{"id":44961,"date":"2023-06-14T07:55:30","date_gmt":"2023-06-14T06:55:30","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=44961"},"modified":"2023-06-15T10:43:26","modified_gmt":"2023-06-15T09:43:26","slug":"postoji-li-klimatski-generacijski-jaz-i-moze-li-se-zatvoriti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=44961","title":{"rendered":"Postoji li klimatski generacijski jaz i mo\u017ee li se premostiti?"},"content":{"rendered":"\n

Extinction Rebellion (XR) je grassroots<\/em> pokret kojem se \u010desto pripisuje etiketa “ekolo\u0161kog fanatizma” i kojeg uglavnom \u010dine mla\u0111e generacije. Kako su se anga\u017eirali? Koja ih je literatura oblikovala? Kako vide politi\u010dko djelovanje i budu\u0107nost planete? Postoji li generacijski jaz u borbi protiv klimatskih promjena? Na ta i sli\u010dna pitanja Andree Milat odgovarali su ovda\u0161nji \u010dlanovi XR-a.<\/p>\n\n\n\n

Velika je razlika u pristupu klimatskim promjenama i budu\u0107nosti Zemlje izme\u0111u generacija koje se upravo smjenjuju: onih koje ulaze u srednjovje\u010dnost i onih koje upravo stupaju na scenu. Brojne kritike tradicionalne ljevice prema mla\u0111im generacijama i njihovoj tobo\u017enjoj neadekvatnoj politi\u010dkoj i klasnoj artikulaciji ciljeva diljem su planete prevr\u0161ile granice obi\u010dne i dobronamjerne kritike. Intervju s vi\u0161e ovda\u0161njih pripadnika Extinction Rebelliona (XR) razli\u010ditih uzrasta ima za cilj poku\u0161ati smanjiti sveprisutni generacijski jaz s jedne strane i dati novoj generaciji aktivista priliku da samostalno artikuliraju vlastite pozicije.<\/p>\n\n\n\n

Extinction Rebellion je decentralizirani, grassroots<\/em> pokret za za\u0161titu okoli\u0161a sa sjedi\u0161tem u UK-u. Nastao je 2018. godine po uzoru na Occupy Wall Street, sufra\u017eetkinje i druge sli\u010dne inicijative. Uglavnom se sastoji od autonomnih lokalnih skupina koje \u010desto aktivisti\u010dki sura\u0111uju. Svatko tko poduzme ne\u0161to u potrazi za “tri cilja XR-a i pridr\u017eava se njegovih deset na\u010dela, \u0161to uklju\u010duje nenasilje, mo\u017ee tvrditi da to \u010dini u ime XR-a.” Njihova glavna metoda je nenasilni gra\u0111anski neposluh. Extinction Rebellion ima za cilj usaditi osje\u0107aj hitnosti za sprje\u010davanje daljnjeg “klimatskog sloma”, kao i \u0161esto masovno izumiranje koje je u tijeku. Generacijski jaz koji nas je nagnao na ovaj intervju ogleda se u \u010destim optu\u017ebama da su ovi politi\u010dki klimatski i dru\u0161tveno svjesni ljudi prosto “ekolo\u0161ki fanatici”. Time su kao i svaka druga generacija prije njih dobili negativnu etiketu \u010diji je jedini cilj da ih zadr\u017ei na margini dru\u0161tva kako ne bi ometali “business as usual”. <\/p>\n\n\n\n

Kako ste se odlu\u010dili javno izlo\u017eiti u zagovaranju saniranja klimatskih promjena?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Sara<\/strong> (31)<\/strong>: Od osobnog osje\u0107aja za nepravdu ljudi prema prirodi te licemjernosti prema ljudskim pravima prvi koraci su me vodili do uklju\u010divanja u organizacije koje se bave okoli\u0161nim i dru\u0161tvenim pitanjima, a zatim i upoznavanja i povezivanja s ljudima iz Europe i cijelog svijeta. To mi je pru\u017eilo uvid u \u0161iru sliku kako kapitalisti\u010dki sustav uni\u0161tava cijeli planet i koliko je bitno da se moramo povezati na globalnoj razini, osvijestiti koliko je iskrivljena slika koju stvaraju razvijene zemlje kako bi nastavile iskori\u0161tavati, osiroma\u0161ivati i ubijati zemlje tzv. globalnog juga. Koliko god je zastra\u0161uju\u0107e misliti o posljedicama klimatskih promjena u koje nas gura pohlepa manjine za profitom, toliko je ova kriza sna\u017ean poticaj za sustavne promjene na globalnoj razini. I dok korporacije i ovaj bolestan sustav guraju u javni prostor propagandu krivih vrijednosti, sve je ve\u0107i broj onih koji odbacuju te vrijednosti i mobiliziraju se, stvaraju viziju pravednijeg dru\u0161tva prakticiraju\u0107i samoorganizaciju, grade\u0107i alternative i sabotiraju\u0107i ono \u0161to je dovelo do krize u kojoj se nalazimo. Iako mala zemlja, Hrvatska je isto dio tog vrtloga nepravde i XR Zagreb je nastao i raste kao dio globalnog pokreta koji se bori za klimatsku pravdu koja obuhva\u0107a borbu za pravdu za sve ljude i opstanak \u017eivota na zemlji.<\/p>\n\n\n\n

