Nakon obznanjenog pona\u0161anja hrvatske policije, europska je javnost mogla posvjedo\u010diti nedavno kako brutalno i gr\u010dka policija tretira izbjeglice. Unato\u010d tome apsolutno se ni\u0161ta ne mijenja. Upravo zato \u0161to je rije\u010d o planiranoj politici i tihom konsenzusu.<\/p>\n\n\n\n
“Svijet je potresla snimka gr\u010dke grani\u010dne policije kako na otoku Lezbosu uhi\u0107uje grupu migranata, te ih potom iskrcava na pu\u010dini Egejskog mora” – tako bi nekako zvu\u010dali naslovi hrvatskih medija da je ijednome od njih palo na pamet prenijeti vijest<\/a> objavljenu u New York Timesu 19. svibnja ove godine, kojom je jo\u0161 jednom \u2013 ovoga puta uz vizualne dokaze \u2013 ukazano na sve brutalniju grani\u010dnu politiku Europske unije. Snimka koju je NYT-ju dostavio austrijski humanitarni radnik Fayad Mulla prikazuje agoniju grupe od 12 migranata \u2013 ve\u0107inom \u017eena i djece, uklju\u010duju\u0107i \u0161estomjese\u010dnu bebu \u2013 koju gr\u010dka grani\u010dna policija nakon zarobljavanja iskrcava iz kombija na obali otoka Lezbosa, potom ukrcava na brod obalne stra\u017ee, da bi ih na koncu ostavila same na gumenom splavu usred Egejskog mora. Nakon ne\u0161to vi\u0161e od sat vremena plutanja bez mogu\u0107nosti upravljanja \u010damcem grupu migranata spasila je turska obalna stra\u017ea i sprovela u Izmir, gdje ih je kasnije intervjuirala novinarska ekipa New York Timesa.<\/p>\n\n\n\n Naravno, naslova poput ovoga s po\u010detka teksta na hrvatskim portalima nije bilo. Nije pritom pomogla \u010dinjenica da se radi o prvoj snimci kompletnog procesa ilegalne deportacije migranata iz Gr\u010dke \u2013 procesa za koji gr\u010dka vlada i dalje tvrdi da se ne doga\u0111a. Nije pomogla ni demografska slika protjeranih migranata: za razliku od desni\u010darskih stra\u0161ila o “vojno sposobnim mu\u0161karcima” iz “sigurnih zemalja”, na splavi su se na\u0161le \u017eene i djeca iz ratom pogo\u0111enih dr\u017eava Roga Afrike \u2013 Somalije, Eritreje i Etiopije. Ni\u0161ta od toga nije bilo relevantno hrvatskim medijima: ni ljudska patnja uzrokovana policijskim progonom, ni licemjerstvo europskih dr\u017eava, ni manjak reakcije Europske unije. Uzrok tomu je vrlo jednostavan \u2013 hrvatske medije nije briga jer nije briga ni hrvatsko, a ni europsko dru\u0161tvo u cjelini.<\/p>\n\n\n\n Nijedna informacija koju je naveo NYT zapravo nije nova. Svi u Gr\u010dkoj znaju da policija nezakonski deportira migrante, ali ve\u0107inu Grka to ne smeta. Europska birokracija dobro zna da gr\u010dka vlada la\u017ee, ali to nikoga ne dira \u2013 \u0161tovi\u0161e, upravo se takav postupak i o\u010dekuje od jedne grani\u010dne dr\u017eave Europske unije. Svi znaju \u0161to se doga\u0111a, svi se prave da se ne<\/em> doga\u0111a i svima odgovara da se tako nastavi unedogled. Svima, naravno, osim desecima (stotinama?) tisu\u0107a ljudi koji svake godine riskiraju \u017eivote pri prelasku Sredozemnog mora.<\/p>\n\n\n\n Kao \u0161to nam je svima poznato (htjeli mi to priznati naglas ili ne), pushback<\/em> i policijsko nasilje na granicama nije isklju\u010divo gr\u010dki problem. Hrvati su dobro upoznati s tom \u010dinjenicom. Hrvatska policija ve\u0107 godinama \u2013 od 2015. i po\u010detka “migrantske krize” \u2013 slu\u017ei kao pas \u010duvar Europske unije, \u010dija je zada\u0107a po svaku cijenu sprije\u010diti prelazak granice ljudima ne\u017eeljenog, siroma\u0161nog azijskog i afri\u010dkog porijekla. U tu je svrhu hrvatska grani\u010dna policija s vremenom po\u010dela koristiti sve brutalnije metode, o \u010demu su svojevremeno izvje\u0161tavali i svjetski mediji<\/a>. Od 2015. do trenutka pisanja ovih redaka, mre\u017ea nevladinih organizacija Border Violence Monitoring Network<\/em> (BVMN) objavila je informacije o vi\u0161e od 1000 slu\u010dajeva pushbacka<\/em><\/a> na hrvatskim granicama, kojima je kumulativno obuhva\u0107eno nekoliko tisu\u0107a ljudi. 