Nejednakost u prihodima ve\u0107 desetlje\u0107ima neprekidno raste u gotovo svim<\/a> dijelovima svijeta. Prema nedavnom istra\u017eivanju<\/a>, globalna nejednakost ista je kao na vrhuncu zapadnog imperijalizma po\u010detkom dvadesetog stolje\u0107a. Koncept dru\u0161tvene homogamije, odnosno tko s kime stupa u brak, vjerojatno nije prvo \u0161to pada na pamet u obja\u0161njenju ovog trenda. Me\u0111utim, dansko-ameri\u010dki istra\u017eiva\u010dki tim predvo\u0111en Benjaminom Friedrichom sa Sveu\u010dili\u0161ta Northwestern u Illinoisu pokazao<\/a> je da tzv. bra\u010dno sortiranje ima jednu od klju\u010dnih uloga u rastu nejednakosti. <\/p>\n\n\n\n Istra\u017eiva\u010di su krenuli od pretpostavke da je uloga tog faktora podcijenjena zbog zastarjele metodologije. U prethodnim istra\u017eivanjima nejednakosti za mjerenje “bra\u010dnog sortiranja” koristi se samo stupanj obrazovanja partnera. Friedrich i njegov tim smatraju da je to mo\u017eda nekada bio dobar indikator klasnog statusa, ali da danas dvoje partnera koji imaju istu razinu obrazovanja (na primjer, diplomu iz sociologije i informatike) ne moraju imati sli\u010dan financijski status. Zato su za procjenu klasnog statusa bra\u010dnih partnera koristili i podru\u010dje obrazovanja, \u0161to su potom grupirali u \u010detiri kategorije “obrazovnih ambicija” temeljene na po\u010detni\u010dkoj pla\u0107i i mogu\u0107nosti rasta pla\u0107a u pojedinim zanimanjima. Koristili su podatke o Danskoj u periodu od 1980. do 2018. \u2013 u prosjeku vi\u0161e od tri milijuna osoba godi\u0161nje \u2013 i razvrstali vi\u0161e od 1.800 obrazovnih programa. Programi u tzv. najambicioznijoj skupini uklju\u010divali su neke diplomske programe (kao \u0161to su pravo, poslovanje i medicina), kao i preddiplomske programe iz poduzetni\u0161tva. Razina ni\u017ee ambicioznosti uklju\u010divala je arhitektonske programe, kao i strukovne diplome za medicinske sestre i stolare, gdje su po\u010detne pla\u0107e obi\u010dno vi\u0161e od prosjeka, ali nije tako vjerojatno da \u0107e rasti stopom onih u najvi\u0161oj skupini. Tre\u0107a kategorija obuhva\u0107ala je \u0161aroliku mje\u0161avinu programa – diplome srednjih \u0161kola specijaliziranih za poslovanje, kao i one iz strukovnih programa za obuku uredskih slu\u017ebenika i bankovnih savjetnika. Ova zanimanja imaju ispodprosje\u010dne po\u010detne pla\u0107e i relativno visok rast pla\u0107a. Kategorija najni\u017ee ambicije obuhvatila je programe koji donose najni\u017ee po\u010detne pla\u0107e i rast pla\u0107a – poput onih koji pripremaju za administrativne poslove u javnom sektoru.<\/p>\n\n\n\n Model u kojem su istra\u017eiva\u010di koristili samo razinu obrazovanja pokazao je da je od 1980. do 2018. utjecaj bra\u010dnog sortiranja na rast nejednakosti ostao nepromijenjen, ali nova kategorizacija otkrila je jasan obrazac: tijekom posljednjih \u010detrdeset godina, parovi su postali sve skloniji ulaziti u brak s partnerima u istoj kategoriji ambicija. U tom razdoblju bra\u010dno sortiranje se pove\u0107alo za oko 25 posto, odnosno ljudi su postali toliko skloniji sklapati brakove s partnerima\/icama sli\u010dnog klasnog statusa. Istra\u017eiva\u010di su procijenili da se time mo\u017ee objasniti vi\u0161e od 40 posto pove\u0107anja nejednakosti od 1980. godine naovamo. <\/p>\n\n\n\n Istra\u017eiva\u010di su primijetili dodatne obrasce koji pridonose rastu nejednakosti \u2013 sklapanje braka unutar vlastite klasne skupine najprisutnije je me\u0111u onima s najve\u0107im ambicijama, a ta se skupina pove\u0107avala tijekom razdoblja koje je istra\u017eivanje obuhvatilo. Do toga je do\u0161lo djelomi\u010dno i zbog ulaska \u017eena u radnu snagu, pa tako i u kategoriju onih koje najvi\u0161e zara\u0111uju, \u0161to je dovelo do rasta broja parova s dva izrazito viska dohotka, koje istra\u017eiva\u010di nazivaju financijski mo\u0107nim parovima, odnosno “power couples”. Tako\u0111er, primanja najbogatijih su se pove\u0107ala u odnosu na 1980., i to br\u017ee nego u ostale tri kategorije, \u0161to ve\u0107 samo po sebi obja\u0161njava rast nejednakosti, a bra\u010dno sortiranje ga dodatno produbljuje.<\/p>\n\n\n\n