Lora (32)<\/strong>: Jo\u0161 su me od srednje \u0161kole mu\u010dile nepravde, ali u dvadesetima me sve vi\u0161e po\u010dela zanimati odr\u017eivost, da bih nakon fakulteta stupila na tr\u017ei\u0161te rada i na svojoj ko\u017ei spoznala krajnju neodr\u017eivost kapitalizma. Tih sam godina dosta \u010ditala o ekonomiji i politici, \u0161to mi je postupno sve vi\u0161e poja\u0161njavalo uzro\u010dno-posljedi\u010dne veze stanja u svijetu i na koliko je eksploatacije prirode i ljudi taj svijet izgra\u0111en, koliko je zaslijepljen pohlepom i mo\u0107u \u0161a\u010dice populacije nau\u0161trb svih ostalih i budu\u0107nosti. To me toliko uzrujalo i zabrinulo da nisam vi\u0161e mogla samo \u010ditati o tome, stoga sam reorganizirala svoj \u017eivot kako bih se posvetila djelovanju na korist dru\u0161tvu i prirodi.<\/p>\n\n\n\n

Zapravo me to najvi\u0161e zanima, kako ste osvijestili da je problem u kapitalizmu? Koju ste literaturu \u010ditali?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Karlo (23)<\/strong>: Najbitniji komad literature koji sam pro\u010ditao bio je od Noama Chomskyja, “Manufacturing Consent<\/em>“. To mi je razvilo okvir u kojem dru\u0161tvene strukture nisu samo skupina ljudi, nego ne\u0161to mnogo vi\u0161e nalik \u017eivim bi\u0107ima gdje imaju te\u017enju k reproduciraju, borbi za opstanak, evoluiranju itd\u2026 Kako je vrijeme prolazilo i kako su se akumulirali neuspjesi kapitalizma, postalo je vrlo jasno da liberalna ekonomija i sociologija ne mogu niti objasniti, niti popraviti te neuspjehe. Kad sam jo\u0161 pro\u010ditao i neke temeljne tekstove o\u010deva liberalizma, Thomasa Hobbesa i Johna Lockea, postalo je vrlo jasno da je cijela ideologija konstruirana da opravdava i sistematski promovira sebi\u010dnost te hedonizam. U sli\u010dno vrijeme malo sam prou\u010davao antropologiju, gdje sam naletio na Davida Graebera, “Debt: The First 5,000 Years i Fragments of an Anarchist Anthropology<\/em>“, \u0161to je samo upotpunilo moje sumnje koliko liberalizam zapravo iskrivljava povijest ljudske civilizacije kako bi opravdao svoje postojanje. Nedavno izdana “The Dawn of Everything<\/em>” od Graebera i Davida Wengrova tako\u0111er jako dobro pokazuje istu stvar, ali na jedan vi\u0161e holisti\u010dki na\u010din. Volio bih jo\u0161 spomenuti i klasik od Petera Kropotkina, “Mutual Aid<\/em>“. To djelo zapravo dokazuje prethodnu Darwinovu hipotezu (kojeg se \u010desto pogre\u0161no interpretira u smislu da je evoluciju postulirao kao \u201copstanak najja\u010dih\u201d) da evolucija te\u017ei prema kooperativnim socijalnim pona\u0161anjima. Tako\u0111er bih svima koji su skepti\u010dni prema antikapitalisti\u010dkim pozicijama preporu\u010dio da se osvrnu na poznato djelo od Adama Smitha, “The Wealth of Nations<\/em>“. U njemu i sam Adam Smith pri\u010da o mnogim negativnim stranama kapitalizma poput podjele rada, monopola i kartela, raznih dru\u0161tvenih cijena poput: okoli\u0161ne degradacije, urbanog zagu\u0161enja te problema radni\u010dke klase kao \u0161to su niske pla\u0107e, te\u0161ki uvjeti rada i nedostatak prilika.<\/p>\n\n\n\n

Sara<\/strong>: Kada razmi\u0161ljamo o klimatskoj krizi i krizi vrijednosti u kojoj se nalazimo, pitamo se kako je do toga do\u0161lo. Ako pratimo negativne aspekte ljudskog djelovanja dolazimo do zajedni\u010dkog uzroka, a to je kapitalisti\u010dki sustav koji sve gleda kao izvor profita, bilo da su to prirodni resursi, javna dobra, rad, pa \u010dak i dobrobit ljudi. Kada je na njih stavljena cijena i prepu\u0161tene su tr\u017ei\u0161tu, manjina u povijesno povoljnijem polo\u017eaju, s vi\u0161e novca i mo\u0107i, krenula je besramno i nezasitno otimati od planete i ljudi ono \u0161to im ne pripada. Mo\u017eemo re\u0107i da je \u010dovje\u010danstvo desetlje\u0107ima svjesno problema ovakvog dru\u0161tvenog poretka, znanstvena i sociolo\u0161ka literatura poku\u0161ava osvijestiti problem s jasnim naglaskom na kritiku kapitalizma i potrebu za sustavne promjene. Me\u0111u literaturom neke od meni osobno najinspirativnijih autorica bile su Naomi Klein s klasikom “Ovo mijenja sve” i Vandana Shiva koja povezuje teme prehrambenog suvereniteta i ekofeminizma, te mnogo drugih. Za razumijevanje smjera u kojem klimatski pokret oblikuje svoju borbu smatram bitnim i znanje o pokretima koji su se ra\u0111ali kroz povijest u trenucima kada su neke od nepravdi dosegle svoje granice, kao \u0161to su pokret za ljudska prava, odnosno protiv rasne segregacije, feministi\u010dki pokret, pokret za indijsku nezavisnost i drugi. Odatle proizlazi ideja o nenasilnom gra\u0111anskom neposluhu u pokretu za klimatsku pravdu. Ti pokreti va\u017eni su primjeri koji pokazuju koliku mo\u0107 imaju ljudi kada se ujedine u zajedni\u010dkoj borbi, a klimatski pokret nastoji izgraditi takav oblik otpora na globalnoj razini, jer to je jedini na\u010din da se izborimo za sustav koji je odr\u017eiv i pravedan za sve.<\/p>\n\n\n\n