1<\/a><\/sup><\/p>\n\n\n\n Prema kazivanju BVMN-a, ova ilegalna guranja preko granice, odnosno nasilne deportacije, \u010desto su pra\u0107ene neljudskim postupcima policije \u2013 naj\u010de\u0161\u0107e u obliku prebijanja, zlostavljanja i plja\u010dkanja osoba prona\u0111enih u blizini grani\u010dne crte. Za ilustraciju \u0107e biti sasvim dovoljno prenijeti jedan karakteristi\u010dni slu\u010daj iz travnja 2023., objavljen<\/a> na stranicama BVMN-a. <\/p>\n\n\n\n U navedenom svjedo\u010danstvu stoji sljede\u0107i opis doga\u0111aja: “Nakon toga [hap\u0161enja], svjedoci se prisje\u0107aju ukrcavanja u vozilo i petnaestominutne vo\u017enje do druge lokacije u \u0161umi koju nisu mogli locirati, gdje su se zaustavili na jo\u0161 10 minuta. Nadalje svjedo\u010de kako je mu\u0161ki policajac pretra\u017eivao \u017eensku svjedokinju, pri \u010demu ju je uznemiravao re\u010denicama poput ‘You’re a sexy girl<\/em>‘, te ju po\u010deo tu\u0107i pendrekom nakon \u0161to joj je prona\u0161ao mobitel, lijekove i novac koji je sakrivala u donjem rublju. Potom, svjedoci tvrde kako su im policajci oduzeli odje\u0107u, ostaviv\u0161i ih tako u hladnoj no\u0107i tek u hla\u010dama i majicama kratkih rukava. Svjedokinja tvrdi da je nakon toga zamolila policajce da joj vrate mobitel jer je na njemu imala sa\u010duvane va\u017ene medicinske dokumente, odnosno rezultate ultrazvuka i recepte za lijekove prepisane zbog mo\u017edane ciste koja joj je otkrivena prije nekoliko mjeseci. Kao odgovor na ovu molbu, policajci su joj razbili telefon i ponovno je po\u010deli tu\u0107i pendrecima, ovoga puta naro\u010dito po glavi.”<\/p>\n\n\n\n Pushback<\/em> s teritorija Hrvatske je prije nekoliko godina i snimljen<\/a> u sklopu novinarske akcije u kojoj je sudjelovala ekipa RTL-ove Potrage<\/em>. Nakon objavljivanja snimke uslijedila je reakcija \u2013 MUP je udaljio s posla trojicu snimljenih interventnih policajaca, a Europska komisija je ponovila svoj o\u0161tar stav nulte tolerancije prema nasilju nad migrantima. “Nasilje i lo\u0161e postupanje prema migrantima, tra\u017eiteljima azila i izbjeglicama neprihvatljivi su te se mora provesti istraga”, izjavio je<\/a> tada glasnogovornik EK Adalbert Jahnz. Institucije su radile svoj posao.<\/p>\n\n\n\n To nije \u0161ala: institucije su doista odradile svoj posao. No problem le\u017ei u tome \u0161to posao hrvatskih i EU institucija nije \u0161ti\u0107enje prava migranata i ka\u017enjavanje policijskog nasilja, ve\u0107 upravo obrana granica i provo\u0111enje<\/em> nasilja nad migrantima. U skladu s time, posao je bio obavljen \u2013 suspendirani policajci su nakon par mjeseci vra\u0107eni<\/a> na posao, pravnih posljedica po njih ili po njihove pretpostavljene ne\u0107e biti, a disciplinske mjere \u0107e se uglavnom svesti na packe zbog “naru\u0161avanja ugleda policije”. Policija je istra\u017eila samu sebe i utvrdila da su njeni slu\u017ebenici pogrije\u0161ili jer su se dali snimiti. Ubudu\u0107e treba biti pa\u017eljiviji.<\/p>\n\n\n\n Ipak, name\u0107e se pitanje za\u0161to MUP uop\u0107e brine oko takvih snimki? Razni organi Europske unije su i Hrvatskoj i Gr\u010dkoj dijelili te\u0161ke verbalne ukore, samo da bi 2022.