katalogizirao<\/a> sve politi\u010dke inovacije tog \u0107a\u0107e populizma. U \u010demu je sve, dakle, Berlusconi bio prvi? Bio je prvi poslovni magnat koji se transformirao u uspje\u0161nog politi\u010dara. Prvi koji je uni\u0161tio sve norme institucionalnog po\u0161tovanja i pristojnosti. Prvi koji je integrirao krajnju desnicu u svoju vladu. Prvi koji je transformirao svoju kompaniju u stranku i tako stvorio biznis model stranke. Prvi koji je razne optu\u017ebe protiv sebe pretvorio u resurs propagande. Prvi koji je besramno miksao osobne poslovne interese i one politi\u010dke u obliku svojevrsnog postmodernog patrimonijalizma.<\/p>\n\n\n\nKako je Berlusconi uspio u svemu tome? Na raspolaganju je imao tri privatne televizije, a politi\u010dki prostor u koji je uletio bio je pro\u017eet cinizmom i demoralizirano\u0161\u0107u. Naime, po\u010detkom devedesetih se talijanski politi\u010dki duopol demokr\u0161\u0107ana i socijaldemokrata potpuno uru\u0161io korupcijskim skandalima, a globalna ideolo\u0161ka atmosfera zasnivala se na individualisti\u010dkoj etici. S obzirom na to da Berlusconi na scenu stupa ba\u0161 tada na raspolaganju mu nisu bili politi\u010dki odjeci krize neoliberalizma zapo\u010dete 2008. godine kao njegovim populisti\u010dkim nasljednicima. On je svoju politiku morao kreirati u periodu “najtvr\u0111eg” tr\u017ei\u0161nog fundamentalizma nakon sloma takozvanih realnih socijalizama. Morao je, rije\u010dima Gerbauda, stvoriti neoliberalizam s populisti\u010dkim karakteristikama. On je zapravo bio historijska veza izme\u0111u neoliberalizma i populizma.<\/p>\n\n\n\n
Unato\u010d tome \u0161to je barem na razini ideolo\u0161kog preljeva neoliberalizam, ovdje sveden na individualizam i tr\u017ei\u0161no alociranu dru\u0161tvenu pravdu, bio popularan devedesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a, Berlusconiju je trebala nekakva pozadinska klasna podjela s kojom \u0107e se ljudi identificirati. U\u010dinio je taj presudni korak koji i danas funkcionira kao prevladavaju\u0107a klasna \u0161ifra. Dakle, eliminirao je materijalno-imovinsku osnovu iz klasne podjele: rad i kapital vi\u0161e nisu kategorije koje registriraju dru\u0161tvenu realnost. Ono na \u0161to se svodi sredi\u0161nji dru\u0161tveni sukob su obi\u010dni ljudi koji sve stvaraju svojim rukama i “lijeve” elite koje im svojim propisima, zabranama i porezima brane da u\u017eivaju u \u017eivotu i u onome \u0161to su stvorili.<\/p>\n\n\n\n
Podjela djeluje malo klimavo i ne do kraja uvjerljivo. Ali Berlusconi je aktivirao ispu\u0161ne ventile koji su je kulturno zacementirali. Naime, on se pona\u0161a kao obi\u010dan \u010dovjek koji ne mari za norme elita, na njegovim se kanalima promovira grubi i seksisti\u010dki humor, a obe\u0107ava se jednostavni hedonizam koji u\u0161togljeni birokrati ne mogu shvatiti ni dopustiti. Pored toga \u0161to je “omogu\u0107io” narodu ispu\u0161ne ventile i pona\u0161anje u skladu s vlastitom “autenti\u010dnom” i navodno cenzuriranom kulturom, Berlusconi je ponudio i poduzetni\u010dku slobodu svima naslonjenu na “ilegalizam”. Dopustio je izgradnju bez dozvola koja se naknadno amnestirala, sitnim poduzetnicima je priu\u0161tio poreznu evaziju i op\u0107enito ote\u017eao gonjenje knjigovodstvenog kriminala. Paralelno s klasi\u010dnim neoliberalnim politikama koje je provodio \u2013 sni\u017eavanje poreza i deregulacija radnih odnosa \u2013 Berlusconi je koruptivnim ustupcima \u0161irio inkluzivnu poduzetni\u010dku demokraciju. I usput uni\u0161tio talijansku ekonomiju.<\/p>\n\n\n\n
Ali u velikoj mjeri i suvremenu politiku. U ovim ste opisima i odrednicama prepoznali i Keruma i Trumpa i Bandi\u0107a i Vu\u010di\u0107a i cijelu plejadu suvremenih politi\u010dara. Berlusconi je kreirao populisti\u010dki obrazac koji su mnogi “daunloadali” na po\u010detku svojih politi\u010dkih karijera. Radi se o zlobnom inovatoru koji je pru\u017eio la\u017enu alternativu neoliberalizmu tako \u0161to ga je li\u0161io institucionalnih procedura i menad\u017eerskog bontona. Drugim rije\u010dima, ogolio je hipokriziju suvremene politike, a zauzvrat je ponudio cini\u010dni hedonizam i uspon lumpenbur\u017eoazije koja ne mari za manire i koja je navodno klasno propusna i otvorena svima. Berlusconi je kategorije rada i kapitala li\u0161io dru\u0161tvene i politi\u010dke uvjerljivosti i sve dok se taj proces ne obrne \u017eivjet \u0107emo u njegovom svijetu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Osnovni problem s populizmom kao neizostavnim elementom suvremenog politi\u010dkog leksikona je neprestano migriranje izme\u0111u analiti\u010dkog pojma koji bi trebao objasniti fenomene i diskreditacijske oznake koja bi “populiste” trebala prokazati. Samo prokazivanje polazi od premise da navodno postoje objektivne politi\u010dko-ekonomske zakonitosti. Populisti\u010dke tehnike zaobilaze te zakonitosti i narodu nude la\u017ena i neispunjiva obe\u0107anja. Ili barem obe\u0107anja […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":44959,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[820],"theme":[456],"country":[495],"articleformat":[205],"coauthors":[90],"class_list":["post-44957","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-populizam","theme-politika","country-europska-unija","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/44957","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=44957"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/44957\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":44958,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/44957\/revisions\/44958"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/44959"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=44957"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=44957"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=44957"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=44957"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=44957"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=44957"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=44957"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}