Lora<\/strong>: U dvadesetima mi je, ne sje\u0107am se kako, u ruke dospjela knji\u017eica “Small is Beautiful: Economics as if People Mattered<\/em>” ekonomista E. F. Schumachera, prvi puta izdana 1973. Iako znanost u njoj nije bila posve precizna i vjerojatno bih iz dana\u0161nje perspektive mogla jo\u0161 koje\u0161ta u njoj kritizirati, njezine kritike globalizacije, neograni\u010denog ekonomskog rasta na planeti ograni\u010denih resursa i op\u0107enito materijalnog bogatstva kao mjerila sre\u0107e kod ljudi dale su mi misliti, a itekako su i dalje relevantne. To je bila nekakva podloga koja me dovela do odrasta (engl. degrowth<\/em>) kao koncepta ekonomske, politi\u010dke i dru\u0161tvene organizacije koji uzima u obzir ekolo\u0161ku odr\u017eivost i dru\u0161tvenu pravednost, ali i do permakulture kao prakti\u010dnog dizajna odr\u017eivih ljudskih zajednica i sustava prehrane. Ipak, iz de\u0161peratnosti oko stanja sa svijetom izvukli su me idealizam H. D. Thoreaua i njegov poziv na gra\u0111anski neposluh, Graeberova kritika dru\u0161tveno beskorisnih poslova u kapitalizmu, Kropotkinova uzajamna pomo\u0107 kao faktor u evoluciji i drugi anarhisti\u010dki tekstovi. Bilo je tu jo\u0161 i drugih knjiga, videoeseja i podcasta, a u zadnje vrijeme na mene je posebno utjecala kritika mainstream klimatskog pokreta u knjizi “The Solutions Are Already Here<\/em>” Petera Gelderloosa. Ipak, moj popis literature koja \u0107e mi omogu\u0107iti da sve bolje razumijem, a da onda i pametnije djelujem, dosta je dug tako da navedeno smatram tek po\u010detkom.<\/p>\n\n\n\n

Koliko je teorijska literatura bila va\u017ena u va\u0161im politi\u010dko-klimatskim artikulacijama problema?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Karlo<\/strong>: Teorijska literatura nije <\/em>toliko bitna jer nisu \u010dinjenice i teorija ta koje \u010dine dru\u0161tvene promjene nego misaoni obrasci i pona\u0161anja koji omogu\u0107uju gradnju antisustavnih struktura i zapravo naprave sistematske promjene, npr. ako ljudi ne znaju sura\u0111ivati ili su previ\u0161e pasivni. Dakle teorija je tu da zapo\u010dne pokret, da ponudi nekakav temeljni okvir na kojem mo\u017eemo opravdati na\u0161e djelovanje i da nam pomogne konstruirati viziju prema kojoj \u017eelimo i\u0107i, ali znanosti i teorija ne nude kako posti\u0107i tu viziju na nekom prakti\u010dnom nivou nego samo u apstraktnim koracima.<\/strong><\/em> Zato je vrlo bitno imati organizatore koji nisu samo u\u010deni o \u010dinjenicama o svijetu oko sebe, nego imaju \u0161iroko znanje politike, politi\u010dke filozofije, sociologije, psihologije i etike. Posebno jer ne \u017eivimo u svijetu gdje su ljudi racionalna bi\u0107a sa slobodnom voljom, nego kondicionirani na iracionalne pozicije koje status quo konstruira. Dakle samo vrlo pa\u017eljivim metodama i pristupom je mogu\u0107e posti\u0107i dru\u0161tvene transformacije, sama kompleksnost tog problema je upravo i razlog za\u0161to se razni dru\u0161tveni pokreti mu\u010de jer samo naj\u010de\u0161\u0107e ponavljaju status quo metode i na\u010dine razmi\u0161ljanja koji naravno ne mogu biti uspje\u0161ni niti efektivni po dizajnu.<\/p>\n\n\n\n

Sara<\/strong>: Literatura nam mo\u017ee pomo\u0107i da u\u010dimo iz povijesti drugih pokreta, ali ono \u0161to stoji iza tih pokreta, kao i klimatskog pokreta danas, istinski je ljudski osje\u0107aj za pravdu i vizija konstruktivnog i kolaborativnog dru\u0161tva koje mo\u017ee \u017eivjeti bez da uni\u0161tava ono \u0161to mu pru\u017ea \u017eivot.<\/p>\n\n\n\n