<\/a> povisili bud\u017eet Frontexa za oko 40%, sa sirotinjskih 535 milijuna eura, na jedva izdr\u017eljivih 754 milijuna. Njema\u010dki politi\u010dari i mediji tako\u0111er vole prati ruke od gr\u010dkih, hrvatskih i bugarskih barbara, kojima \u010desto spo\u010ditavaju neprimjerenu uporabu sile nad migrantima. Ugla\u0111eni Europljani nikad ne bi tako postupali, niti imaju prilike tako postupati \u2013 daleko su od vanjskih granica Unije, a njihovu “obranu” su s razlogom outsourceali<\/em> Balkancima i inim \u017eiteljima periferije. Ovako za nisku cijenu od 2,86 milijuna eura \u2013 odnosno vrijednosti vozila i tehnike koje je Njema\u010dka direktno donirala<\/a> hrvatskoj policiji izme\u0111u 2016. i 2021. \u2013 zapadna Europa mo\u017ee ostati neuprljanih ruku i \u010dista obraza pred doma\u0107om publikom. Neka se divljaci tuku na predzi\u0111u liberalne demokracije.<\/p>\n\n\n\n Europsku uniju nije briga za nasilje na granicama. Nije briga ni ve\u0107inu gra\u0111ana EU. Gr\u010dka je svog “strogog, ali pravednog” premijera Mitsotakisa nedavno nagradila jo\u0161 jednom pobjedom na parlamentarnim izborima, a \u010dini se da ni Hrvate ne zamara \u010dinjenica da se na granicama RH ljude masovno premla\u0107uje i plja\u010dka \u2013 ako i\u0161ta, militarizacija granice ide u korist HDZ-ovoj popularnosti. Svi su svjesni nasilja, a ve\u0107ina ga potajno podr\u017eava. “Potajno” je ovdje i dalje klju\u010dna rije\u010d: obrana granica, obrana nacije, obrana civilizacije, sve su to fraze od kojih svakom po\u0161tenom patriotu zaigra srce. Pa ipak, fraze su jedno, a slike modrica, krvavih glava, slomljenih ruku i mrtvih dje\u010djih tijela utopljenih u Mediteranu ne\u0161to posve drugo. Europljani su svjesni svega \u0161to se \u010dini u njihovo ime, ali ne \u017eele to vidjeti svojim o\u010dima. Zata\u0161kavanje je potrebno za o\u010duvanje psihi\u010dkog mira. Ako smo suo\u010deni s nasiljem, ako ga vidimo, jednog \u0107emo dana morati priznati da smo ga bili svjesni i da ga nismo poku\u0161ali sprije\u010diti \u2013 a Europljaninu nema dra\u017ee uzre\u010dice od: “Nismo znali!”<\/p>\n Nakon obznanjenog pona\u0161anja hrvatske policije, europska je javnost mogla posvjedo\u010diti nedavno kako brutalno i gr\u010dka policija tretira izbjeglice. Unato\u010d tome apsolutno se ni\u0161ta ne mijenja. Upravo zato \u0161to je rije\u010d o planiranoj politici i tihom konsenzusu. “Svijet je potresla snimka gr\u010dke grani\u010dne policije kako na otoku Lezbosu uhi\u0107uje grupu migranata, te ih potom iskrcava na […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":44867,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[46],"theme":[456],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[1775],"class_list":["post-44862","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-migracije","theme-politika","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/44862","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=44862"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/44862\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":44868,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/44862\/revisions\/44868"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/44867"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=44862"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=44862"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=44862"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=44862"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=44862"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=44862"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=44862"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Sve po starom<\/h2>\n\n\n\n
Institucije rade svoj posao<\/h2>\n\n\n\n