dana je prisutnost policije oko zgrada u kojima su sjedi\u0161ta institucija, ukju\u010duju\u0107i zgradu Kantona Sarajevo koju \u010duva policija u panciru i sa dugim cijevima. Policajce sa dugim cijevima i sa specijalnom opremo nerijetko je mogu\u0107e sresti na ulicama. No, to ne zna\u010di da ima manje kriminala u gradu. Istovremeno, mediji gotovo svakodnevno objavljuju policijska saop\u0161tenja, sa slikama uhap\u0161enih ljudi, na kojima se nerijetko vide i lica. Mediji tako\u0111er redovno objavljuju slike sa policijskih vje\u017ebi. Svi ti izvje\u0161taji su prenesena saop\u0161tenja, bez intervencija ili postavljenih pitanja.<\/p>\n\n\n\n Policije su svake godine i sve opremljenije. Policija RS je tako, pored ostalog, kupila ukupno deset borbenih stanica na daljinsko upravljanje koje su instalirane na oklopna vozila “Despot” kojih imaju 12 komada. Prema opisu sa sajta proizvo\u0111a\u010da, vozilo “pripada kat\u0435goriji savr\u0435m\u0435nih oklopnih vozila namij\u0435nj\u0435nih obavljanju veoma \u0161irokog spektra misija iz dom\u0435na i dj\u0435lokruga j\u0435dinica policij\u0435 i oru\u017eanih snaga”.<\/p>\n\n\n\n MUP KS tako\u0111er se oprema. Od 2019. godine traju aktivnosti na formiranju helikopterske jedinice. Samo za kupovinu helikoptera (veliki helikopter Large Rotorcraft, opremljen sa dva turbovratilna motora, koji zadovoljava kategorije A i B prema certifikacijskim specifikacijama EASA, i mora posjedovati tipski certifikat EASA-e) iz bud\u017eeta \u0107e biti izdvojeno oko 16 miliona eura. Pored kupovine letjelice, potrebno je izgraditi hangar za koji je potrebno kupiti zemlji\u0161te, te od\u0161kolovati pilotski i automehani\u010darski kadar kojeg nema. Raspisan je konkurs za pilote i automehani\u010darsko osoblje koji su odabrani, a sada slijedi odabir akademije u koju \u0107e kandidati biti upu\u0107eni na \u0161kolovanje, pojasnio je kantonalni ministar u intervju<\/a> za lokalne medije nedavno.<\/p>\n\n\n\n Pored helikoptera, sarajevska policija je nedavno kupila i tri nova oklopna vozila, a namjerava ih kupiti jo\u0161. “Mi smo u ovogodi\u0161njem bud\u017eetu predvidjeli vi\u0161e od 20 miliona KM za kapitalna ulaganja u ove svrhe. Prva nabavka se odnosi na tri ovakva vozila, a uskoro slijedi kupovina jo\u0161 dva. U planu je nabavka jo\u0161 pet ovakvih vozila, \u0161to bi u kona\u010dnici zna\u010dilo deset oklopnih vozila”, pojasnio je kantonalni ministar <\/a>dodaju\u0107i da \u0107e uskoro policija KS biti jedna od najopremljenijih u regiji. Objasnio je za \u0161ta \u0107e se koristiti oklopna vozila. “Vozila su multifunkcionalnog karaktera\u2026 Prvenstvena namjena je za suzbijanje te\u017eih oblika naru\u0161avanja javnog reda i mira, ali i rje\u0161avanje kriznih situacija. Osnovna namjena je za\u0161tita pripadnika na\u0161ih jedinica, ali i ve\u0107a njihova u\u010dinkovitost i otpornost na razli\u010dite vrste naoru\u017eanja i eksploziva”, naglasio je ministar, poja\u0161njavaju\u0107i gra\u0111anima da \u0107e sva oprema koju nabavlja policija u ovom kantonu, kao i na drugim nivoima, ustvari biti kori\u0161tena protiv njih, ako se pobune.<\/p>\n\n\n\nBrojn<\/strong>a<\/strong>, a neefikasna policija<\/strong><\/h2>\n\n\n\n
Propaganda i sveprisutnost<\/strong><\/h2>\n\n\n\n