Lora<\/strong>: Smatram da su teorija i praksa jednako va\u017ene i da izoliranje jednog od drugog ne vodi do u\u010dinkovitog i smislenog aktivizma, zato i u XR-u nastojimo uvesti balans izme\u0111u tog dvoje. Jedno od rje\u0161enja je kru\u017eok koji smo pokrenule ranije ove godine, kojem je cilj prolaziti kroz nama relevantne tekstove i vidjeti kako mogu informirati na\u0161u strategiju. Istovremeno, kako smo poprili\u010dno heterogena grupa, to nam poma\u017ee u kolektivnom politi\u010dkom obrazovanju i usugla\u0161avanju te smanjuje konflikte u grupi i nepotrebne diskusije.<\/p>\n\n\n\n

\u0160to vam je u okviru va\u0161e ekipe najte\u017ee prenijeti na van, drugim dru\u0161tvenim skupinama? Koju je poruku najte\u017ee prenijeti ostatku dru\u0161tva?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Karlo<\/strong>: To da nije bitno tko je na vlasti, sam sustav je problem. Pojedinci se vrlo lako zapetljaju u dnevno politi\u010dkom ciklusu, no istina je da nije bitno je li na vlasti RF, Mo\u017eemo, HDZ ili SDP, nije mogu\u0107e napraviti sustavnu promjenu, tj. prije\u0107i sa tr\u017ei\u0161ne ekonomije bazirane na profitnom motivu na kooperativni model baziran na decentraliziranoj planskoj proizvodnji. Dru\u0161tvu danas je gotovo nemogu\u0107e prihvatiti da veli\u010dina ekonomije koju danas imamo nije uop\u0107e odr\u017eiva, bilo to proizvodnja tehnologije ili mesa. \u010cesto se i zagovara zelena tranzicija koja je zapravo mit, a potro\u0161nja energije jo\u0161 uvijek raste br\u017ee od zamjene sa obnovljivim izvorima. Dobru dekonstrukciju koncepta zelene tranzicije najlak\u0161e je napraviti na njezinim modelima, koji imaju jako reduktivnu analizu ekosustava, to se jasno vidi kada se napravi usporedba s modelom planetarnih granica koja je bazirana na znanstvenom shva\u0107anju Zemljinog sustava i njezinih procesa, te potencijalnih rizika njihovog prekora\u010denja za op\u0107e ljudsko dobro i razvoj. Na ovu temu je napravljen dobar dokumentarac, Breaking Boundaries<\/em>, preporu\u010dujem pogledati svima koje zanima prava kompleksnost planetarnog ekosustava i u\u017easne posljedice destabilizacije istih. Trenutno je zato najbitnija stvar da ljudi shvate koliko zapravo u politi\u010dkom smislu nemaju nikakvu mo\u0107, bilo to na radnom mjestu, dr\u017eavnom institucijama ili parlamentu. Napravljena su mnoga istra\u017eivanja koja su pokazala da ve\u0107ina politika u modernim “demokracijama” se zapravo provodi na hir bogatih i mo\u0107nih elita. Dakle jedan od prvih koraka bi trebao biti op\u0107a demokratizacija dru\u0161tva, od radnih mjesta do ekonomije generalno.<\/p>\n\n\n\n

Sara<\/strong>: \u017divot gra\u0111ana postaje sve te\u017ei i sve je ve\u0107a razlika izme\u0111u bogatih i radni\u010dke klase. I dok se gra\u0111ani bore za zadovoljavanje osnovnih \u017eivotnih potreba svaki dan, ne mogu prihvatiti va\u017enost i odgovornost borbe na dugoro\u010dnoj skali kako njihova djeca i budu\u0107e generacije ne bi \u017eivjele u znatno gorim uvjetima koje su znanstveno i sociolo\u0161ki realna procjena u klimatskoj krizi koja se ve\u0107 osje\u0107a. Tko nema za hranu danas ne razmi\u0161lja \u0161to \u0107e jesti njihova djeca kada usljed ubrzanih klimatskih promjena do\u0111e do jo\u0161 zna\u010dajnijeg poreme\u0107aja u uzgoju hrane, nesta\u0161ice pitke vode i zdravog okoli\u0161a za \u017eivot, a uz sve to neizbje\u017eno dolaze sukobi i migracije, \u0161to se ve\u0107 doga\u0111a u odre\u0111enim dijelovima planete, ali ljudi nisu svjesni da klimatske promjene ne poznaju granice i da jurimo u klimatsku krizu s glavama u vre\u0107icama iz supermarketa.Svi znamo izreku “Bolje sprije\u010diti nego lije\u010diti”, ali za sprje\u010davanje je nu\u017eno odrasti, odre\u0107i se rasipanja resursima i luksuza dru\u0161tva u kojem \u017eivimo koje prihva\u0107amo zdravo za gotovo, kako generacije iza nas ne bi \u017eivjele u svijetu gdje je \u017eivot luksuz.<\/p>\n\n\n\n

Lora<\/strong>: Mislim da je najte\u017ee prenijeti koliko je situacija u biosferi zapravo lo\u0161a, da takav katastrofalan antropogeni utjecaj na planetu nije vi\u0111en u cijeloj povijesti \u010dovje\u010danstva, da je sr\u017e problema uop\u0107e organizacija dru\u0161tva i njegova sve dublja ekonomska stratificiranost pra\u0107ena sve ve\u0107om koncentracijom mo\u0107i u pojedinim klasama te da bismo u kratkom roku (ve\u0107 ovo desetlje\u0107e) trebale poduzeti drasti\u010dan zaokret prema potpuno druga\u010dijoj organizaciji \u017eelimo li o\u010duvati biolo\u0161ke uvjete za pre\u017eivljavanje ljudi i brojnih drugih vrsta. K tome, da taj zaokret ne\u0107e do\u0107i “odozgo” jer onima na vrhu piramide to nije u interesu.<\/p>\n\n\n\n

Problem je u tome \u0161to nama danas nitko ne vjeruje da budu\u0107e generacije ne\u0107e imati hrane i vode i sli\u010dno. \u0160to mo\u017eemo u\u010diniti da se to promijeni, ako imamo na tisu\u0107e stranica znanstvenog konsenzusa da je tome tako, ali obi\u010dni ljudi koji u\u017eivaju svoje \u017eivote, i dalje ne vide globalne posljedice procesa koji je odavno zapo\u010deo?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Karlo: <\/strong>Stru\u010dno govore\u0107i, ovakvo pona\u0161anje je direktna posljedica individualizma, pa je i rje\u0161enje o\u010dito, treba graditi kolektivisti\u010dku svijest u \u0161irem dru\u0161tvu. Pravi problem nastaje u toj samoj transformaciji koja je jo\u0161 uvijek donekle otvoreno pitanje unutar aktivisti\u010dkih skupina.<\/p>\n\n\n\n

Edvin (<\/strong>54)<\/strong>: <\/strong>Dio odgovora krije se u \u010dinjenici da se Evropa nalazi u klimatski povoljnijem polo\u017eaju u odnosu na neke druge kontinente, te je i zbog toga stanovnicima, npr. Hrvatske te\u017ee prihvatiti \u010dinjenice s kojima bi se morali suo\u010diti \u0161to prije. Na\u017ealost, ljudi naj\u010de\u0161\u0107e reagiraju samo na ono \u0161to se doga\u0111a neposredno njima ili nekome u njihovoj blizini.<\/p>\n\n\n\n

Lora: <\/strong>Sla\u017eem se s Edvinom, no puno je tu faktora koji utje\u010du na \u010dinjenicu da ljudi jednostavno ne mogu prihvatiti da je klimatska kriza tu i da \u0107e se samo pogor\u0161avati, odnosno da je to konsenzus gotovo cijele znanstvene zajednice koji potkrepljuju \u010dvrsti dokazi. To \u0161to globalni Jug ve\u0107 sad trpi posljedice dezertifikacije, gubitka usjeva, poplava, te\u0161kih oluja, pove\u0107anja \u0161tetnika i bolesti te mora napu\u0161tati svoje domove ve\u0107inu ljudi na na\u0161im prostorima previ\u0161e ne brine. Ali brinut \u0107e ih kad ve\u0107 u ovom stolje\u0107u voda proguta dobar dio jadranske obale, kad suptropska klima na koju prelazimo i na koju se priroda ne\u0107e sti\u0107i prilagoditi onemogu\u0107i uzgoj hrane, kad i ovdje do\u0111e do toga da pakiramo stvari i bje\u017eimo u klimatski sigurnije sjeverne krajeve. Puno ljudi, \u010dak i ljudi s kojima sam sama u doticaju, misli da je ovo pretjerani pesimizam ili klimatska histerija. A zapravo samo ponavljam \u0161to sam pretpro\u0161le godine \u010dula na webinaru doma\u0107eg i svjetski priznatog klimatologa Branka Grisogone. Drugi izazov s kojim se suo\u010davamo jest da dio ljudi koji \u010dak i vjeruje u klimatske promjene ne razumije ili ne \u017eeli prihvatiti da rje\u0161enja ne\u0107e do\u0107i unutar statusa quo i da vremena za mitigiraju\u0107e djelovanje ima jako malo. U prilog ne ide ni \u010dinjenica da je dobar dio samog klimatskog pokreta kooptiran od strane tzv. “zelenog” kapitalizma koji prodaje iluzije o “zelenom” mikrokonzumerizmu, elektri\u010dnim autima, “veganskim” burgerima uMcDonaldsu, zamjeni fosilnih energenata za “obnovljive” itd. uz nepromijenjenu politi\u010dku i ekonomsku paradigmu.Po meni je klju\u010dno pogledati vremenski period koji nam znanstvene projekcije ostavljaju za konstruktivno djelovanje, zatim promotriti kontinuirani rast emisija iz godine u godinu (koji korelira s rastom BDP-a tj. rastom proizvodnje i potro\u0161nje), usput budi re\u010deno pra\u0107en neokolonijalizmom i tehnokratskim politikama \u010dak i kad je rije\u010d o “zelenim” projektima, i naposljetku se kriti\u010dki osvrnuti na neu\u010dinkovitost i neuspjeh dosada\u0161njih politika i metoda djelovanja za spas klime. Ova jednostavna ra\u010dunica ne ostavlja prostor za ikakve iluzije i gubljenje vremena. Mislim da imamo dakle trojaku zada\u0107u: osvje\u0161tavati o opsegu i hitnosti klimatske krize, osvje\u0161tavati o opasnosti la\u017enih rje\u0161enja i zagovarati ona koja su u skladu sa znano\u0161\u0107u o klimi (pritom ra\u010dunati da su izvje\u0161\u0107a IPCC-a uvijek konzervativnija od stvarnosti zbog raznih politi\u010dkih pritisaka) te se fokusirati na radikalna konkretna rje\u0161enja koja nu\u017eno moramo provesti u najkra\u0107em mogu\u0107em vremenskom roku. A mislim da \u0107e se prilika za doprijeti s tim porukama do \u0161ireg kruga ljudi pojaviti kad nam malo vi\u0161e po\u010dne gorjeti pod nogama ili kad nam voda malo vi\u0161e do\u0111e do grla, kako uzmemo i kako priroda odreagira. U me\u0111uvremenu mislim da je va\u017eno udru\u017eivati se s osobama koje su jednako zabrinute oko klimatske krize i to ne samo unutar aktivisti\u010dkih i “zelenih krugova”, nego i primjerice sa znanstvenom zajednicom, s medijima kojima je vi\u0161e stalo do istine nego do tira\u017ee ili gledanosti ili pak radni\u0161tvom \u010diji se rad odvija na otvorenom i ovisi o stabilnosti i predvidivosti klime te ve\u0107 sad trpi posljedice.<\/p>\n\n\n\n

Sara<\/strong>: Iako se znanost predaje u \u0161kolama, a \u0161kolsko gradivo sada polako po\u010dinje i zna\u010dajnije obuhva\u0107ati klimatske promjene pa bi bilo o\u010dekivano da su te informacije poznate i prihva\u0107ene s ozbiljno\u0161\u0107u, percepcija znanosti u javnosti je ekvivalentna izjavama politi\u010dara, javnih osoba, senzacionalisti\u010dkim napisima, teorijama zavjere, raznoj propagandi... <\/strong><\/em>Ve\u0107ina ljudi ne shva\u0107a ozbiljno ili ignorira \u010dinjenice i va\u017ena upozorenja znanosti o sve vi\u0161e ekstremnih vremenskih uvjeta, podizanju razine mora, nesta\u0161ice pitke vode i hrane, \u0161to \u0107e rezultirati s jo\u0161 vi\u0161e sukoba i migracija, u kona\u010dnici i izumiranjem brojnih vrsta uklju\u010duju\u0107i i ljudsku. U moru informacija ljudi biraju ono \u0161to im je privla\u010dnije, lak\u0161e za prihvatiti, la\u017ena obe\u0107anja koja ne zahtijevaju nikakav anga\u017eman. Prihvatiti istinu zna\u010di suo\u010diti se sa zastra\u0161uju\u0107im scenarijima koje znanost predvi\u0111a, \u0161to kod mnogih izaziva klimatsku anksioznost. To mo\u017ee dovesti do odbacivanja \u010dinjenica i stvarnosti problema, ali bje\u017eanje od istine samo pogor\u0161ava \u0161ansu da sprije\u010dimo najgore ishode. Ljudi su pasivizirani i istrenirani da slu\u0161aju one na poziciji mo\u0107i slijepo vjeruju\u0107i da \u0107e ih oni za\u0161titi ili donositi odluke u njihovom interesu, pa prihva\u0107aju njihove la\u017ei, prazna obe\u0107anja i uvjeravanje da treba nastaviti “business as usual”. Ne shva\u0107aju da je taj na\u010din odno\u0161enja u interesu jedino onima koji profitiraju od industrija i hijerarhija koje doprinose uni\u0161tenju klime, nejednakosti i nepravdi. A za to trebaju ve\u0107inu koja \u0107e za njih raditi, donositi im profit i perpetuirati dru\u0161tvenu hijerarhiju. \u017dalosno je da je ve\u0107ini prihvatljivije ne propitivati i raditi \u0161to im je nametnuto, nego odbaciti autoritete, prihvatiti odgovornost za svoje djelovanje i utjecaj koji ono ima prema zajednici i okoli\u0161u, mijenjati nau\u010dene navike i iskoristiti svoje znanje i vje\u0161tine za izgradnju boljeg sustava u kojem svatko mo\u017ee ravnopravno odlu\u010divati, u kojem je raspodjela resursa pravedna i svatko mo\u017ee zadovoljiti osobne potrebe, dobrobit zajednice mjeri se kvalitetom \u017eivota i dugoro\u010dnom odr\u017eivo\u0161\u0107u. Klimatski pokret, uz to \u0161to nastoji ukazivati na probleme i naru\u0161avati “business as usual”, tako\u0111er gradi alternativne prostore i zajednice u kojima se prakticiraju samoorganiziranje i nehijerarhijski principi, koji se mogu nazvati i anarhisti\u010dkim, koji prakticiraju principe sustava koji \u017eelimo izgraditi kako na lokalnim tako i globalnoj razini.<\/p>\n\n\n\n

\u0160to vam se \u010dini, koliko je recepcija klimatskih promjena ujedno i generacijsko pitanje?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Karlo<\/strong>: Ne bih rekao da je generacijsko pitanje jer obuhva\u0107a sve nas, no ipak treba uzeti u obzir da su razli\u010dite generacije odrasle pod razli\u010ditim uvjetima \u0161to utje\u010de na njihovu percepciju dru\u0161tva i odnos prema problemima. Po mom mi\u0161ljenju starije generacije su odrasle u prosperitetnijem okru\u017eenju \u0161to je ih u\u010dinilo apati\u010dnijima i pasivnijima, ali s druge strane te\u0161ki uvjeti i bespomo\u0107nost su uzrokovale val nihilizma kod mla\u0111ih generacija. U klimatskom pokretu je op\u0107enito mno\u0161tvo ljudi raznih generacija, pa tako i u na\u0161oj grupi. Svjesnost o problemima u kojima se nalazi ljudska civilizacija nije generacijsko pitanje ve\u0107 pitanje privilegiranosti, npr. ljudima koji imaju novaca je puno lak\u0161e ignorirati klimatsku krizu.<\/p>\n\n\n\n

Kako vidite vlastitu budu\u0107nost? Koji su prioriteti va\u0161e generacije? Kako va\u0161a generacija promatra ideju imanja djece, s obzirom na to da ta djeca ne\u0107e mo\u0107i odrastati u istim uvjetima kao prethodne generacije?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Karlo<\/strong>: \u010ceka nas budu\u0107nost sa mnogo borbi i kriza, no ta krizna razdoblja su upravo ono \u0161to omogu\u0107ava pokretima poput na\u0161em da prodru u mainstream i naprave se konkretne promjene. U pogledu toga naravno djeca ne izgledaju po\u017eeljno, pogotovo kad se uzme u obzir da u dana\u0161nje vrijeme 40-satni tjedan je vi\u0161e kao 50-satni za dobru koli\u010dinu ljudi.<\/p>\n\n\n\n

Lora<\/strong>: Kao osoba u ranim tridesetima, budu\u0107nost svoje generacije vidim kao vrlo nepredvidivu, punu \u0161okova i turbulencija, pogotovo u poodmakloj dobi kad bi stvari mogle postati apokalipti\u010dne. Moja generacija trenuta\u010dno je u dosta nezahvalnom polo\u017eaju jer je nerijetko ve\u0107 u kreditima ili profesionalnim robovlasni\u010dkim odnosima, a ponekad i ograni\u010dena obiteljskim obavezama. Zato mislim da su i politi\u010dki pasivniji od primjerice generacije Z. Ina\u010de primje\u0107ujem da osobe iz mojih krugova koje imaju djecu ozbiljnije pristupaju klimatskim promjenama, a \u010dula sam ve\u0107 i od nekoliko osoba da ne \u017eele dovoditi djecu u ovakav svijet. Ipak, kako je prethodno re\u010deno, u tim turbulencijama koje nadolaze vidim razne prilike za drasti\u010dne promjene kakve su nam potrebne.<\/p>\n\n\n\n

Kako vas promatranje dru\u0161tveno-ekonomskih uzroka klimatskih promjena politi\u010dki mijenja i u kom smjeru artikulirate svoje politi\u010dke stavove?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Karlo<\/strong>: Stalno ignoriranje problema od vladaju\u0107ih i nemogu\u0107nost dr\u017eava-nacija da utje\u010du na ekonomski sustav ostavlja samo jedan mogu\u0107 politi\u010dki smjer, antiautoritatizma i antikapitalizma.<\/p>\n\n\n\n

Sara<\/strong>: Stanje u dru\u0161tvu postaje sve lo\u0161ije za gra\u0111ane, a uz klimatsku krizu i nesta\u0161icu resursa posljedice \u0107e se drasti\u010dno osje\u0107ati. Sve je jasnije da je zahtijevanje promjena kroz estetske promjene zakona iluzija. Sa sna\u017enim osje\u0107ajem hitnosti, na\u0161e akcije i komunikacija usmjerene su u osvje\u0161tavanje i mobilizaciju utemeljenu na samoorganizaciji i nehijerarhijskim odnosima, uklju\u010divosti i solidarnosti, \u017eelimo pozvati \u0161to ve\u0107i broj ljudi da se uklju\u010di u pokret i bude dio promjene koja \u0107e odlu\u010diti o budu\u0107nosti planete i budu\u0107eg dru\u0161tva koje \u0107e na njemu opstati.<\/p>\n\n\n\n

Lora<\/strong>: Promatranje situacije dobrano me politi\u010dki promijenilo. U me\u0111uvremenu sam izgubila povjerenje u ovaj sustav koji ustvari nema veze s demokracijom, uvi\u0111am duboku i nepopravljivu korumpiranost i samo\u017eivost dr\u017eava koje uz za\u0161titu policije i vojske \u0161tite krupni kapital, legaliziraju eksploataciju ljudi i prirode, a sve radi neograni\u010denog rasta BDP-a kojim se bogate najbogatiji, sve vi\u0161e gladuju najsiroma\u0161niji, priroda se sve vi\u0161e degradira te je \u010ditava egzistencija brojnih \u017eivih bi\u0107a dovedena do ruba. Vjerujem da \u0107e s vremenom ti sukobi izme\u0111u klasa postajati sve nasilniji. Sla\u017eem se s prethodno navedenim, smatram da se politi\u010dka mo\u0107 mora graditi druga\u010dijim putem nego \u0161to nam je nametnuto kao jedino mogu\u0107e (elektoralizam i \u010dekanje da netko “dobar” do\u0111e na vlast), odnosno da je potrebno okrenuti se nehijerarhijskoj kolektivizaciji, lokalizaciji i odrastu, uzajamnoj pomo\u0107i i solidarnosti, a to je ne\u0161to \u0161to se sve vi\u0161e osvje\u0161tava i u klimatskom\/okoli\u0161nom pokretu.<\/p>\n\n\n\n

\u0160to zamjerate mojoj generaciji i \u0161to mo\u017eemo u\u010diniti da budemo saveznici u ovoj borbi, a ne dvije generacije koje se bore za bolju artikulaciju?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Karlo<\/strong>: Ne mogu zamjeriti va\u0161oj generaciji jer bi to zna\u010dilo da ste imali neki izbor u svemu tome, no to nije istina jer vas je sustav u\u010dinio takvima. Tako\u0111er ne smatram da je savezni\u0161tvo mogu\u0107e jer svijet koji ja gradim nije svijet kompatibilan sa vrijednostima tipi\u010dne sredovje\u010dne srednje klase. U tom kontekstu prvi korak prema nekom hipotetskom savezni\u0161tvu bi bilo uzajamno razumijevanje, ali ja jo\u0161 ima da vidim neku liberalnu osobu koja poka\u017ee razumijevanje.<\/p>\n\n\n\n

Edvin<\/strong>: U borbi za pravedniji svijet koja uklju\u010duje i borbu za klimatsku pravdu ne postoji generacijski jaz. To se najbolje vidi u strukturi \u010dlanstva drugih aktivisti\u010dkih grupa u dr\u017eavama srednje i sjeverne Evrope, Australije i Sjeverne Amerike. Ali i kod nas je situacija sli\u010dna. Normalno je da mla\u0111e generacije vi\u0161e participiraju u bilo kakvom buntu protiv sistema, pa tako i u klimatskom aktivizmu.<\/p>\n\n\n\n


Sara<\/strong>: Ono \u0161to generacije koje su izgradile svoje blagostanje na \u0161tetu drugih i planete mogu \u010diniti sada kada su toga svjesne jest da podr\u017ee borbu da se takav odnos prema okoli\u0161u i zajednicama diljem svijeta zaustavi je odre\u0107i se svog komfora i prestati odgajati djecu da njeguju takve vrijednosti, da jure za profitom i ne osvr\u0107u se na nepravdu koju nanose. Trebaju pokazati svojim primjerom i odgajati generacije koje su osvije\u0161tene o klimatskoj pravdi, koje su uklju\u010dene u dru\u0161tvene pokrete i zajednicu, koje se zala\u017eu za dono\u0161enje odluka koje su na dobrobit svih, koje regeneriraju okoli\u0161 u kojem \u017eive, koje su solidarne i rade za zajednicu a ne profit.<\/p>\n\n\n\n

Jedan od principa XR-a je da ne posramljuje nikoga na osobnoj razini, ve\u0107 da kritizira i mijenja \u0161tetna djelovanja. Mnogi dana\u0161nji klimatski aktivisti tako\u0111er su bili dio generacije i profesija koje su najvi\u0161e doprinijela krizi u kojoj se nalazimo, ali bitno je u trenutku kada znamo \u0161to je nu\u017eno \u010diniti da prihvatimo odgovornost i zajedno stvaramo novu generaciju, generaciju promjena.<\/p>\n\n\n\n

Lora<\/strong>: Ne bih to zvala zamjeranjem, ali ponekad mi je te\u0161ko boriti se sa slijepom vjerom u postoje\u0107i sustav koju zapravo najvi\u0161e primje\u0107ujem u generaciji svojih roditelja navi\u0161e. Uz to se ve\u017ee i naivan optimizam u svijetlu budu\u0107nost i da \u0107e nas ljudska inventivnost spasiti. Mislim da \u0107e se taj nedostatak kriti\u010dnosti i generacijski jaz uspjeti prebroditi tek kad se krize doista zao\u0161tre, dr\u017eave i njihove slu\u017ebe poka\u017eu potpuno nesposobnima i nezainteresiranima djelovati (mali primjer toga pokazao se nakon potresa u Baniji)i, a brojni se oblici rada raskrinkaju kao potpuno beskorisni dru\u0161tvu i isklju\u010divo u slu\u017ebi generiranja profita za kapitaliste kojim podmazuju politi\u010dare. Tad bi se mogao razbiti taj za\u010darani krug, tj. otvoriti prostor za velike politi\u010dke i dru\u0161tvene promjene, a na nama je da ih okrenemo prema me\u0111ugeneracijskoj solidarizaciji i uzajamnoj pomo\u0107i, umjesto prema jo\u0161 ve\u0107oj represiji i fa\u0161izmu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Extinction Rebellion (XR) je grassroots pokret kojem se \u010desto pripisuje etiketa “ekolo\u0161kog fanatizma” i kojeg uglavnom \u010dine mla\u0111e generacije. Kako su se anga\u017eirali? Koja ih je literatura oblikovala? Kako vide politi\u010dko djelovanje i budu\u0107nost planete? Postoji li generacijski jaz u borbi protiv klimatskih promjena? Na ta i sli\u010dna pitanja Andree Milat odgovarali su ovda\u0161nji \u010dlanovi […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":44965,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[334,357],"theme":[457],"country":[38],"articleformat":[452],"coauthors":[47],"class_list":["post-44961","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-ekologija","tag-klimatske-promjene","theme-klima","country-hrvatska","articleformat-intervju"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/44961","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=44961"}],"version-history":[{"count":9,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/44961\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":44975,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/44961\/revisions\/44975"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/44965"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=44961"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=44961"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=44961"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=44961"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=44961"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=44961"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=44961"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}